LoginRegister
Home » Events » Fairs » SA-C Team
A+ R A-
SA-C Team

SA-C Team

E-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

miljacka andy_fleckenstein

Unazad nekoliko godina Miljacka je u smrt odvela nekoliko mladih života. S naizgled mirnom rijekom nisu se uspjeli izboriti ni vrhunski sportisti. Najveći krivac za to su, prema mišljenju stručnjaka, napravljene kaskade, koje tijelo i nagomilano smeće vrte ukrug i ne mogu ih izbaciti.  

Postoji rješenje

U izjavi za „Dnevni avaz“ profesor Građevinskog fakulteta Zlatko Langof kaže da se često u Miljacki, naprimjer, mogu vidjeti velika drva koja se na kaskadi znaju zadržati i po mjesec. Međutim, to se može promijeniti jer postoji prijedlog rješenja.

"Koliko znam, do sada je bilo osam smrtnih slučajeva. Kaskade su veoma opasne i čovjek se ne može tako lako izvući iz njih. Postoji prijedlog na Građevinskom fakultetu kako prevazići taj problem. Ideja je da se duž kaskada postave dvije grede da bi se otpad odbacio. Tad kada se radio ovaj projekt, nije se radio zbog smrtnih slučajeva. To je idejni projekt koji nikad nije zaživio i nikad nije analiziran" - rekao je Langof.

Mnogo novca

Mišljenja je da taj projekt treba što prije aktivirati i primijeniti na barem jednoj kaskadi.

"Eto, za početak neka bude na jednoj kaskadi. Ne mora se postaviti na svih 20, ako to iziskuje mnogo novca" - kazao je Langof.

(Avaz.ba)


03 koridor_5C_dionica_klopce_donja_gracanica_09.11.2017

Zaobilaznica autoceste A1 kod Zenice mjesto je intenzivnih radova, iako nije građevinska sezona. Na radilištima poddionica Drivuša - Klopče i Klopče - Donja Gračanica angažovano je oko 500 radnika. Zbog geografskih specifičnosti terena, na zaobilaznici dužine oko osam kilometara nalaze se mostovi, tuneli i vijadukti, ali i građevinski objekti za čiju se izgradnju, zbog aktivnih klizišta, mora stabilizovati teren.

Poddionica Drivuša Klopče, uz veliki most na rijeci Bosni dužine 650 metara, s tri saobraćajne trake prolazi kroz zonu klizišta, čije je stabiliziranje izuzetno zahtjevno.

"Na ovoj dionici se nalaze dva ozbiljna klizišta. Ona su do sad umirena, ali za umirenje tih klizišta morali smo potrošiti 25.000 kubika kamena, ugraditi šest kilometara geotehničkih sidara. Imamo u jednom usjeku potporni zid koji je dug 200 metara", pojašnjava predstavnik JP Autoceste FBiH Ahmed Mušija.

Poseban izazov na ovoj poddionici je bilo izmiještanje regionalnog gasovoda Sarajevo - Zenica u dužini od 2,5 kilometara jer se u toku radova morao osigurati kontinuitet isporuke gasa industrijskim pogonima u ArcelorMittalu. Jednako su zahtjevni i radovi na poddionici Klopče - Donja Gračanica, gdje se grade četiri vijadukta i dva tunela - Ričice i Pečuj. I ova su gradilišta na nestabilnom tlu.

"Zbog lošeg materijala prinuđeni smo koristiti takozvani tunelski kišobran, odnosno cijevni štit specijalnim materijalima kako bismo osigurali rad ljudi i mehanizacije", navodi predstavnik izvođača radova Enver Ajanović.

Na radilištima poddionica Drivuša - Klopče i Klopče - Donja Gračanica angažirano je oko 500 radnika. Zbog specifičnosti terena u hodu se traže rješenja i revidira projektna dokumentacija.

"To je nešto što se stalno mijenja, svakih 10 metara imamo različite geološke uslove tako da je nemoguće da imamo neko unikatno rješenje za pojas od 300-400 metara. Stalno se moramo prilagođavati trenutnim uslovima na terenu", ističe Reuf Kadrić, predstavnik JP Autoceste FBiH.

Obilaznica autoceste A1 kod Zenice, ukupne dužine osam kilometara vrijednosti oko 140 miliona eura, trebala bi biti izgradjena do kraja ove godine.

(Federalna.ba/foto:sa-c.net)


juzna longitudinala_kruzni_tok_20.jan.2018_foto_4Life

Zbog radova na izgradnji Južne longitudinale od 20. januara do 10. februara bit će u potpunosti obustavljen trolejbuski saobraćaj na postojećim linijama, kao i saobraćaj u ulicama Azize Šaćirbegović, Zvornička i Safeta Hadžića u Sarajevu.
 
Iz tog razloga će trolejbusi saobraćati samo na relaciji Trg Austrije – Jezero i Dobrinja – Depo trolejbusa.

Iz Službe za odnose sa javnošću GRAS-a saopćili su da će biti pojačana tramvajska linija broj 3 Baščaršija – Ilidža te autobuske linije broj 31 Nedžarići – Dobrinja i broj 39 Nedžarići – Dobrinja IV.

(Klix.ba/4Life)


deponija smiljevici_foto_nap

U sklopu transformisanja sarajevske deponije Smiljevići u Regionalni centar za upravljanje otpadom, bit će izgrađeno i reciklažno dvorište u kojem će se vršiti reciklaža električnog i elektronskog otpada (EE otpada).

Električni i elektronski otpad predstavlja veliki problem zbog kratkog vijeka upotrebe moderne elektronike. Prema procjenama, na svijetu se proizvodi oko 50 miliona tona električne i elektronske opreme koja završi kao otpad koji predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema u svijetu.

Električni i elektronski otpad spada u posebne kategorije otpada. U električne i elektronske opreme se ubrajaju veliki i mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije, oprema široke potrošnje i fotonaponske ploče, rasvjetna oprema, električni i elektronski alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata), igračke, oprema za zabavu i sportska oprema, medicinski proizvodi (osim svih implantiranih i inficiranih proizvoda), instrumenti za praćenje i kontrolu te automatski samoposlužni uređaji.

Glasnogovornik KJKP Rad Mirza Ramić rekao je u razgovoru za Klix.ba kako je prošle godine završena prva faza izgradnje te kako su trenutno u toku građevinski radovi.

"Završena je gradnja hale u kojoj će biti smještene različite prese i trake kojim će se vršiti razvrstavanje otpada. Tu će stanovnici moći dovoziti kabasti otpad (u šta spada i električni otpad) u limitiranim količinama. Osim toga, moći će dovući i građevinski otpad, zemlju, klasični otpad...", rekao je Ramić.

Naglasio je da mogućnost reciklaže električnog i elektronskog otpada u našoj državi predstavlja ogroman korak naprijed.

"Mi imamo operatere koji se bave prikupljanjem elektronskog otpada, poput Zeusa ili Kimteca, ali oni ne vrše obradu, odnosno recikliranje tog otpada, već čisto nastoje pribaviti dovoljne količine kako bi to mogli plasirati prema fabrikama koje se bave reciklažom ove vrste otpada", rekao je.

Dodao je kako će u narednom periodu biti nastavljena druga faza izgradnje plohe za građevinski otpad koji će se, nakon što bude prerađen, koristiti kao sirovina za proizvodnju određenih stvari.

Sredstava za ovaj projekt čija je vrijednost skoro dva miliona KM osigurali su Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS i KJKP Rad.

Ramić je istakao kako su prošle godine pokrenuli aktivnosti na tretmanu procjednih otpadnih voda, koji će ove godine biti primijenjen na sanitarnoj deponiji.

"U pripremi je i izgradnja kompostane koja će imati zapreminu od 20.000 metara kubnih i sav onaj smeđi otpad koji dospije na deponiju će se tu deponovati. Od toga će se proizvoditi kompost koji će se koristiti za druge namjene, poput dohrane biljaka i kultivisanja zelenih površina", rekao je Ramić.

(Klix.ba)