LoginRegister
Home » SA-C Team
A+ R A-
SA-C Team

SA-C Team

E-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

01 osnovna_skola_19.sep.2017_opstina_centar

Jedan od većih infrastrukturnih projekata koji je pokrenula Općina Centar u ovoj godini je izgradnja objekta osnovne škole na Šipu. Ovaj višemilionski projekat zajedničkim sredstvima finansiraju Općina Centar i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Načelnik Općine Centar dr. Nedžad Ajnadžić je zajedno sa vijećnicima Općinskog vijeća Centar posjetio gradilište kako bi se uvjerio da se poštuje planirana dinamika radova. Predstavnici firme „Unigradnja“, koja je odabrana na javnom pozivu za najpovoljnijeg izvođača radova, prezentovali su u  kojoj je fazi ovaj projekat.

Od 1. augusta otkako je započeta izgradnja završeni su zemljani radovi na otkopu za jedan blok buduće škole. Ovdje je također postavljena betonska podloga za temelje objekta i urađena hidroizolacija. Započeli su radovi na postavljanju armature i oplata za vanjske nosive i unutarnje zidove. Paralelno sa ovim radovima u toku su zemljani radovi odnosno otkop i odvlačenje zemlje za potrebe izgradnje bloka B objekta osnovne škole na Šipu.

Načelnik i vijećnici su se uvjerili da radovi idu u skladu sa planiranom dinamikom, što znači da bi prva faza radova mogla biti okončana do marta 2018. godine, do kada je planiran završetak glavnih građevinskih radova na dva od tri bloka koliko će škola imati.

Za realizaciju ove faze izgradnje objekta nove škole na Šipu Općina Centar je obezbijedila u budžetu 2,6 miliona KM, dok je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u budžetu za 2016. godinu obezbijedilo je 700 hiljada KM, a u 2017. za ovu namjenu je planiralo 450 hiljada KM.

Jučerašnjem obilasku gradilišta u ime Općinskog vijeća Centar su prisustvovali predsjedavajuća Općinskog vijeća Centar Karolina Karačić i dopredsjedavajući Vijeća Mustafa Mulić i Sulejman Haljevac, kao i vijećnici Haris Mujanović i Velija Katica.

(sa-c.net)


autocesta foto_jpautoceste_fbih

Bosna i Hercegovina, odnosno entiteti imaju dva javna preduzeća za gradnju i upravljanje autoputevima - Autoceste FBiH i Autoputevi RS. Prvo spomenuto preduzeće držalo je dugogodišnju prednost po brzini gradnje i broju upotrebljivih kilometara, ali se čini da će manji bh. entitet uskoro preuzeti vodstvo.

Koliko god htjeli vjerovati da je riječ tek o zanimljivom prevratu koji će probuditi neku vrstu veće konkurentnosti, stanje duha u BiH govori suprotno i zapravo svjedoči o neopravdanoj stagnaciji u FBiH koja traje od posljednjih općih izbora. Također, napomenimo da podatke o dužini dionica predstavljamo približno.

RS je nedavno dobio dodatnih novih 11 kilometara upotrebljivog autoputa na dionici Banja Luka - Doboj, a do sredine sljedeće godine ta će dionica biti završena sa dodatnih 25 kilometara. Dakle, pred izbore.

Uz postojeći dio autoputa od Doboja do Prnjavora koji je otvoren u septembru prošle godine zaokružit će se ukupnih 72 kilometra moderne saobraćajnice od Banja Luke do Doboja.

Kada taj broj saberemo sa 37 kilometara završenog dijela autoputa Banja Luka - Bosanska Gradiška, možemo zaključiti da će Republika Srpska u 2018. godini raspolagati sa oko 110 kilometara upotrebljivog autoputa (dodajte ili oduzmite kilometar ili dva).

 

Federacija stagnira


Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju s blizu 90 kilometara autoputa u saobraćaju, a do kraja 2017. godine u upotrebu neće biti pušten ni milimetar nove ceste. Štaviše, u Federaciji Bosne i Hercegovine novi kilometri autoputa nisu pušteni u promet još od oktobra 2014. godine.

Ipak, nije riječ o najdužoj pauzi u otvaranju novih dionica. Ona je zabilježena u periodu između septembra 2009. godine, kada je otvorena poddionica Kakanj – Dobrinja na dužini od 9 km, i maja 2013. godine kada je građanima poklonjena poddionica Lašva – Kakanj u dužini od također 9 km.

Ono što se može nazvati izgovorom za spomenuto mirovanje od tri i po godine jeste postojanje tadašnjeg niza gradilišta u periodu od 2010. do 2013. godine, a time i 2014. u ukupnoj dužini od 56 kilometara. Ti kilometri su danas u upotrebi.

Za vrijeme trenutne pauze, gradilište u Federaciji BiH se svodi na dionicu Svilaj - Odžak (10 km) koja nema smisla bez mosta na Svilaju koji neće biti otvoren do kraja 2018. godine te dijela zeničke zaobilaznice od 8 km koji će u optimističnom scenariju biti puštena u saobraćaj pred kraj 2018. Dakle, pred ili oko izbora.

U prijevodu, trenutna pauza koja će u oktobru 2017. ući u četvrtu godinu nema respektabilan potencijal svojevrsne plodnosti po svom okončanju - RS iza sebe u nekoliko godina ima 72 nova kilometra, dok FBiH u istom periodu ima 18!

 

Direktori i otvaranje dionica

Prvo svečano otvorenje dionice autoputa A1 desilo se u 2003. godini kada su građani BiH na korištenje dobili 11 kilometara nove ceste između sjevernog ulaza u Sarajevo i Podlugova, a posljednja dionica autoputa puštena je u promet prije gotovo tri godine.

Prvi kilometri zabilježeni su u periodu upravljanja tadašnje Direkcije cesta FBiH:

U promet su pušteni dijelovi dionice Visoko – Sarajevo sjever:

  • Podlugovi – Sarajevo sjever , dužina 11 km, puštena u promet 2003.
  • Visoko – Podlugovi, dužine 8,5 km, puštena u promet 7/2006.


Period upravljanja tadašnje Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta obilježio je direktor Erdal Trhulj za čijeg su mandata otpočeli radovi na blizu 16 kilometara buduće ceste.

U promet su pušteni dijelovi dionice Kakanj – Visoko:

  • poddionica Dobrinje – Visoko, dužina 7,5 km, puštena u promet 12/2007.
  • poddionica Kakanj – Dobrinje, dužina 9 km, puštena u promet 9/2009.


Period upravljanja JP Autoceste FBiH koje je osnovano u januaru 2011. godine isprva je obilježio direktor Ensad Karić za čijeg su mandata otpočeli radovi na izgradnji blizu 40 kilometara ceste.

U promet su pušteni dijelovi dionice Zenica Jug – Kakanj, dijelovi dionice Počitelj – Bijača, Sarajevska zaobilaznica i dijelovi dionice Sarajevo zapad – Tarčin:

  • poddionica Lašva – Kakanj, dužina 9 km, puštena u promet 5/2013.
  • poddionica Zenica jug (Drivuša) – Gorica, dužina 3 km, puštena u promet 8/2014.
  • poddionica Gorica – Lašva (tunel 1. Mart), dužina 3,5 km, puštena u promet 8/2014.
  • poddionica Kravice – Bijača, dužina 4,1 km, puštena u promet 6/2013.
  • poddionica Kravice – Zvirovići, dužina 5 km, puštena u promet 9/2014.
  • poddionica Sarajevo sjever – Butila, dužina 5,8 km, puštena u promet 5/2014.
  • poddionica Butila – Sarajevo zapad, dužina 3 km, puštena u promet 6/2014.
  • poddionica Sarajevo zapad – Lepenica, dužina 10,2 km, puštena u promet 10/2014.
  • poddionica Lepenica – Suhodol, dužina 5,5 km, puštena u promet 10/2014.
  • poddionica Suhodol – Tarčin, dužina 4,6 km, puštena u promet 10/2014.


Nakon oktobra 2015. godine slijedi trenutni period relativne stagnacije, a na čelu JP Autoceste FBiH nalazili su se Jasmin Bučo (oktobar 2015. – mart 2016.), Đenan Salčin (mart 2016. – novembar 2016.) i do danas Adnan Terzić (novembar 2016.).

Ukoliko se autoput do Svilaja (uključujući i most) i Zenička zaobilaznica završe do kraja 2018. godine, FBiH i RS će imati približno jednaku dužinu upotrebljivog autoputa, mada će manji bh. entitet prevagnuti sa kilometar ili dva. S obzirom na opće izbore koji imaju potencijal zadrmati rukovodstvo Autocesta FBiH, ostaje da se vidi koliko će zdrava utrka među entitetima biti podstrek za novi "napad" na dionice u oba dijela države - jer većini običnih građana ipak nije važno ko ih gradi, sve dok se gradi...

(klix.ba)


skakaonice igman_5

Nekadašnje omiljeno izletište Sarajlija, trebalo bi povratiti narednih godina staru slavu. U planu je izgradnja raznovrsnih sportskih i turističkih sadržaja koji će se koristiti zimi i ljeti.

U cilju realizacije navedenog, Općinsko vijeće Hadžići u julu ove godine donijelo Odluku o pristupanju izradi Urbanističkog projekta Igman-Veliko polje. Odluka je nakon usvajanja od strane Općinskog vijeća objavljena i u Službenom glasniku Kantona Sarajevo, potvrdili su za Akta.ba u Službi za informisanje Općine Hadžići.

Pojasnili su kako budućim Planom treba da bude omogućena optimalna organizacija prostora u ljetnom periodu. Prostor treba obogatiti sportskim terenima (nogomet, odbojka, rukomet, košark, tenis i stoni tenis) koji će biti u skladu sa međunarodnim propisima.

Projektom će se predvidjeti i prostor za rekreaciju (šetnja, trčanje, vožnja biciklom, rolanje), prostor za igru djece, strelište (biatlon strelište), amfiteatar na otvorenom, hobi zabave, okupljanja, korištenje ambijenta za određene vidove zdravstvenog turizma i rehabilitacije.

Planirano je da se uredi i površina za izletnike (dnevne posjete) koja će biti na otvorenom natkrivena, uz primjenu prirodnih materijala, te da se omoguće uslovi za edukaciju učenika i studenata i profesora Šumarskog i Poljoprivrednog fakulteta kao ogledno dobro.

U Općini kažu kako će se prilikom izrade Plana razmotriti način korištenja postojećih objekata Hotela "Fery" i planinarski dom "Čavle" i predložiti arhitektonsko-urbanističke uslove za maksimalan smještajni kapacitet.

U cilju sveobuhvatne ponude sportsko-rekreativnih sadržaja izvršit će se analiza o mogućnostima izgradnje zatvorenog sportskog objekta, te njegovo uklapanje u arhitektonskom i konstruktivnom smislu u pejsaž Velikog polja.

Kako bi ovaj Centar vratio staru slavu Odlukom Općinskog vijeća o pristupanju izradi Urbanističkog projekta Igman-Veliko polje je usaglašeno da se za potrebe sportista, gostiju i izletnika formira centar sa sadržajima društvene infrastrukture (trgovina, ugostiteljstvo, prostori za iznajmljivanje sportske opreme, servisi).

"Potrebno je obezbijediti i uslove za tradicionalno održavanje takmičenja 'Igmanski marš' sa startom i ciljem u zoni Velikog polja, razvoj brdskog biciklizma i planinarenja", navode u Općini.

Pri izradi Urbanističkog projekta potrebno je definisati lokacije za prikupljanje otpada u području gdje je najveća frekvencija posjetilaca. Također, na lokaciji je potrebno planirati posude za odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina.

Sudeći prema Odluci vijeća, a sve u cilju vraćanja statusa Olimpijske planine na Igmanu će se puno raditi narednih godina, od rekonstruisanja borilišta, izgradnje nordijskih staza, biatlon staza, strelišta do uređenja skijališta za početnike i djecu.

(Akta.ba)


transport ilustracija

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, uz prisustvo povjerenice EU za mobilnost i transport Violete Bulc, potpisao je u ponedjeljak u Briselu Ugovor o Transportnoj zajednici između Bosne i Hercegovine i Europske unije.

Ovim će biti realizovan bazni uslov za aktiviranje oko 250 mil EUR za četiri inftastrukturna projekta koja su BiH odobrena na Samitu lidera Zapadnog Balkana u Trstu.

Riječ je o dionici autoceste 5C, na potezu Ponirak - Vraca, odnosno Zenica – Tunel, čija je vrijednost 83,9 mil EUR, od čega je BiH dobila grant od 15,9 mil EUR. Druga dionica je Zenica - Gračanica s ukupnom investicijskom vrijednošću od 66,9 mil EUR, a grant za BiH je 11,8 mil EUR. Treća dionica je Johovac – Rudanka, čija je vrijednost 80 mil EUR, a grant za BiH je odobren u iznosu od 15,3 mil EUR.

Luka Brčko je četvrti projekt vrijednosti 10,1 mil EUR, za koji je BiH odobren grant od 3,1 mil EUR.

Dobijena sredstva predstavljaju veliku investicijsku vrijednost koja iznosi oko 250 mil EUR, od čega je BiH dobila oko 46 mil EUR granta koja će omogućiti da se pokrene realizacija četiri izuzetno važna projekta za infrastrukturno unapređenje ambijenta u BiH.

Ovo će biti podloga za jačanje ekonomije i privlačenje inostranih investicija, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.

(eKapija.com)