LoginRegister
Home » Events » Other Events » SA-C Team
A+ R A-
SA-C Team

SA-C Team

E-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

05 sportska_dvorana_mostar_27.12.2016.

Gadonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Nevenko Herceg, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić i predsjedatelj Skupštine HNK-a Šerif Špago obišli su u utorak gradilište sportsko-kulturnog centra u Mostaru, a zatim i zgradu “Name”.

Vlada HNK-a je nedavno usvojila odluku kojom su stvoreni preduvjeti za nastavak izgradnje sportske dvorane te izgradnju podzemne javne garaža u zgradi stare općine, zgradi poznatoj i pod nazivom “Nama”.

Po riječima predsjedatelja Skupštine HNK-a Šerifa Špage, kantonalna Vlada imenovat će povjerenstvo za vođenje pregovora za osiguranje kreditnih sredstava, a Skupština bi, nakon što se izdefinišu pregovori, trebala potvrdit kreditno zaduženje uz klauzulu da će kredit vraćati Grad Mostar, koji nije mogao preuzeti na sebe kreditni aranžman s obzirom da ne postoji Gradsko vijeće.

"Mostar je jedan od rijetkih gradova koji nema odgovarajuću sportsku dvoranu. No, ono što je još interesantnije je da se ona, zapravo, gradi nekoliko decenija, odnosno njezina izgradnja je počela osamdesetih godina", podsjetio je gradonačelnik Bešlić.

Dodao je kako je u taj objekt do sada uloženo oko 8,5 miliona eura, a cjelokupna investicija je “teška” između 22 i 25 miliona eura. Kapacitet objekta trebao bi biti između četiri i šest hiljada sjedećih mjesta, ovisno o sportskom događaju. Objekt bi trebao imati i 700 parkirnih mjesta što bi uveliko popravilo situaciju kada je u pitanju mirujući promet u Mostaru.

Predsjednik Vlade HNK-a Nevenko Herceg i gradonačelnik Bešlić ocijenili su kako će izgradnja sportske dvorane doprinijeti integraciji grada i njegovoj boljoj promociji u svijetu kroz sportske i kulturne događaje koji će se održavati u tom objektu. Po Hercegovim riječima, Vlada HNK-a pomoći će u proceduri osiguranja kreditnih sredstava za realizaciju dva kapitalna projekta u Mostaru.

Dodao je kako se nada da će se i u kantonalnom proračunu naći dio sredstava za pojedine faze izgradnje tih objekata. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić kazao je kako je rekonstrukciju objekta “Name”, u okviru koje će biti izgrađena podzemna garaža, bilo neophodno riješiti budući da se ta zgrada nalazi u UNESCO-voj zaštićenoj zoni.

"Nadam se da će se stvoriti pretpostavke i uvjeti te iznaći kreditna sredstava za gradnju, odnosno rekonstrukciju tog objekta", dodao je Mušić.

(Fena/foto: sa-c.net)


elektricna centrala_foto_klix

Od izgradnje Tehničkog muzeja na mjestu nekadašnje prve Električne centrale na Balkanu koja je 1895. godine počela proizvoditi prve kWh električne energije u Kotromanićevoj ulici neće biti ništa, saznaje poslovni portal Akta.ba.

Ništa od Tehničkog muzeja

Ranijim Regulacionim planom koji je usvojen prije nekoliko godina planirano je da se objekt Električne centrale obnovi i uredi kao prvi Tehnički muzej u Sarajevu.

Elektroprivreda BiH tada je bila u odmakloj fazi da ovaj objekt kupi od vlasnika Iris computers. Urađen je čak i Elaborat o društvenoekonomskoj opravdanosti osnivanja Tehničkog muzeja u Sarajevu, a o čemu je Akta.ba ranije pisala.

Ukupna vrijednost fundusa koji se trebao nalaziti u ovom Muzeju procjenjena je na oko milion maraka a najviše eksponata trebalo je biti dopremljeno iz TE Kakanj. Osim eksponata vezanih za centralu u muzeju su se trebali naći i dijelovi žičare i eksponati vezani za razvoj saobraćaja u Bosni i Hercegovini.

O ovom projektu danas se i ne govori, a Akta.ba portal je došao do informacije da je objekat prodat firmi The Place d.o.o. Sarajevo (čiji su vlasnici iz UAE). Prema raspoloživim podacima Akta.ba portala i Registra posovnih subjekata  direktor ove kompanije je Armin Hadžić. U vlasničkoj strukturi firme The Place navedeni su: My Place d.o.o. Sarajevo, Top One d.o.o. Sarajevo, Abdulrahman Mohammad Alshaibani Mohammad Ibrahim, Emir Granov (Granoff).

Istraživajući dalje vlasništvo strukturu firmi, došli smo do podatka da je My Place d.o.o. Sarajevo firma koja je gradila naselje Dvor. Osnivač ove firme je MLB Group d.o.o. Sarajevo, Saša Spasojević i  Gordan Memija. Druga firma koja se pominje u vlasničkoj strukturi je Top One d.o.o. Sarajevo. Zanimljivo je da se sa ovom firmom povezuju firme Sunnyland d.o.o. Istočno Sarajevo (firma koja je izgradila Zabavni park na Trebeviću) i Crni vrh d.o.o. Sarajevo.

U Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko pravne odnose (katastar) Električna centrala je već upisana kao vlasništvo firme The Place, a istu informaciju potvrdili su nam i katastru Općine Centar.

Centrala nacionalni spomenik

Koje su namjere firme The Place (iza koje prema izvorima našeg portala se krije kapital iz UEA) kada je u pitanju objekat Električne centrale nismo uspjeli saznati. Ono što je sigurno da će novi vlasnik morati voditi računa da je navedeni objekat Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2015. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, odnosno graditeljsku cjelinu koja se sastoji od industrijskog postrojenja, upravne zgrade i spomenika Vladimiru Periću Valteru.

Na naš upit iz Komisije su nam odgovorili kako su Odlukom propisane mjere zaštite za ovo dobro, tako da će novi vlasnik morati voditi računa o tome, jer na objektu su dozvoljeni isključivo konzervatorski-restauratorski radovi, radovi tekućeg održavanja i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručno nadziranje nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

Odlukom je doneseno da se prije početka konzervatorsko-restauratorskih radova na objektu izvrši detaljno snimanje stanja objekta, te istraživački radovi koji će obuhvatiti analizu građevinskih materijala i vrstu i ton boja vanjskih zidova fasade.

Komisija upozorava kako je obavezno sačuvati izvorni izgled objekta u pogledu obrade arhitektonskih detalja, boje zidova, tretmana fasada i nije dozvoljena promjena stilskih karakteristika uklanjanjem ili dodavanjem pojedinih dekorativnih elemenata i arhitektonskih detalja (kamene i druge plastike – nadvratnika, vijenaca, drvenih konstruktivnih i dekorativnih elemenata i sl.).

"Komisija ne razmatra imovinske i političke kriterije, što znači da bez obzira na to ko je vlasnik, korisnik ili upravitelj dobra, mjere zaštite i način vrednovanja ostaju neizmjenjeni", pojasnili su nam u Komisiji, naglašavajući kako je za svaki zahvat na spomeniku, kao i u zoni zaštite nacionalnog spomenika potrebno je dobiti odobrenje resornih institucija (Federalnog ministarstva prostornog uređenja, odnosno Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske ili Vlade Brčko Distrikta, zavisno o tome gdje se kulturno dobro nalazi).

Vladimir Perić Valter život dao za Električnu centralu

Električna centrala na Hisetima (Marijin-Dvoru) u Sarajevu predstavlja jedno od najznačajnijih industrijskih ostvarenja austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini. Električnom energijom iz centrale na Hisetima snabdjevan je prvi električni tramvaj u Evropi, a Sarajevo je iste 1895. godine dobilo javnu električnu rasvjetu. Kompleks je građen u duhu historicizma i ima visoku ambijentalnu vrijednost. Smješten je u centralnom dijelu grada, na potezu Kotromanićeve ulice i Hiseta, gdje su sačuvani historicistički objekti iz austrougarskog perioda iznimnog dokumentarnog, historijskog i estetskog značaja. Upravnu zgradu centrale projektirao je Karl Paržik.

Vladimiru Periću Valteru je električna centrala na Hisetima bila izuzetno važna.Obilazio je mjesta za koja se znalo da će ih nacisti prije povlačenja uništiti i organizirane su grupe ilegalaca da to spriječe. To je bila jedina električna centrala u gradu i Valter je znao da će, ako je unište, Sarajevo ostati bez električne energije. Ta želja ga je koštala života šestog aprila 1945. godine.

(Akta.ba)


neum stolac_foto_avaz

Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić najavio je kako bi dva lota za magistralnu prometnicu do Neuma trebalo da budu potpisana do početka augusta, prenosi Manager.

Lasić je rekao kako se trenutno radi na završnim pripremama za potpisivanje tih dokumenata, te kako se nada da će sve biti obavljeno u postavljenim rokovima.

"Treba napomenuti kako je Ministarstvo poduzelo mnogo aktivnosti oko toga projekta nakon što sam preuzeo dužnost ministra prometa i veza. Nitko to pitanje ne može riješiti preko noći, ali se radi sve kako bi što brže počela realizacija projekta" - rekao je Lasić za Večernji list.

Dodao je kako je ostalo još pola posla oko eksproprijacije zemljišta u općini Stolac, te kako cijelu priču dodatno otežava situacija u kojoj nisu usvojene nove trošarine.

"Postavlja se pitanje odakle ćemo sada platiti te naknade za zemljište i nastavak radova iz smjera Stoca, ali ima određenih naznaka kako bi to pitanje mogla riješiti federalna Vlada. Naravno da je interes da Neum otvorimo prema ostatku države i ja osobno, kao i moj tim ljudi u Ministarstvu, učinit ćemo sve da proces ide bez novih zastoja" - poručio je Lasić.

Direktor JP Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić potvrdio je Lasićeve navode, te dodao kako sada mnogo toga ovisi o bankama koje finansiraju projekt.

"Banke su postale mnogo opreznije otkako su odbijene trošarine. Moramo mnogo više napora sada ulagati u procese koji su vezani uz njih kako bismo osigurali da se odvijaju bez poteškoća. Mnogo je posla ostalo kako bismo završili ova dva lota i do kraja jula, ali to je moguće i nadamo se kako će postavljeni rokovi biti ispoštivani" - ističe Pravdić.

Radovi na terenu trebali bi započeti odmah nakon potpisivanja dvaju spomenutih lotova, ali u cijelom projektu ostalo je još mnogo stavki koje trebaju biti riješene, kao što je tunel Žaba na ovoj dionici, pitanje isplate naknada za zemljišta koja se nalaze na trasi, te niz drugih koja moraju biti riješena.

"Ako se dogodi da trošarine budu usvojene, sve će ići mnogo brže nego što je to sada slučaj. S druge strane, imamo projekte koji nisu vezani uz trošarine i očekujemo kako će oni biti realizirani bez problema. Vrlo brzo Hercegovina, ali i ostatak FBiH, trebalo bi da budu jedno veliko gradilište kada je u pitanju cestogradnja, ali imamo još mnogo posla kako bismo došli do te faze" - zaključio je Pravdić.

(Večernji list)


prva transverzala_tzi.ba

Gradnja prve transfezale, saobraćajnice koja će Grbavicu, odnosno centar Grada, povezati s koridorom 5C, počet će od Bara prema Kobiljoj Glavi.

To je prva sekcija na drugoj dionici transfezale Bare-Hotoni, koja je podijeljena na tri sekcije. Prva sekcija je duga 1.140 metara, a za gradnju će biti potrebno 12 miliona KM. To je odlučneo na sastancima koji su proteklih dana intezivno vode i na kojima nse rješavaju imovinsko-pravni odnosi.

Kako je za Avaz kazao Direktor Direkcija za puteve KS Nermin Drnda, na sekciji Bare-Kobilja Glava u ovom trenutnu se vrši eksproprijacija zemljišta.

"Za eksproprijaciju je planirano 800.00 KM i vrlo je mala površina koja je do sada eksproprirana. Nakon završetka eksproprijacije, tražit ćemo građevinsku dozvolu te raspisati tender za izbor izvođača radova. Urbanistilčku dozvolu imamo za cijelu dionicu, a građevinske dozvole tražit ćemo po specifikacijama kako se bude rješavali imovinsko-pravni odnosi", kazao je Drnda. 

Što se tiče početka kaže da ne može još reći, a kada bi se odmah raspisao tender za izvođača, potrebna su dva mjeseca da se počne raditi. To znači da radovi nikako neće početi prije septembra. 

Premijer Elmedin Konaković istaknuo je da je cjelokupan projekt Prve transfezale košta više od 200 miliona KM te da je dio sredstava osiguran. ''Vlada KS ima 25 miliona KM za saobraćajnice, od kojih će znatan dio biti utrošen na Prvoj transfezali. Federalna vlada obećala nam je 20 miliona KM. Usvojili smo odluku o pokretanju pregovara s EBRD-om o zaduženju od 15 miliona eura za još jedan dio saobraćajnice, što čini skoro 70 miliona maraka, tačnije jednu trećinu, što je za prvu godinu i početak radova na ovoj trasi sasvim dovoljno'', kazao je Konaković.

(Avaz.ba)