BiH | Turizam - Tourism
14 Feb 2015 17:47 #4645
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Najuspješnija poslijeratna zimska sezona u BiH
Nakon poprilično loših zimskih sezona na bh. olimpijskim planinama Bjelašnici i Igmanu i Jahorini prethodnih godina, ovogodišnja je najbolja zabilježena od rata do danas.
Snijeg i veliki broj turista obogatili su spomenute planine koje nikada nisu izgledale ljepše. Na svakom koraku su sretni skijaši, mališani na sankama, ali i snowborderi.
Šetajući kroz mase koje se probijaju do žičara koje nikada nisu bile popunjenije možemo čuti različite jezike, od bosanskog do njemačkog, turskog, engleskog. Sve djeluje kao i davne 1984. kada je Sarajevo bilo domaćin Olimpijskih igara.
“Sa ski-sezonom 2014/15 smo prezadovoljni, tačnije, oduševljeni jer zasigurno je ovo jedna od najuspješnijih ski-sezona od rata do danas”, kazao je Suad Jusić, direktor Olimpijskog centra Bjelašnica – Igman.
Prema njegovim riječima, tome u prilog govore svi statistički parametri koji su zabilježeni tokom januara i februara.
U januaru je više od 200.000 osoba posjetilo olimpijske ljepotice nadomak Sarajeva, Bjelašnicu i Igman.
“Prioritet prioriteta je skijanje na bh. planinama. Pored skijanja, mnoštvo najmlađih najviše vremena provode sankajući se i grudvajući”, kazao je Jusić za AA.
Najavio je da će najvjerovatnije za sljedeću ski-sezonu biti dosta inovacija, mnogo ugostiteljskih, ali i infrastrukturnih objekata, pa i moguća gradnja šestosjeda i četverosjeda.
Kada su objekti vertikalnog transporta u pitanju apsolutno su svi spremni za rad s tim da se radnim danima ne puštaju u rad svi.
“Naši najvjerniji gosti su bh. građani ali dolazi i veliki broj turista kako iz regije, tako i Evrope“, kaže Jusić, naglasivši „dominiraju gosti iz Slovenije, Austrije i Njemačke”.
Ivana Lizdek, glasnogovornica olimpijskog centra Jahorina kazala je da je na ovoj planini ovogodišnja zimska sezona odlična zahvaljujući prije svega snježnim padavinama.
“Vertikalni transport je u funkciji svaki dan i može se skijati na svim stazama. Sistem za vještačko osnježavanje je u funkciji u danima kada imamo odgovarajuće temperaturne minuse tako da proizvodimo i vještački snijeg da bismo osigurali i produžili zimsku sezonu”, istakla je Lizdek.
Prema njenim riječima, najveći broj posjetioca dolazi iz BiH ali i regije. Od stranih turista najbrojniji su Turci koji inače dolaze krajem januara i početkom februara.
Lizdek pojašnjava da je popunjenost u hotelima i apartmanima 100 procentna.
Od sadržaja na Jahorini Lizdek je, za one koji ne skijaju, izdvojila šetnje po označenim pješačkim stazama, paraglajding vožnje, panoramsko razgledanje…
Glasnogovornica Turističke zajednice Kantona Sarajevo Asja Hadžiefendić-Mešić navodi da je KS u januaru ove godine posjetilo 13.472 turista, što je za pet posto više u odnosu na prvi mjesec prošle godine.
U top deset zemalja iz kojih dolazi najveći broj turista nalazi se Hrvatska, Turska, Slovenija, Srbija, Južna Koreja, Njemačka, SAD, Crna Gora, Kuvajt i Austrija.
Nakon poprilično loših zimskih sezona na bh. olimpijskim planinama Bjelašnici i Igmanu i Jahorini prethodnih godina, ovogodišnja je najbolja zabilježena od rata do danas.
Snijeg i veliki broj turista obogatili su spomenute planine koje nikada nisu izgledale ljepše. Na svakom koraku su sretni skijaši, mališani na sankama, ali i snowborderi.
Šetajući kroz mase koje se probijaju do žičara koje nikada nisu bile popunjenije možemo čuti različite jezike, od bosanskog do njemačkog, turskog, engleskog. Sve djeluje kao i davne 1984. kada je Sarajevo bilo domaćin Olimpijskih igara.
“Sa ski-sezonom 2014/15 smo prezadovoljni, tačnije, oduševljeni jer zasigurno je ovo jedna od najuspješnijih ski-sezona od rata do danas”, kazao je Suad Jusić, direktor Olimpijskog centra Bjelašnica – Igman.
Prema njegovim riječima, tome u prilog govore svi statistički parametri koji su zabilježeni tokom januara i februara.
U januaru je više od 200.000 osoba posjetilo olimpijske ljepotice nadomak Sarajeva, Bjelašnicu i Igman.
“Prioritet prioriteta je skijanje na bh. planinama. Pored skijanja, mnoštvo najmlađih najviše vremena provode sankajući se i grudvajući”, kazao je Jusić za AA.
Najavio je da će najvjerovatnije za sljedeću ski-sezonu biti dosta inovacija, mnogo ugostiteljskih, ali i infrastrukturnih objekata, pa i moguća gradnja šestosjeda i četverosjeda.
Kada su objekti vertikalnog transporta u pitanju apsolutno su svi spremni za rad s tim da se radnim danima ne puštaju u rad svi.
“Naši najvjerniji gosti su bh. građani ali dolazi i veliki broj turista kako iz regije, tako i Evrope“, kaže Jusić, naglasivši „dominiraju gosti iz Slovenije, Austrije i Njemačke”.
Ivana Lizdek, glasnogovornica olimpijskog centra Jahorina kazala je da je na ovoj planini ovogodišnja zimska sezona odlična zahvaljujući prije svega snježnim padavinama.
“Vertikalni transport je u funkciji svaki dan i može se skijati na svim stazama. Sistem za vještačko osnježavanje je u funkciji u danima kada imamo odgovarajuće temperaturne minuse tako da proizvodimo i vještački snijeg da bismo osigurali i produžili zimsku sezonu”, istakla je Lizdek.
Prema njenim riječima, najveći broj posjetioca dolazi iz BiH ali i regije. Od stranih turista najbrojniji su Turci koji inače dolaze krajem januara i početkom februara.
Lizdek pojašnjava da je popunjenost u hotelima i apartmanima 100 procentna.
Od sadržaja na Jahorini Lizdek je, za one koji ne skijaju, izdvojila šetnje po označenim pješačkim stazama, paraglajding vožnje, panoramsko razgledanje…
Glasnogovornica Turističke zajednice Kantona Sarajevo Asja Hadžiefendić-Mešić navodi da je KS u januaru ove godine posjetilo 13.472 turista, što je za pet posto više u odnosu na prvi mjesec prošle godine.
U top deset zemalja iz kojih dolazi najveći broj turista nalazi se Hrvatska, Turska, Slovenija, Srbija, Južna Koreja, Njemačka, SAD, Crna Gora, Kuvajt i Austrija.
(tvsa)
[/i] Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
24 Mar 2015 13:53 #4743
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Sjediš na balkonu u BiH i gledaš Dubrovnik i more
Sjediš na balkonu u Bosni i Hercegovini i pogled ti se pruža preko Jadranskog mora, udišeš čist zrak, dok ti je Dubrovnik nadomak ruke... A sve to za relativno malo novca. Ovako jedan mještanin opisuje Ivanicu, mjesto u Bosni i Hercegovini smješteno pored graničnog prijelaza s Hrvatskom istog imena.
Udaljena samo šest kilometara od Dubrovnika, ova mjesna zajednica sve više liči na turističko mjesto, ali i veliko gradilište, gdje stalno niču nova naselja, mnoga s luksuznim vilama i apartmanima.
U Ivanici, koja je prije rata pripadala Trebinju, a nakon Dejtonskog sporazuma općini Ravno, sada živi stotinjak porodica, što je čini i rijetkim malim mjestom u Bosni i Hercegovini gdje je poslije rata povećan broj stanovnika, koja uz turiste u ljetnoj sezoni bude puna.
Ipak, ovu mjesnu zajednicu nisu zaobišli problemi koji muče cijelu Bosnu i Hercegovinu, prije svega nezaposlenost, zbog čega se većina stanovnika okrenula turizmu. Stoga razgovori mještana podsjećaju na one iz pravih primorskih mjesta, gdje je glavno pitanje ima li već rezervacija za smještaj.
"Ovdje smještaj traže brojni turisti iz Evrope i svijeta, jer im je Dubrovnik blizu, a cijene su mnogo niže. Noćenje u Ivanici se kreće od 10 do 15 eura, dok je u Dubrovniku negdje od 35 eura", kaže Pero Sredanović, potpredsjednik Općinskog vijeća Ravno, koji živi u Ivanici.
Cijena metra kvadratnog općinskog zemljišta iznosi oko 20 eura, dok cijena nekretnina zavisi od lokacije, odnosno ima li pogled na more ili ne, ali nisu manje od 1.000 eura po metru kvadratnom. U Ivanici se nalazi i mnogo vikendica, čiji vlasnici dolaze iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.
Gosti Amerikanci i Rusi
Kako kaže Sredanović, trenutno je u izgradnji oko 300 objekata, među ostalima i luksuzni apartmani. Međutim, u Ivanici nema hotela, jer, iako je u planu izgradnja jednog, nedostaje infrastruktura.
"Čeka se voda, trebala bi biti uvedena do ljeta. Također, nema asfalta u jednom dijelu Ivanice, ali to će se riješiti, Općina Ravno radi na tome", ističe.
Ipak, osim izgradnje luksuznih naselja, u Ivanici se još mogu vidjeti mnogi neobnovljeni objekti porušeni u ratu, među kojima je i nekoliko pogona različitih kompanija koje su zapošljavale značajan broj ljudi. Stoga se mještani sada najviše bave proizvodnjom meda i sira, a žive od turizma.
Jedan od njih je Krsto Marković, penzionirani nastavnik, koji kaže da ima rezervacije za cijeli maj.
"Dolazi jedan Amerikanac, koji je bio i u martu prošle godine. Ljeti svaki dan imam goste, a sada je turizam takav da omladina bude samo po dva-tri dana. Ipak, prošle godine smo imali Ruse, koji su ostali 14 dana, a i ove godine su se najavili toliko."
Kaže da je, zbog problema vodoopskrbe, kupio rezervoar i dvije cisterne, čime rješava problem vode. Međutim, kako tvrdi, Ivanici nedostaje turističkih sadržaja.
Sele se iz Dubrovnika
"Zašto ne bi turiste odveli na neko hercegovačko ognjište i onda da domaćin iznese našu hranu i piće, da osjeti taj naš život... Ne možemo se nikako organizovati da to uradimo, ali dolazi naše vrijeme."
Ipak, ovo mjesto ima nešto što je traženo među strancima - čist zrak i pogodnu klimu za osobe s disajnim problemima, zbog čega kod Markovića često borave gosti iz Holandije.
"Ima dosta stranaca koji dođu ovdje i preko zime, zbog dobrog zraka, ako imaju zdravstvenih problema. Dolazi dosta ljudi iz Engleske, a sve to će biti još više kada se riješi voda i asfalt."
U Ivanicu se preselilo i nekoliko Dubrovčana, uglavnom zbog nižih troškova života. Jednog od njih zatječemo u prodavnici, međutim, ne želi da mu navodimo ime zbog "neriješenih papira".
"Ovdje sam se preselio iz Dubrovnika ima nekoliko godina, a jedan od razloga su bile cijene. Blizu sam Dubrovniku, jeftinije mi je. Imamo malo administrativnih problema, jer Ivanica pripada Općini Ravno, koja je daleko, dok dođe policija, dok dođe hitna..."
Dodaje da "tko ima sreće" - radi u Trebinju, koje je udaljeno dvadesetak kilometara, ili Dubrovniku, koji je bliži.
'Ima posla, gradi se...'
"Međutim, ljeti je gužva na granici, puno se čeka. Pet minuta je dole do mora, ako ne čekate na granici. Kažu da će napraviti posebnu traku za ljude koji ovdje žive. Možda da čekamo da Bosna i Hercegovina uđe u Europsku uniju, ali tko zna kad će se to desiti", kaže u šali.
Prodavačica, koja potvrđuje njegove riječi, dodaje da posao dobro ide, pogotovo u ljetnoj sezoni, kada prolazi mnogo turista. Odmah pored prodavnice gradi se višespratnica, ispred koje se odmara radnik koji je tu došao iz Doboja.
"Ima ovdje posla, a ja radim već dvije godine u Ivanici. Uglavnom radimo vikendice, nekada i vile sa bazenima. Zadovoljan sam sa platom, dobro je sve..."
Sredanović i Marković prisjećaju se kako su se prije rata u Ivanici mogle vidjeti samo obične stambene kuće. Međutim, kada su vratili u svoje mjesto nakon rata, većina tih kuća je bila porušena.
"Mi smo se vratili ovdje 2000. godine i sve je bilo srušeno, ali znali smo šta će se desiti, znali smo da ćemo uspjeti zbog blizine Dubrovnika. Nakon pet-šest godina je počelo da se intenzivnije gradi", prepričava Sredanović.
Danas Ivanica, čak i bez izlaza na more, riješene vodoopskrbe te asfaltiranih puteva uspijeva razviti turizam, dok se mještani nadaju da će, nakon uvođenja infrastrukture, početi i gradnja hotela, što bi donijelo i prijeko potrebna radna mjesta.
(Al Jazeera Balkans)
Sjediš na balkonu u Bosni i Hercegovini i pogled ti se pruža preko Jadranskog mora, udišeš čist zrak, dok ti je Dubrovnik nadomak ruke... A sve to za relativno malo novca. Ovako jedan mještanin opisuje Ivanicu, mjesto u Bosni i Hercegovini smješteno pored graničnog prijelaza s Hrvatskom istog imena.
Udaljena samo šest kilometara od Dubrovnika, ova mjesna zajednica sve više liči na turističko mjesto, ali i veliko gradilište, gdje stalno niču nova naselja, mnoga s luksuznim vilama i apartmanima.
U Ivanici, koja je prije rata pripadala Trebinju, a nakon Dejtonskog sporazuma općini Ravno, sada živi stotinjak porodica, što je čini i rijetkim malim mjestom u Bosni i Hercegovini gdje je poslije rata povećan broj stanovnika, koja uz turiste u ljetnoj sezoni bude puna.
Ipak, ovu mjesnu zajednicu nisu zaobišli problemi koji muče cijelu Bosnu i Hercegovinu, prije svega nezaposlenost, zbog čega se većina stanovnika okrenula turizmu. Stoga razgovori mještana podsjećaju na one iz pravih primorskih mjesta, gdje je glavno pitanje ima li već rezervacija za smještaj.
"Ovdje smještaj traže brojni turisti iz Evrope i svijeta, jer im je Dubrovnik blizu, a cijene su mnogo niže. Noćenje u Ivanici se kreće od 10 do 15 eura, dok je u Dubrovniku negdje od 35 eura", kaže Pero Sredanović, potpredsjednik Općinskog vijeća Ravno, koji živi u Ivanici.
Cijena metra kvadratnog općinskog zemljišta iznosi oko 20 eura, dok cijena nekretnina zavisi od lokacije, odnosno ima li pogled na more ili ne, ali nisu manje od 1.000 eura po metru kvadratnom. U Ivanici se nalazi i mnogo vikendica, čiji vlasnici dolaze iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.
Gosti Amerikanci i Rusi
Kako kaže Sredanović, trenutno je u izgradnji oko 300 objekata, među ostalima i luksuzni apartmani. Međutim, u Ivanici nema hotela, jer, iako je u planu izgradnja jednog, nedostaje infrastruktura.
"Čeka se voda, trebala bi biti uvedena do ljeta. Također, nema asfalta u jednom dijelu Ivanice, ali to će se riješiti, Općina Ravno radi na tome", ističe.
Ipak, osim izgradnje luksuznih naselja, u Ivanici se još mogu vidjeti mnogi neobnovljeni objekti porušeni u ratu, među kojima je i nekoliko pogona različitih kompanija koje su zapošljavale značajan broj ljudi. Stoga se mještani sada najviše bave proizvodnjom meda i sira, a žive od turizma.
Jedan od njih je Krsto Marković, penzionirani nastavnik, koji kaže da ima rezervacije za cijeli maj.
"Dolazi jedan Amerikanac, koji je bio i u martu prošle godine. Ljeti svaki dan imam goste, a sada je turizam takav da omladina bude samo po dva-tri dana. Ipak, prošle godine smo imali Ruse, koji su ostali 14 dana, a i ove godine su se najavili toliko."
Kaže da je, zbog problema vodoopskrbe, kupio rezervoar i dvije cisterne, čime rješava problem vode. Međutim, kako tvrdi, Ivanici nedostaje turističkih sadržaja.
Sele se iz Dubrovnika
"Zašto ne bi turiste odveli na neko hercegovačko ognjište i onda da domaćin iznese našu hranu i piće, da osjeti taj naš život... Ne možemo se nikako organizovati da to uradimo, ali dolazi naše vrijeme."
Ipak, ovo mjesto ima nešto što je traženo među strancima - čist zrak i pogodnu klimu za osobe s disajnim problemima, zbog čega kod Markovića često borave gosti iz Holandije.
"Ima dosta stranaca koji dođu ovdje i preko zime, zbog dobrog zraka, ako imaju zdravstvenih problema. Dolazi dosta ljudi iz Engleske, a sve to će biti još više kada se riješi voda i asfalt."
U Ivanicu se preselilo i nekoliko Dubrovčana, uglavnom zbog nižih troškova života. Jednog od njih zatječemo u prodavnici, međutim, ne želi da mu navodimo ime zbog "neriješenih papira".
"Ovdje sam se preselio iz Dubrovnika ima nekoliko godina, a jedan od razloga su bile cijene. Blizu sam Dubrovniku, jeftinije mi je. Imamo malo administrativnih problema, jer Ivanica pripada Općini Ravno, koja je daleko, dok dođe policija, dok dođe hitna..."
Dodaje da "tko ima sreće" - radi u Trebinju, koje je udaljeno dvadesetak kilometara, ili Dubrovniku, koji je bliži.
'Ima posla, gradi se...'
"Međutim, ljeti je gužva na granici, puno se čeka. Pet minuta je dole do mora, ako ne čekate na granici. Kažu da će napraviti posebnu traku za ljude koji ovdje žive. Možda da čekamo da Bosna i Hercegovina uđe u Europsku uniju, ali tko zna kad će se to desiti", kaže u šali.
Prodavačica, koja potvrđuje njegove riječi, dodaje da posao dobro ide, pogotovo u ljetnoj sezoni, kada prolazi mnogo turista. Odmah pored prodavnice gradi se višespratnica, ispred koje se odmara radnik koji je tu došao iz Doboja.
"Ima ovdje posla, a ja radim već dvije godine u Ivanici. Uglavnom radimo vikendice, nekada i vile sa bazenima. Zadovoljan sam sa platom, dobro je sve..."
Sredanović i Marković prisjećaju se kako su se prije rata u Ivanici mogle vidjeti samo obične stambene kuće. Međutim, kada su vratili u svoje mjesto nakon rata, većina tih kuća je bila porušena.
"Mi smo se vratili ovdje 2000. godine i sve je bilo srušeno, ali znali smo šta će se desiti, znali smo da ćemo uspjeti zbog blizine Dubrovnika. Nakon pet-šest godina je počelo da se intenzivnije gradi", prepričava Sredanović.
Danas Ivanica, čak i bez izlaza na more, riješene vodoopskrbe te asfaltiranih puteva uspijeva razviti turizam, dok se mještani nadaju da će, nakon uvođenja infrastrukture, početi i gradnja hotela, što bi donijelo i prijeko potrebna radna mjesta.
(Al Jazeera Balkans)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
09 Avg 2015 11:10 #4954
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Bh. turistički dragulj: Bijambarska pećina ukrašena stalaktitima oduševljava posjetioce
Zakonom zaštićeno područje Bijambara, oko 40 kilometara sjeverno od Sarajeva, poznato je mjesto kojeg zbog prirodnog ambijenta iz godine u godinu posjećuje veliki broj turista iz brojnih zemalja svijeta.
Ipak, velike grupe koje ovog ljeta pohode Bijambarsku pećinu dolaze uglavnom iz arapskih zemalja među kojima prednjače Katar, Saudijska Arabija i Bahrein.
Dvadesettrogodišnja Zerina Čelik već tri godine radi kao turistički vodič kroz, za sada jedinu za posjetioce uređenu i osvijetljenu pećinu na Bijambarama. U razgovoru za Anadoliju ističe kako nije moguće precizirati broj turista koji posjećuju Bijambare, ali kako se radi o velikom broju.
Biljni i životinjski svijet
"Veliki broj ljudi je zainteresovan za pećinu. Većinom su to Arapi i manje grupe Nijemaca. Mogu reći da sve više i više dolaze. Vole posjetiti Bijambare i ostala mjesta u BiH", ističe Čelik podsjećajući kako je na Bijambarama pronađeno šest pećina od kojih je jedva otvorena za građane.
Do pećina su, kako kaže, prvi put došli planinari jer je bogati životinjski i biljni svijet koje nude Bijambare oduvijek okupljao ljubitelje prirode, alpiniste, lovce i travare.
Kako kaže Čelik, velika pećina je srednja po redu, ali je najveća i glavna po istraženosti. Na samom ulazu u pećinu koja je od velikog značaja za bosanskohercegovački turizam, osjetan je pad temperature zraka.
Kroz uglavnom mračnu, na pojedinim mjestima osvijetljenu pećinu vodi staza duga 500 metara i posjetioce provodi kroz četiri velika pećinska hodnika od kojih je, svaki za sebe, lijep i jedinstven.
"Najveći i ujedno najljepši je četvrti, takozvani "kocertni ili muzički hodnik" nazvan po svojoj akustičnosti. U ovoj sali prije dvije godine održan je koncert jedne bh. grupe, a prije sedam godina je bilo upriličeno vjenčanje", kazala je za Anadoliju Čelik, dodajući kako se akustična sala moće koristiti za privatne događaje iako je malo takvih upita.
Bogaststvo pećinskih ukrasa
Nadaleko je poznata Bijambarska pećina po svojim unutrašnjim ukrasima. Naime, stalaktiti smatrani "pećinskim nakitom" kroz hiljade godina ispunili su stropove pećinskih hodnika formirajući ogromne strukture koje vise prema podu.
Čelik pojašnjava kako je za jedan centimetar pećinskog urasa potrebno 160 godina.
"Prema veličini koju ovdje vidimo možemo reći da je njena starost nekoliko miliona godina. Temperatura u ovoj sali je konstantno pet stepeni. To je dokaz da ona nema dodira sa vanjskim svijetom. U zimskom periodu je minus, stvore se ledenice veličine čovjeka i tada se ovdje ne može ući. Pećina se tada zatvara za posjetioce", pojašnjava Čelik.
Kada je riječ o životinjskom svijetu u pećini, u njoj je zastupljeno deset vrsta od kojih najviše šišmiša i cvrčaka čije nastambe postoje najviše u mračnim neosvijeljenim dijelovima pećina, a koji iz svojih staništa izlaze kada u pećinu uđe veliki broj posjetilaca ili glasne djece.
Prema riječima vodiča Zerine Čelik, upravo zbog prirodnog bogatstva kojim obiluju Bijambare, arapski posjetioci pohode ovo mjestu u velikim grupama, iz godine u godinu.
Anadolija
Zakonom zaštićeno područje Bijambara, oko 40 kilometara sjeverno od Sarajeva, poznato je mjesto kojeg zbog prirodnog ambijenta iz godine u godinu posjećuje veliki broj turista iz brojnih zemalja svijeta.
Ipak, velike grupe koje ovog ljeta pohode Bijambarsku pećinu dolaze uglavnom iz arapskih zemalja među kojima prednjače Katar, Saudijska Arabija i Bahrein.
Dvadesettrogodišnja Zerina Čelik već tri godine radi kao turistički vodič kroz, za sada jedinu za posjetioce uređenu i osvijetljenu pećinu na Bijambarama. U razgovoru za Anadoliju ističe kako nije moguće precizirati broj turista koji posjećuju Bijambare, ali kako se radi o velikom broju.
Biljni i životinjski svijet
"Veliki broj ljudi je zainteresovan za pećinu. Većinom su to Arapi i manje grupe Nijemaca. Mogu reći da sve više i više dolaze. Vole posjetiti Bijambare i ostala mjesta u BiH", ističe Čelik podsjećajući kako je na Bijambarama pronađeno šest pećina od kojih je jedva otvorena za građane.
Do pećina su, kako kaže, prvi put došli planinari jer je bogati životinjski i biljni svijet koje nude Bijambare oduvijek okupljao ljubitelje prirode, alpiniste, lovce i travare.
Kako kaže Čelik, velika pećina je srednja po redu, ali je najveća i glavna po istraženosti. Na samom ulazu u pećinu koja je od velikog značaja za bosanskohercegovački turizam, osjetan je pad temperature zraka.
Kroz uglavnom mračnu, na pojedinim mjestima osvijetljenu pećinu vodi staza duga 500 metara i posjetioce provodi kroz četiri velika pećinska hodnika od kojih je, svaki za sebe, lijep i jedinstven.
"Najveći i ujedno najljepši je četvrti, takozvani "kocertni ili muzički hodnik" nazvan po svojoj akustičnosti. U ovoj sali prije dvije godine održan je koncert jedne bh. grupe, a prije sedam godina je bilo upriličeno vjenčanje", kazala je za Anadoliju Čelik, dodajući kako se akustična sala moće koristiti za privatne događaje iako je malo takvih upita.
Bogaststvo pećinskih ukrasa
Nadaleko je poznata Bijambarska pećina po svojim unutrašnjim ukrasima. Naime, stalaktiti smatrani "pećinskim nakitom" kroz hiljade godina ispunili su stropove pećinskih hodnika formirajući ogromne strukture koje vise prema podu.
Čelik pojašnjava kako je za jedan centimetar pećinskog urasa potrebno 160 godina.
"Prema veličini koju ovdje vidimo možemo reći da je njena starost nekoliko miliona godina. Temperatura u ovoj sali je konstantno pet stepeni. To je dokaz da ona nema dodira sa vanjskim svijetom. U zimskom periodu je minus, stvore se ledenice veličine čovjeka i tada se ovdje ne može ući. Pećina se tada zatvara za posjetioce", pojašnjava Čelik.
Kada je riječ o životinjskom svijetu u pećini, u njoj je zastupljeno deset vrsta od kojih najviše šišmiša i cvrčaka čije nastambe postoje najviše u mračnim neosvijeljenim dijelovima pećina, a koji iz svojih staništa izlaze kada u pećinu uđe veliki broj posjetilaca ili glasne djece.
Prema riječima vodiča Zerine Čelik, upravo zbog prirodnog bogatstva kojim obiluju Bijambare, arapski posjetioci pohode ovo mjestu u velikim grupama, iz godine u godinu.
Anadolija
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
02 Nov 2015 09:39 #5114
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Lonely Planet: BiH na listi deset najboljih turističkih destinacija
Pronaći destinaciju na kojoj je isplativo potrošiti ušteđevinu za putovanje nije lak posao. A da ujedno destinacjia vrijedi posjete. Lonely Planet je jedna od najpopularnijih web adresa za turizam i redovno kreiraju liste mjesta koja vrijedi posjetiti.
Bosna i Hercegovina i ranije je bila zanimljiva destinacija i često predlagana na osnovu različitih kriterija, a ovaj put je to spisak najboljih pristupačnih destinacija - zemalja gdje je omjer cijena i ponude koju će neko dobiti dobar i koje su prijateljski prema novčanicima.
Od njih deset naša zemlja je na petom mjestu, a na Lonely Planetu za BiH su napisali kako bi jedini problem mogao biti to što bi nestabilnost nekih valuta mogla biti problema, ali da je i to zanemarivo. Većina turista u BiH će se osjećati vrlo ugodno kad je riječ o novcu. Jeftin smještaj, hrana i međugradski prijevoz u kombinaciji s povijesnim gradovima (Sarajevo, Mostar...) zatim povoljna adrenalinska ponuda (rafting na Uni i skijanje) odlični su za sve koji žele dobro putovati i ne potrošiti previše novca.
Na popisu su i Estonija, gradovi Vijetnama, Istočna Afrika, Novi Meksiko, Galicija u Španiji, Quebec u Kanadi, Costa Rica, Istočni Timor i Zapadna Aistralija.
Akta.ba
Pronaći destinaciju na kojoj je isplativo potrošiti ušteđevinu za putovanje nije lak posao. A da ujedno destinacjia vrijedi posjete. Lonely Planet je jedna od najpopularnijih web adresa za turizam i redovno kreiraju liste mjesta koja vrijedi posjetiti.
Bosna i Hercegovina i ranije je bila zanimljiva destinacija i često predlagana na osnovu različitih kriterija, a ovaj put je to spisak najboljih pristupačnih destinacija - zemalja gdje je omjer cijena i ponude koju će neko dobiti dobar i koje su prijateljski prema novčanicima.
Od njih deset naša zemlja je na petom mjestu, a na Lonely Planetu za BiH su napisali kako bi jedini problem mogao biti to što bi nestabilnost nekih valuta mogla biti problema, ali da je i to zanemarivo. Većina turista u BiH će se osjećati vrlo ugodno kad je riječ o novcu. Jeftin smještaj, hrana i međugradski prijevoz u kombinaciji s povijesnim gradovima (Sarajevo, Mostar...) zatim povoljna adrenalinska ponuda (rafting na Uni i skijanje) odlični su za sve koji žele dobro putovati i ne potrošiti previše novca.
Na popisu su i Estonija, gradovi Vijetnama, Istočna Afrika, Novi Meksiko, Galicija u Španiji, Quebec u Kanadi, Costa Rica, Istočni Timor i Zapadna Aistralija.
Akta.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
30 Sep 2017 14:46 #6661
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Travnik postaje nezaobilazna turistička destinacija u BiH
Općina Travnik postaje nezaobilazna turistička destinacija u BiH, a turizam jedna od najznačajnijih grana za razvoj, rečeno je danas u okviru obilježavanja Svjetskog dana turizma, u organizaciji Turističke zajednice Srednjobosanske županije (SBŽ), Općine Travnik i Zavičajnog muzeja.
"Općina Travnik u posljednje tri do četiri godine postaje nezaobilazna turistička destinacija i prema svim informacijama, kad sumiramo rezultate, atraktivna je gostima tijekom svih 365 dana u godini", kazao je direktor Turističke zajednice SBŽ-a Miroslav Matošević, ističući da, osim Vlašića, kao poželjnog odredišta za domaće i inozemne goste, veliki potencijal ima bogata kulturno-povijesna baština te općine.
Matošević se osvrnuo i na izradu strateškog dokumenta iz oblasti turizma koji će, kako očekuje, ponuditi sustavna rješenja kako bi Travnik bio svrstan među pet najznačajnijih turističkih destinacija u BiH.
Načelnik Općine Travnik Admir Hadžiemrić ukazao je na potrebu rješavanja zakonske regulative, odnosno usvajanja federalnih zakona o turističkim zajednicama, taksama i ugostiteljstvu.
"Zakonska regulativa trenutno nas malo koči, a ovi zakoni su veoma značajni jer će nam omogućiti dodatnu kvalitetu, kako u organizacijskom, tako i ekonomskom smislu", kazao je Hadžiemrić.
On je istaknuo da postoji još dosta prostora za unaprjeđenje te se osvrnuo i na problem ograničenog smještajnog kapaciteta, odnosno nedostatak hotela u gradu, pozivajući zainteresirane investitore na ulaganje u tu oblast.
Govoreći o ulozi kulturno-povijesne baštine u razvoju turizma, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik Fatima Maslić ocijenila je da se Travnik u tom smislu već potvrdio kao važna turistička destinacija, naglašavajući da je u tom procesu Zavičajni muzej veoma bitna karika.
"Travnik u urbanom smislu predstavlja spoj istoka i zapada, jer se, ovisno gdje se nalazite, može doživjeti utjecaj različitih civilizacija i kultura", kazala je ona, naglasivši kako Zavičajni muzej, uz brigu o kulturno-povijesnom naslijeđu, radi i na otkrivanju novih destinacija koje se mogu uklopiti u turističku sliku Travnika.
Maslić je istaknula da je u tijeku izrada turističke mape koja bi locirala sva kulturna dobra u Općini Travnik i koja bi poslužila za organiziranje tematskih turističkih posjeta.
U povodu obilježavanja Svjetskog dana turizma, održan je i sastanak predstavnika Općine Travnik, Turističke zajednice SBŽ-a i nositelja turističke ponude, te je predstavljen i novi promotivni video Travnika i okolice.
Fena
Općina Travnik postaje nezaobilazna turistička destinacija u BiH, a turizam jedna od najznačajnijih grana za razvoj, rečeno je danas u okviru obilježavanja Svjetskog dana turizma, u organizaciji Turističke zajednice Srednjobosanske županije (SBŽ), Općine Travnik i Zavičajnog muzeja.
"Općina Travnik u posljednje tri do četiri godine postaje nezaobilazna turistička destinacija i prema svim informacijama, kad sumiramo rezultate, atraktivna je gostima tijekom svih 365 dana u godini", kazao je direktor Turističke zajednice SBŽ-a Miroslav Matošević, ističući da, osim Vlašića, kao poželjnog odredišta za domaće i inozemne goste, veliki potencijal ima bogata kulturno-povijesna baština te općine.
Matošević se osvrnuo i na izradu strateškog dokumenta iz oblasti turizma koji će, kako očekuje, ponuditi sustavna rješenja kako bi Travnik bio svrstan među pet najznačajnijih turističkih destinacija u BiH.
Načelnik Općine Travnik Admir Hadžiemrić ukazao je na potrebu rješavanja zakonske regulative, odnosno usvajanja federalnih zakona o turističkim zajednicama, taksama i ugostiteljstvu.
"Zakonska regulativa trenutno nas malo koči, a ovi zakoni su veoma značajni jer će nam omogućiti dodatnu kvalitetu, kako u organizacijskom, tako i ekonomskom smislu", kazao je Hadžiemrić.
On je istaknuo da postoji još dosta prostora za unaprjeđenje te se osvrnuo i na problem ograničenog smještajnog kapaciteta, odnosno nedostatak hotela u gradu, pozivajući zainteresirane investitore na ulaganje u tu oblast.
Govoreći o ulozi kulturno-povijesne baštine u razvoju turizma, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik Fatima Maslić ocijenila je da se Travnik u tom smislu već potvrdio kao važna turistička destinacija, naglašavajući da je u tom procesu Zavičajni muzej veoma bitna karika.
"Travnik u urbanom smislu predstavlja spoj istoka i zapada, jer se, ovisno gdje se nalazite, može doživjeti utjecaj različitih civilizacija i kultura", kazala je ona, naglasivši kako Zavičajni muzej, uz brigu o kulturno-povijesnom naslijeđu, radi i na otkrivanju novih destinacija koje se mogu uklopiti u turističku sliku Travnika.
Maslić je istaknula da je u tijeku izrada turističke mape koja bi locirala sva kulturna dobra u Općini Travnik i koja bi poslužila za organiziranje tematskih turističkih posjeta.
U povodu obilježavanja Svjetskog dana turizma, održan je i sastanak predstavnika Općine Travnik, Turističke zajednice SBŽ-a i nositelja turističke ponude, te je predstavljen i novi promotivni video Travnika i okolice.
Fena
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.124 seconds