Mostar | Construction News
08 Jul 2016 10:16 - 08 Jul 2016 10:16 #5574
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Nakon nekoliko stotina godina u Mostaru se gradi nova džamija
.jpg)
Kamen temeljac za izgradnju položen je uz prigodnu svečanost večeras u naselju Gornji Zalik, koji slovi za jedan od najvećih džemata Islamske zajednice Mostar, a to će ujedno biti i prva džamija iznad magistrale u gradu na Neretvi.
Veliki gradski džemat
Inicijator izgradnje ove džamije Šerif ef. Čavčić je naglasio kako je izgradnja nove džamije od višestrukog značaja, jer će ona prije svega biti mjesto molitve za oko 700 domaćinstava, koliko, prema standardima IZ, broje zapravo dva prosječna džemata.
"Džemat Zalik je jedan od najvećih džemata Medžlisa Islamske zajednice Mostar i samim tim se naravno ukazala potreba za gradnjom novih objekata. Obzirom da je stanovništvo posebno ovdje u ovom dijelu džemata iznad magistrale u poslijeratnom razdoblju doseljavalo, tako da evo prva džamija koja će se graditi iznad magistrale u Mostaru bit će ova džamija u Gornjem Zaliku. Također želim da kažem da je ovo prva džamja koja se radi nakon nekoliko stotina godina u Mostaru, koju će graditi građani, džematlije", kazao je efendija Čavčić za Anadoliju.
S obzirom na to da se ukazala potreba za gradnjom ove džamije, kako je pojasnio, od 2013. godine se intenzivno radilo na iznalaženju lokacije. Projekt su, kako je naglasio, radile džematlije u konsultacijama s IZ-a i u pripremi projektnog zadatka uz molitveni prostor predviđen je prostor za okupljanje, dvorana u kojoj se mogu održavati razni sastanci, vjenčanja, prostorije za vjersku nastavu, vrtić i brojne druge sadržaje, tako da nova džamija u narednim godinama zadovolji sve potrebe tog džemata.
"Radi se o doista velikom gradskom džematu, džematu Zalik koji narasta. Brojnost džematlija, stanovništva koje se posljednjih godina doseljava ovdje na ovaj prostor, uvjetovalo je i potrebu za novom džamijom", kazao je muftija mostarski Salem efendija Dedović.
Predsjednik Organizacijskog odbora za izgradnje džamije Adnin Hasić je iskazao zadovoljstvo što je nakon nekoliko godina traganja za lokacijom sinoć konačno postavljen kamen temeljac za izgradnju džamije koja je, kako ističe, nužno potrebna za vjerske obrede.
"Ono što je najbitnije jeste da je regulacijskim planom na ovoj lokaciji predviđena izgradnja vjerskog objekta, odnosno džamije i mi stanovnici naselja Gornji Zalik smo napokon dočekali da se u našem naselju pronađe adekvatna lokacija za vjerski objekt", kazao je Hasić.
Počašćeni od Boga
Što se tiče roka izgradnje, kako ističe, ograničenja nema, jer će sredstva za gradnju ovog vjerskog objekta prikupljati džematlije, a kako naglašava ako se koji donator pojavi, to će im proces koji su započeli svakako olakšati.
Glavni imam Suljo efendija Cikotić ističe kako su svi oni koji sudjeluju u izgradnji ove džamije od Boga posebno počašćeni.
"Zaista, ovo je generacija koja je privilegirana da ima tu mogućnost da sagradi jednu takvu impozantnu građevinu, Božiju kuću. Poslanik je kazao da su Allahu najdraže građevine na zemlji - džamije, koje će, ako Bog da, ostati generacijama da zrači pozitivnosti, da bude mjesto svih pozitivnih ideja", zaključio efendija Cikotić.
Anadolija
Kamen temeljac za izgradnju položen je uz prigodnu svečanost večeras u naselju Gornji Zalik, koji slovi za jedan od najvećih džemata Islamske zajednice Mostar, a to će ujedno biti i prva džamija iznad magistrale u gradu na Neretvi.
Veliki gradski džemat
Inicijator izgradnje ove džamije Šerif ef. Čavčić je naglasio kako je izgradnja nove džamije od višestrukog značaja, jer će ona prije svega biti mjesto molitve za oko 700 domaćinstava, koliko, prema standardima IZ, broje zapravo dva prosječna džemata.
"Džemat Zalik je jedan od najvećih džemata Medžlisa Islamske zajednice Mostar i samim tim se naravno ukazala potreba za gradnjom novih objekata. Obzirom da je stanovništvo posebno ovdje u ovom dijelu džemata iznad magistrale u poslijeratnom razdoblju doseljavalo, tako da evo prva džamija koja će se graditi iznad magistrale u Mostaru bit će ova džamija u Gornjem Zaliku. Također želim da kažem da je ovo prva džamja koja se radi nakon nekoliko stotina godina u Mostaru, koju će graditi građani, džematlije", kazao je efendija Čavčić za Anadoliju.
S obzirom na to da se ukazala potreba za gradnjom ove džamije, kako je pojasnio, od 2013. godine se intenzivno radilo na iznalaženju lokacije. Projekt su, kako je naglasio, radile džematlije u konsultacijama s IZ-a i u pripremi projektnog zadatka uz molitveni prostor predviđen je prostor za okupljanje, dvorana u kojoj se mogu održavati razni sastanci, vjenčanja, prostorije za vjersku nastavu, vrtić i brojne druge sadržaje, tako da nova džamija u narednim godinama zadovolji sve potrebe tog džemata.
"Radi se o doista velikom gradskom džematu, džematu Zalik koji narasta. Brojnost džematlija, stanovništva koje se posljednjih godina doseljava ovdje na ovaj prostor, uvjetovalo je i potrebu za novom džamijom", kazao je muftija mostarski Salem efendija Dedović.
Predsjednik Organizacijskog odbora za izgradnje džamije Adnin Hasić je iskazao zadovoljstvo što je nakon nekoliko godina traganja za lokacijom sinoć konačno postavljen kamen temeljac za izgradnju džamije koja je, kako ističe, nužno potrebna za vjerske obrede.
"Ono što je najbitnije jeste da je regulacijskim planom na ovoj lokaciji predviđena izgradnja vjerskog objekta, odnosno džamije i mi stanovnici naselja Gornji Zalik smo napokon dočekali da se u našem naselju pronađe adekvatna lokacija za vjerski objekt", kazao je Hasić.
Počašćeni od Boga
Što se tiče roka izgradnje, kako ističe, ograničenja nema, jer će sredstva za gradnju ovog vjerskog objekta prikupljati džematlije, a kako naglašava ako se koji donator pojavi, to će im proces koji su započeli svakako olakšati.
Glavni imam Suljo efendija Cikotić ističe kako su svi oni koji sudjeluju u izgradnji ove džamije od Boga posebno počašćeni.
"Zaista, ovo je generacija koja je privilegirana da ima tu mogućnost da sagradi jednu takvu impozantnu građevinu, Božiju kuću. Poslanik je kazao da su Allahu najdraže građevine na zemlji - džamije, koje će, ako Bog da, ostati generacijama da zrači pozitivnosti, da bude mjesto svih pozitivnih ideja", zaključio efendija Cikotić.
Anadolija
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
30 Jul 2016 21:03 #5628
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Mostar: Saborna crkva uskoro pod novim krovom
Paroh Radivoje Krulj obradovao se brojnim dolascima mostarskih Srba koji žive i rade u stranim zemljama, a koji svakog ljeta posjećuju Mostar.
Saborna crkva u Mostaru, čija obnova je počela još prije deceniju, svakim danom sve više podsjeća na nekadašnju koja je spaljena i do temelja srušena tokom ratnih dejstava u gradu na Neretvi. Trenutno su u toku radovi manjeg intenziteta na kupolama na priprati, odnosno na centralnim stubovima koji će biti oslonac, noseći crkvenu kupolu, a oni će vjerovatno potrajati do kraja narednog augusta.
Hoće li se crkva i u jesenjim mjesecima nastaviti graditi, zavisit će od finansijskih sredstava koja su davno obećana, ali i koja još nisu prispjela. Ukoliko se novac blagovremeno uplati, mostarski paroh Radivoje Krulj vjeruje da bi crkva novu godinu mogla dočekati pod novim krovom, što bi predstavljalo krupan korak ka potpunoj obnovi jednog od gradskih simbola.
- Radi se pomalo, baš onoliko koliko novac diktira. Nažalost, od novca zavisi sve, pa i konačna obnova. Trenutno su nam preostala sredstva dovoljna da završimo započete radove. Sve ostalo što nosi budućnost zavisit će od novih donacija, kaže paroh, nadajući se novcu koji su obećale vlade Federacije BiH i Republike Srbije.
- Završetak radova na krovu bio bi krupan korak ka krajnjem cilju i omogućio bi nam da se u narednoj godini, naravno, ukoliko bude novca, usmjerimo na fasade, bakreni pokrivač, krstove, te vrata i prozore. Novac koji su nam obećale dvije vlade očekujemo svakim danom, ali ga još nema, dodao je.
Krulja posljednjih dana raduju sve češće posjete mostarskih Srba koji žive i rade u inostranstvu, a koji u ljetnim mjesecima dolaze na odmor u rodni grad. Većina ih dođe i do Saborne crkve, a oni najimućniji uplate i poneku donaciju koja je, ipak, kap za ono što iziskuje obnova kompletnog objekta.
- Baš danas sam imao vjenčanje naše Mostarke koja živi u Londonu. Sve te posjete i javljanje naših ljudi koji su rasuti diljem svijeta istinski raduju i daju nadu za bolji i prosperitetniji Mostar. Povratak Srba u ovaj grad, na predratna ognjišta, u blagom je padu i ide sporo, a razlog je politička situacija koja neminovno diktira i onu važniju ekonomsku, kaže Krulj.
Mostarski paroh nedavno je ugostio i ambasadora Rusije Petra Ivancova, sa kojim je razgovarao i o teškom položaju srpskog naroda u Mostaru.
- Svaki put kada nas posjeti neko od visokih zvaničnika, u prvi plan istaknemo aktualnu političku poziciju srpskog naroda u Mostaru. Cilj svih nas danas je održavanje lokalnih izbora u našem gradu, jer samo sa legitimnim pravim predstavnicima svih naroda grad može krenuti naprijed. Kao vjerski službenik podržao sam Koordinaciju mostarskih Srba koja se bori za ravnopravniji status našeg naroda, napominje Krulj.
Oslobodjenje.ba
Paroh Radivoje Krulj obradovao se brojnim dolascima mostarskih Srba koji žive i rade u stranim zemljama, a koji svakog ljeta posjećuju Mostar.
Saborna crkva u Mostaru, čija obnova je počela još prije deceniju, svakim danom sve više podsjeća na nekadašnju koja je spaljena i do temelja srušena tokom ratnih dejstava u gradu na Neretvi. Trenutno su u toku radovi manjeg intenziteta na kupolama na priprati, odnosno na centralnim stubovima koji će biti oslonac, noseći crkvenu kupolu, a oni će vjerovatno potrajati do kraja narednog augusta.
Hoće li se crkva i u jesenjim mjesecima nastaviti graditi, zavisit će od finansijskih sredstava koja su davno obećana, ali i koja još nisu prispjela. Ukoliko se novac blagovremeno uplati, mostarski paroh Radivoje Krulj vjeruje da bi crkva novu godinu mogla dočekati pod novim krovom, što bi predstavljalo krupan korak ka potpunoj obnovi jednog od gradskih simbola.
- Radi se pomalo, baš onoliko koliko novac diktira. Nažalost, od novca zavisi sve, pa i konačna obnova. Trenutno su nam preostala sredstva dovoljna da završimo započete radove. Sve ostalo što nosi budućnost zavisit će od novih donacija, kaže paroh, nadajući se novcu koji su obećale vlade Federacije BiH i Republike Srbije.
- Završetak radova na krovu bio bi krupan korak ka krajnjem cilju i omogućio bi nam da se u narednoj godini, naravno, ukoliko bude novca, usmjerimo na fasade, bakreni pokrivač, krstove, te vrata i prozore. Novac koji su nam obećale dvije vlade očekujemo svakim danom, ali ga još nema, dodao je.
Krulja posljednjih dana raduju sve češće posjete mostarskih Srba koji žive i rade u inostranstvu, a koji u ljetnim mjesecima dolaze na odmor u rodni grad. Većina ih dođe i do Saborne crkve, a oni najimućniji uplate i poneku donaciju koja je, ipak, kap za ono što iziskuje obnova kompletnog objekta.
- Baš danas sam imao vjenčanje naše Mostarke koja živi u Londonu. Sve te posjete i javljanje naših ljudi koji su rasuti diljem svijeta istinski raduju i daju nadu za bolji i prosperitetniji Mostar. Povratak Srba u ovaj grad, na predratna ognjišta, u blagom je padu i ide sporo, a razlog je politička situacija koja neminovno diktira i onu važniju ekonomsku, kaže Krulj.
Mostarski paroh nedavno je ugostio i ambasadora Rusije Petra Ivancova, sa kojim je razgovarao i o teškom položaju srpskog naroda u Mostaru.
- Svaki put kada nas posjeti neko od visokih zvaničnika, u prvi plan istaknemo aktualnu političku poziciju srpskog naroda u Mostaru. Cilj svih nas danas je održavanje lokalnih izbora u našem gradu, jer samo sa legitimnim pravim predstavnicima svih naroda grad može krenuti naprijed. Kao vjerski službenik podržao sam Koordinaciju mostarskih Srba koja se bori za ravnopravniji status našeg naroda, napominje Krulj.
Oslobodjenje.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
11 Avg 2016 11:00 #5639
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Stala obnova mostarske Tepe
Nakon što su kompletirane prve dvije faze obnove, nastavak radova čeka na bolje dane i punije kase, a Kajtaz tvrdi da je teži dio posla obavljen.
Renoviranje mostarske tržnice, među Mostarcima već decenijama poznate kao Tepa, obustavljeno je zbog nedostatka finansijskih sredstava. S obzirom na veličinu projekta, prethodno je dogovoreno da se radovi odvijaju kroz četiri faze kako bi se djelomično olakšalo zatvaranje finansijske konstrukcije.
Pomoć UN-a
Dosad su, prema riječima direktorice preduzeća Tržnice - pijace Mostar Maje Kajtaz, završene dvije faze, dok preostali posao, koji uključuje treću i četvrtu fazu, čeka bolje dane. Vrijednost projekta procijenjena je na 750.000 - 950.000 maraka i vrlo je moguće da će se cijena tokom preostalih faza projekta promijeniti. Izvođač radova je GP Gradnja iz Mostara.
Osim preduzeća Tržnice - pijace, koje je uložilo dio vlastitih sredstava, jedini donator dosad bila je UN-ova organizacija IFAD, koja se bavi investiranjem u poljoprivrednu proizvodnju zemalja u razvoju, dok je dio sredstava, naravno, uložio i Grad Mostar.
Maja Kajtaz vjeruje da će se do kraja godine pronaći sredstva potrebna za završetak radova. Dodala je i kako je teško pokrenuti bilo koji projekt, ali i “da je dosta lakše pronaći sredstva za treću fazu, nego prvu fazu obnove”.
Cilj velikog projekta je trgovcima omogućiti bolje uslove za rad, te stvoriti bolju i ljepšu ponudu, odnosno unaprijediti ekonomski prosperitet preduzeća Tržnice - pijace. Tepa je, svi se slažu, važna i zbog turista, s obzirom na svoj položaj u samoj blizini Starog mosta.
Dugo najavljivani projekat čuvene mostarske tržnice, koji je najprije bio zakočen zbog neusvajanja regulacionog plana za ovo područje, nakon čega je procedura morala proći federalni nivo vlasti, budući da se tržnica nalazi u staroj gradskoj jezgri koja je pod zaštitom UNESCO-a, počeo je početkom prošle godine.
Prva faza radova uključila je zemljane radove, popločavanje, uklanjanje kamenih stolova i postavljanje drvenih, što se odnosilo na dio tržnice gdje se prodaje povrće.
U okviru projekta će, pored zelene tržnice, biti i bazari za prodaju raznih vrsta robe, suvenira te hercegovačkih delicija. S obzirom na činjenicu da će umjesto kamenih biti postavljeni drveni stolovi, koji će biti pokretni, planirano je da tržnica dobije još jednu namjenu, odnosno da bude otvorena pozornica za pozorišne, muzičke i druge sadržaje. Autor projekta je Građevinski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.
Mjesto susreta
Podsjećamo, prva faza obnove tržnice je već završena 2012. godine kada se radila izgradnja javnog toaleta i renoviranje upravne zgrade. Osim ovog projekta, preduzeće Tržnice - pijace Mostar u planu ima i gradnju tržnice u Vrapčićima.
Za veliki dio stanovnika Mostara i okoline Tepa je nekada bila razlog i smisao dolaska u uže jezgro grada. To je bilo mjesto okupljanja i sastajanja, jer su i mnogi dolazili na nju bez posla ili obaveza, tek s ciljem da susretnu nekoga poznatog, odnosno popiju kafu s njim u obližnjim barovima.
Tepa je već odavno prestala biti ovo sve što je nekad bila, a unošenjem ovog novog savremenog životnog daška, možda će se ponovno na svom platou okupljati Mostarce svih generacija kao i turiste, uz nadu da će za svoju dušu svako na njoj ponešto naći.
Osim Tepe, odnedavno još jedno kultno mjesto u gradu Mostaru ima posve drugačiji izgled. Riječ je o čuvenom Kantarevcu na kojemu su se u prošlosti održavali brojni malonogometni turniri, te rukometne utakmice.
Nekadašnji asfalt Kantarevca odnedavno je prošlost, a nova podloga je umjetna trava, uz novosagrađene tribine i ostale popratne objekte.
Projekat rekonstrukcije Kantarevca pomogla je Ambasada Japana u našoj zemlji.
Oslobođenje
Nakon što su kompletirane prve dvije faze obnove, nastavak radova čeka na bolje dane i punije kase, a Kajtaz tvrdi da je teži dio posla obavljen.
Renoviranje mostarske tržnice, među Mostarcima već decenijama poznate kao Tepa, obustavljeno je zbog nedostatka finansijskih sredstava. S obzirom na veličinu projekta, prethodno je dogovoreno da se radovi odvijaju kroz četiri faze kako bi se djelomično olakšalo zatvaranje finansijske konstrukcije.
Pomoć UN-a
Dosad su, prema riječima direktorice preduzeća Tržnice - pijace Mostar Maje Kajtaz, završene dvije faze, dok preostali posao, koji uključuje treću i četvrtu fazu, čeka bolje dane. Vrijednost projekta procijenjena je na 750.000 - 950.000 maraka i vrlo je moguće da će se cijena tokom preostalih faza projekta promijeniti. Izvođač radova je GP Gradnja iz Mostara.
Osim preduzeća Tržnice - pijace, koje je uložilo dio vlastitih sredstava, jedini donator dosad bila je UN-ova organizacija IFAD, koja se bavi investiranjem u poljoprivrednu proizvodnju zemalja u razvoju, dok je dio sredstava, naravno, uložio i Grad Mostar.
Maja Kajtaz vjeruje da će se do kraja godine pronaći sredstva potrebna za završetak radova. Dodala je i kako je teško pokrenuti bilo koji projekt, ali i “da je dosta lakše pronaći sredstva za treću fazu, nego prvu fazu obnove”.
Cilj velikog projekta je trgovcima omogućiti bolje uslove za rad, te stvoriti bolju i ljepšu ponudu, odnosno unaprijediti ekonomski prosperitet preduzeća Tržnice - pijace. Tepa je, svi se slažu, važna i zbog turista, s obzirom na svoj položaj u samoj blizini Starog mosta.
Dugo najavljivani projekat čuvene mostarske tržnice, koji je najprije bio zakočen zbog neusvajanja regulacionog plana za ovo područje, nakon čega je procedura morala proći federalni nivo vlasti, budući da se tržnica nalazi u staroj gradskoj jezgri koja je pod zaštitom UNESCO-a, počeo je početkom prošle godine.
Prva faza radova uključila je zemljane radove, popločavanje, uklanjanje kamenih stolova i postavljanje drvenih, što se odnosilo na dio tržnice gdje se prodaje povrće.
U okviru projekta će, pored zelene tržnice, biti i bazari za prodaju raznih vrsta robe, suvenira te hercegovačkih delicija. S obzirom na činjenicu da će umjesto kamenih biti postavljeni drveni stolovi, koji će biti pokretni, planirano je da tržnica dobije još jednu namjenu, odnosno da bude otvorena pozornica za pozorišne, muzičke i druge sadržaje. Autor projekta je Građevinski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.
Mjesto susreta
Podsjećamo, prva faza obnove tržnice je već završena 2012. godine kada se radila izgradnja javnog toaleta i renoviranje upravne zgrade. Osim ovog projekta, preduzeće Tržnice - pijace Mostar u planu ima i gradnju tržnice u Vrapčićima.
Za veliki dio stanovnika Mostara i okoline Tepa je nekada bila razlog i smisao dolaska u uže jezgro grada. To je bilo mjesto okupljanja i sastajanja, jer su i mnogi dolazili na nju bez posla ili obaveza, tek s ciljem da susretnu nekoga poznatog, odnosno popiju kafu s njim u obližnjim barovima.
Tepa je već odavno prestala biti ovo sve što je nekad bila, a unošenjem ovog novog savremenog životnog daška, možda će se ponovno na svom platou okupljati Mostarce svih generacija kao i turiste, uz nadu da će za svoju dušu svako na njoj ponešto naći.
Osim Tepe, odnedavno još jedno kultno mjesto u gradu Mostaru ima posve drugačiji izgled. Riječ je o čuvenom Kantarevcu na kojemu su se u prošlosti održavali brojni malonogometni turniri, te rukometne utakmice.
Nekadašnji asfalt Kantarevca odnedavno je prošlost, a nova podloga je umjetna trava, uz novosagrađene tribine i ostale popratne objekte.
Projekat rekonstrukcije Kantarevca pomogla je Ambasada Japana u našoj zemlji.
Oslobođenje
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
16 Sep 2016 10:00 - 16 Sep 2016 10:01 #5700
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Dom za studente otvara vrata naredne godine
Više od 3.000 donatora do sada je učestvovalo u izgradnji doma za siromašne studente na mostarskom Bulevaru, u okviru kojeg će biti javna kuhinja i centar za dijalog, a na kojem su radovi otpočeli prije godinu i po.
Definisan prostor
Riječ je o projektu koji su inicirali u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji sa sjedištem u Mostaru, a koji su s početnim novcem, doniranim od Vlade Republike Hrvatske u iznosu od 250.000 KM, namjeravali ukloniti u potpunosti ruševni objekt nekadašnjih kina „Partizan“ i Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Hrvoje“ kod Franjevačkog samostana na Bulevaru, iskopati podrumske prostorije i na njih izliti beton.
No, koliko je njihova inicijativa imala odjeka u javnosti, svjedoči činjenica da su do sada uspjeli prikupiti i utrošiti 1,4 miliona KM te su, kako nam je jučer kazao fra Iko Skoko, gvardijan provincijata hercegovačkih franjevaca, uspjeli okončati građevinske radove na ovom objektu koji se prostire na 5.000 kvadratnih metara.
- Trenutno se čisti oko gradilišta i u objektu, tako da se sada mogu vidjeti sve prostorije, od studentskih soba, dvorane, pučke kuhinje i centra za dijalog. Nekako je sada definiran prostor i finansijski je to, možda, jedna trećina, ali sada je puno lakše naći nove donacije kada se govori o završetku projekta - rekao nam je fra Skoko.
Kako naglašava, ovaj projekt je skoro u potpunosti upućen na donatore i donacije te je stoga dinamika izgradnje pravo iznenađenje.
- Sada nam se, nakon naše akcije na Facebooku, javilo već dosta onih koji bi kao pojedinci, obitelj ili, pak, tvrtka voljeli završiti jednu studentsku sobu pa smo optimistični i možemo reći da ovaj objekt sljedeće godine otvara svoja vrata - istakao je fra Skoko.
Velika dvorana
Pod krovom ovog objekta moći će boraviti 150 studenata, a kako je naveo fra Skoko, posebno ih veseli to što je na svakom spratu predviđena po jedna veća prostorija u kojoj će moći boraviti studenti s posebnim potrebama. Također, uz javnu kuhinju i centar za dijalog u objektu će biti velika dvorana koju će, osim studenata, moći koristiti djeca i starije osobe.
Studenti kao volonteri
Za završetak radova trebat će još dva miliona KM, a studenti koji budu pod okriljem ovog doma će na svojevrstan način volontirati, budući da će objekt u ljetnim mjesecima biti na raspolaganju turistima kao hostel, a plan je da se za kuhinju hrana, odnosno, voće i povrće proizvode na zemljištu u prigradskom naselju Rodoč.
- Studente nećemo oštetiti za njihov studij, ali ćemo svakako pridonijeti da sami sebi smanje troškove života u gradu - kazao je fra Skoko.
avaz.ba
Više od 3.000 donatora do sada je učestvovalo u izgradnji doma za siromašne studente na mostarskom Bulevaru, u okviru kojeg će biti javna kuhinja i centar za dijalog, a na kojem su radovi otpočeli prije godinu i po.
Definisan prostor
Riječ je o projektu koji su inicirali u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji sa sjedištem u Mostaru, a koji su s početnim novcem, doniranim od Vlade Republike Hrvatske u iznosu od 250.000 KM, namjeravali ukloniti u potpunosti ruševni objekt nekadašnjih kina „Partizan“ i Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Hrvoje“ kod Franjevačkog samostana na Bulevaru, iskopati podrumske prostorije i na njih izliti beton.
No, koliko je njihova inicijativa imala odjeka u javnosti, svjedoči činjenica da su do sada uspjeli prikupiti i utrošiti 1,4 miliona KM te su, kako nam je jučer kazao fra Iko Skoko, gvardijan provincijata hercegovačkih franjevaca, uspjeli okončati građevinske radove na ovom objektu koji se prostire na 5.000 kvadratnih metara.
- Trenutno se čisti oko gradilišta i u objektu, tako da se sada mogu vidjeti sve prostorije, od studentskih soba, dvorane, pučke kuhinje i centra za dijalog. Nekako je sada definiran prostor i finansijski je to, možda, jedna trećina, ali sada je puno lakše naći nove donacije kada se govori o završetku projekta - rekao nam je fra Skoko.
Kako naglašava, ovaj projekt je skoro u potpunosti upućen na donatore i donacije te je stoga dinamika izgradnje pravo iznenađenje.
- Sada nam se, nakon naše akcije na Facebooku, javilo već dosta onih koji bi kao pojedinci, obitelj ili, pak, tvrtka voljeli završiti jednu studentsku sobu pa smo optimistični i možemo reći da ovaj objekt sljedeće godine otvara svoja vrata - istakao je fra Skoko.
Velika dvorana
Pod krovom ovog objekta moći će boraviti 150 studenata, a kako je naveo fra Skoko, posebno ih veseli to što je na svakom spratu predviđena po jedna veća prostorija u kojoj će moći boraviti studenti s posebnim potrebama. Također, uz javnu kuhinju i centar za dijalog u objektu će biti velika dvorana koju će, osim studenata, moći koristiti djeca i starije osobe.
Studenti kao volonteri
Za završetak radova trebat će još dva miliona KM, a studenti koji budu pod okriljem ovog doma će na svojevrstan način volontirati, budući da će objekt u ljetnim mjesecima biti na raspolaganju turistima kao hostel, a plan je da se za kuhinju hrana, odnosno, voće i povrće proizvode na zemljištu u prigradskom naselju Rodoč.
- Studente nećemo oštetiti za njihov studij, ali ćemo svakako pridonijeti da sami sebi smanje troškove života u gradu - kazao je fra Skoko.
avaz.ba
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
10 Dec 2016 18:39 #5932
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Mostar: Izgradnja kolektora skoro blokira ulaz u Stari grad, građani negoduju
Izgradnja kolektora za prečišćavanje fekalnih i oborinskih voda nalazi se u fazi koja skoro blokira ulaz u staru, historijsku jezgru Mostara. Nakon radova na raznim drugim dijelovima grada, posljednih mjeseci najaktivnije se radi u pješačkoj zoni Fejićeve ulice, ulice koja je glavna gradska saobraćajnica prema Starom gradu i kojom i van sezone stotine turista prolaze svakog dana.
Radovi na kolektoru, kapitalnom projektu Gradske uprave Grada Mostara, krenuli su u ljeto 2015. godine, a praćeni su velikim saobraćajnim gužvama, probijanjem rokova, žaljenjem na lošiju projektnu dokumentaciju i nepoštivanjem nekih osnovnih sigurnosnih standarda građenja na javnim mjestima. Problem se dodatno zakomplicirao kad se krenulo raditi bliže starom centru grada, kad su ulice postale uže, saobraćajno teže dostupne.
Građani Mostara odobravaju svaki vid radova, koji simboliziraju neke bolje dane, ali i negoduju zbog lošijeg obezbijeđivanja mjesta gradnje i kako kažu spore gradnje bez nekog vidljivog reda i plana.
Problem za turističke radnike
Na mjestu gradnje razgovarali smo s Amelom Rahimićem, šefom gradilišta u ime izvođača Amitea d.o.o. koji nam je rekao da sa strane izvođača radovi idu uspješno, dinamika se poštuje, u skladu s vremenskim prilikama koji je logično uslovljavaju. Amitea d.o.o. radi zemljane iskope, postavljanje instalacija, a nadzemne radove i postavljanje galanterije rade drugi.
"Mi zaista nismo imali nikakvih problema, niti s građanima, niti turistima. Sigurnosne mjere su postavljenje, mreže, znakovi upozorenja i svi se toga pridržavaju. Odlično je da i građani koji ovdje stanuju i pored velike buke koju mašine stvaraju, ne rade zaista nikakve probleme. Sve ide nekom svojom rutinom", kaže Rahimić.
Turistički vodič Jasmina Nikšić kaže kako radovi otežavaju posao njoj i njenim kolegama, posebno jer neki turistički objekti koje imaju u ponudi uslovljavaju prolazak kroz samo gradilište ili treba ići alternativnim rutama, koje znače više vremena provedenog u samom obilasku.
"Klijenti su tu nekoliko sati i mora ih se ispoštovati vremenski i da je to gotovo nemoguće jer obilazna ruta znatno produžava vrijeme. Ako su gosti tu nekoliko sati, ne želim da sa mnom provedu sve vrijeme, cilj je priuštiti sebi šetnju, šoping, ručak, kafu s pogledom na most, da dožive grad", kaže ona.
Trgovcima i zanatlijama je još teže
Vlasnici radnji, ugostitelji i trgovci u ovom dijelu Fejićeve ulice bilježe značajan pad prometa, neki su i zatvorili radnje na određeni period. Pitaju se da li iko vodi računa o dinamici radova, kad sigurno ne razmišlja o nekom vidu kompenzacije gubitka ljudima kojima su ti poslovi jedini vid zarade.
Pričali smo i s Nadirom Frljom, vlasnikom obrtničke radnje, koja danas izlazi doslovnu u kanjon, provaliju raskopane ulice.
"Nama je promet drastično opao, zapravo bi nam se više isplatilo da nikako ne radimo dok se radovi ne okončaju. Nama su davali opcije da odjavimo radnje, ali ipak radimo, treba nekako i plaćati račune. Ozbiljna je opasnost da i neko nastrada dok se probija do nas. Bojim se da se mi obrtnici, vlasnici radnji koje okružuju gradilišta smatramo kolateralnom štetom, da o nama niko i ne razmišlja", kaže Frljo.
Izvođač radova ističe da bi se radovi u Fejićevoj ulici trebali okončati popločavanjem do proljeća naredne godine, a cjelokupna izgradnja kolektora najranije sredinom 2018. godine. Građani nastoje gledati dalje, te se prilagoditi prilikama koje im se serviraju ispred vlastitog praga, čekajući završetak radova, a sam grad do tad ostaje da izgleda kao Venecija iz nekih apokaliptičnih filmova.
klix.ba
Izgradnja kolektora za prečišćavanje fekalnih i oborinskih voda nalazi se u fazi koja skoro blokira ulaz u staru, historijsku jezgru Mostara. Nakon radova na raznim drugim dijelovima grada, posljednih mjeseci najaktivnije se radi u pješačkoj zoni Fejićeve ulice, ulice koja je glavna gradska saobraćajnica prema Starom gradu i kojom i van sezone stotine turista prolaze svakog dana.
Radovi na kolektoru, kapitalnom projektu Gradske uprave Grada Mostara, krenuli su u ljeto 2015. godine, a praćeni su velikim saobraćajnim gužvama, probijanjem rokova, žaljenjem na lošiju projektnu dokumentaciju i nepoštivanjem nekih osnovnih sigurnosnih standarda građenja na javnim mjestima. Problem se dodatno zakomplicirao kad se krenulo raditi bliže starom centru grada, kad su ulice postale uže, saobraćajno teže dostupne.
Građani Mostara odobravaju svaki vid radova, koji simboliziraju neke bolje dane, ali i negoduju zbog lošijeg obezbijeđivanja mjesta gradnje i kako kažu spore gradnje bez nekog vidljivog reda i plana.
Problem za turističke radnike
Na mjestu gradnje razgovarali smo s Amelom Rahimićem, šefom gradilišta u ime izvođača Amitea d.o.o. koji nam je rekao da sa strane izvođača radovi idu uspješno, dinamika se poštuje, u skladu s vremenskim prilikama koji je logično uslovljavaju. Amitea d.o.o. radi zemljane iskope, postavljanje instalacija, a nadzemne radove i postavljanje galanterije rade drugi.
"Mi zaista nismo imali nikakvih problema, niti s građanima, niti turistima. Sigurnosne mjere su postavljenje, mreže, znakovi upozorenja i svi se toga pridržavaju. Odlično je da i građani koji ovdje stanuju i pored velike buke koju mašine stvaraju, ne rade zaista nikakve probleme. Sve ide nekom svojom rutinom", kaže Rahimić.
Turistički vodič Jasmina Nikšić kaže kako radovi otežavaju posao njoj i njenim kolegama, posebno jer neki turistički objekti koje imaju u ponudi uslovljavaju prolazak kroz samo gradilište ili treba ići alternativnim rutama, koje znače više vremena provedenog u samom obilasku.
"Klijenti su tu nekoliko sati i mora ih se ispoštovati vremenski i da je to gotovo nemoguće jer obilazna ruta znatno produžava vrijeme. Ako su gosti tu nekoliko sati, ne želim da sa mnom provedu sve vrijeme, cilj je priuštiti sebi šetnju, šoping, ručak, kafu s pogledom na most, da dožive grad", kaže ona.
Trgovcima i zanatlijama je još teže
Vlasnici radnji, ugostitelji i trgovci u ovom dijelu Fejićeve ulice bilježe značajan pad prometa, neki su i zatvorili radnje na određeni period. Pitaju se da li iko vodi računa o dinamici radova, kad sigurno ne razmišlja o nekom vidu kompenzacije gubitka ljudima kojima su ti poslovi jedini vid zarade.
Pričali smo i s Nadirom Frljom, vlasnikom obrtničke radnje, koja danas izlazi doslovnu u kanjon, provaliju raskopane ulice.
"Nama je promet drastično opao, zapravo bi nam se više isplatilo da nikako ne radimo dok se radovi ne okončaju. Nama su davali opcije da odjavimo radnje, ali ipak radimo, treba nekako i plaćati račune. Ozbiljna je opasnost da i neko nastrada dok se probija do nas. Bojim se da se mi obrtnici, vlasnici radnji koje okružuju gradilišta smatramo kolateralnom štetom, da o nama niko i ne razmišlja", kaže Frljo.
Izvođač radova ističe da bi se radovi u Fejićevoj ulici trebali okončati popločavanjem do proljeća naredne godine, a cjelokupna izgradnja kolektora najranije sredinom 2018. godine. Građani nastoje gledati dalje, te se prilagoditi prilikama koje im se serviraju ispred vlastitog praga, čekajući završetak radova, a sam grad do tad ostaje da izgleda kao Venecija iz nekih apokaliptičnih filmova.
klix.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
04 Jan 2017 15:53 #5969
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Hotel Neretva
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.673 seconds