PROJECT DESCRIPTION:

Soon...

OPIS PROJEKTA:

U Sarajevu je 21. maja 2012. godine, potpisan Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc, poddionica Suhodol – Tarčin.
Realizacijom ovog ugovora stavit će se u funkciju novih 5,00 km autoceste na Koridoru Vc, na kojem je najznačajniji objekat tunel Suhodol koji je dužine oko 2.800 metara. Osim ovog tunela značajni objekti na ovoj poddionici su tunel Tarčin dužine oko 400 metara, most Bijela dužine oko 90 metara, te petlja Tarčin preko koje će biti omogućeno povezivanje sa magistralnom cestom M17. 
Na osnovu međunarodno provedenog natječaja, Evropska banka za obnovu i razvoj je 27.04.2012. godine dala saglasnost na evaluacioni izvještaj tenderske komisije JP Autoceste FBIH za projekat izgradnje autoceste na poddionici Suhodol - Tarčin. Prema navedenom izvještaju predloženo je da ugovor bude dodjeljen kompaniji iz Turske Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret  a.s. Nakon dobivene saglasnosti od strane EBRD-a, JP Autoceste su primili bankarsku garanciju u iznosu od 11.515.540,78 eura za dobro izvršenje posla čime su se stekli uvjeti za potpis navedenog ugovora.
Za partnera za izgradnju poddionice Suhodol Tarčin izabrana je domaća kompanija Euroasfalt d.o.o. Sarajevo.
Ugovor su potpisali Ensad Karić, direktor JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar i Kemal Unluer, generalni direktor Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret  a.s. Supotpisnici ovog ugovora bili su federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić i Asim Cengiz, član Uprave Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret  a.s. 
Potpisivanju Ugovora također su prisustvovali premijer Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, Damir Hadžić ministar komunikacija i prometa BiH, ambasador Republike Turske Ahmet Yildiz, Predsjednik Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret a.s. Mehmet Cengiz.
Ovim ugovorom, vrijednim  115.155.407,78 eura, počinje izgradnja novih pet kilometara autoceste na južnom dijelu Koridora Vc. 
Ugovoreni rok za završetak radova iznosi 28 mjeseci.
Potpisivanjem ovog ugovora započinje se izgradnja dionice Vlakovo – Tarčin čija je ukupna dužina 20 km.

SIGNING A CONTRACT

Projekat izgradnje Koridora 5c rađen je bez prostornog plana, građani tvrde da će cesta uništiti nacionalno blago, a predmet je i političkih previranja u kojima je jedan od igrača međunarodna zajednica.

Uprkos općoj saglasnosti da je izgradnja autoputa u Bosni i Hercegovini projekat budućnosti, jedan od najznačajnijih u Jugoistočnoj Evropi, u Hercegovini je ovaj projekat već nekoliko godina predmet žestokih sporenja i konfrontacija sa neskrivenom političkom pozadinom.  Smatra se da je ovo  posao koji bi, u vremenu jedne jako izražene ekonomske krize, posebno u svom izvedbenom vremenu, bio spasonosno rješenje za brojne neangažirane domaće firme kao i armiju nezaposlenih u cijeloj zemlji.  U čemu je suština navedenih sporenja, i zbog čega cijela procedura oko usvajanja trase na Koridoru 5c traje već nekoliko godina?

Cijeli problem vezan za trasu na Koridoru 5c aktueliziran je prije nekoliko godina u dvije sredine, Blagaju i Počitelju, nakon što su javnosti predočeni detalji projekta. Što se Počitelja tiče, problem je više vizuelne prirode, odnosno činjenice da su nosioci projekta lokaciju prijelaza preko Neretve predvidjeli neposredno ispod Počitelja, što bi, prema razmišljanjima njegovih stanovnika, životno orijentiranih na turizam, ugrozilo arhitektonsku sliku jednog od najstarijih gradova u ovom dijelu zemlje. Zbog ovoga su Počiteljci predložili njegovo izmještanje sjevernije, što bi u samom projektu predstavljalo neznatnu korekciju.

Neznatne korekcije trase na Koridoru 5c zatražili su i stanovnici Blagaja, s obzirom da pored bogatog kulturno-historijskog nasljeđa ovo područje krase i iznimna prirodna bogatstva. Ono što je jedanaest nevladinih udruženja ujedinilo na traženju hitne korekcije trase, jeste činjenica da je njen prolazak praktički planiran kroz plodno polje i preko dvije iznimno lijepe i vodom bogate rijeke, Bune i Bunice, koje su s obzirom na kratkoću toka, ali i odsustvo industrijskih kapaciteta, praktično pitke od izvora do ušća. Uz to, buduća autocesta bi praktički presijecala i samo naselje.

''Projekat uništenja''

Stanovnicima Blagaja, kao i Počitelja, ali i značajnom broju stručnjaka, posebno hidrologa, nije jasno zbog čega je, pored toliko krševitih brda i pustih predjela ,odnosno neiskoristivog zemljišta, samo par kilometara u neposrednoj blizini, prolazak trase zamišljen preko voćnjaka i vinograda i drugih nasada, od kojih stanovništvo na tom prostoru u najvećoj mjeri osigurava egzistenciju.

Umjesto da bude razvojni izazov, odnosno projekat koji će stimulirati ekonomski prosperitet, ovako zamišljen projekat bi, smatraju stanovnici Blagaja, bio zapravo projekat njihovog uništenja. Oni  podsjećaju javnost da se ovakvi infrastrukturni zahvati u pravilu izvode van naseljenih mjesta, što je naprosto tačno. O ovome svjedoči i autoput u susjednoj Hrvatskoj koji je izgrađen isključivo preko pasivnih prostora. Naravno, ne samo u Hrvatskoj, nego i svim drugim zemljama, koje slične projekte nastoje realizirati uz minimalne štete po poljoprivredno zemljište.

Uz sve navedeno, u prilog ovakvom razmišljanju ide i činjenica da je prostor Hercegovine jako siromašan obradivim površinama. Nekoliko kraških polja, od kojih je svako na svoj način, različitim projektima, poput „Gornjih horizonata“, snažno ugroženo, čini tek 2,5 posto od ukupne površine cijele Hercegovine, što je više nego alarmantan podatak, sa mogućnosti proizvodnje hrane odnosno samog opstanka. Nelogičnostima ovdje, međutim, nije kraj?!

Na djelu je više nego apsurdna strategija. Država je prvo, preko poticaja za razvoj poljoprivredne proizvodnje, u cijelom poslijeratnom periodu, u ovo područje uložila ogromna finansijska sredstva. No sad, kad je takva strategija dala značajne rezultate, država se opet pojavljuje kao finansijer projekta koji će sve ostvareno praktički uništiti. Pored prirodnog nasljeđa, odnosno kultiviranog zemljišta, kao i dvije rijeke, na meti uništenja, našlo bi se i kulturno-historijsko nasljeđe.

Da su „stručnjaci“ zagrebačkog IGH, kao kreatori navedenog projekta u ovom dijelu trase nazvane Lot 4, krajnje neodgovorno prišli ovom zadatku, najilustrativnije govori podatak da segment kulturnog nasljeđa uopće nisu tretirali, mada je cijela zona blagajske čaršije, od Lehine ćuprije do samog vrela Bune, odnosno Blagajske tekije, pozicionirana kao nacionalni spomenik. U Odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika jasno stoji da „nije dopuštena izgradnja kamenoloma, potencijalnih zagađivača okoline, magistralnih infrastrukturnih objekata i industrijskih objekata“.  Pored navedenog, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je trasa autoputa rađena na bazi prijeratnih hidroloških istraživanja, mada su najnovije analize riječnih tokova rezultirala brojnim korekcijama ranijih znanja iz ove oblasti.

Političke optužbe

Cijeli problem je, nakon klasičnog građanskog bunta, po nekom ovdašnjem pravilu, dobio političku dimenziju. Ne samo zbog činjenice što su predstavnici blagajskih udruženja potencirali i činjenicu da sama trasa slijedi liniju nekadašnjih vojnih razgraničenja Armije RBiH i HVO-a, gdje bi se sam autoput u budućnosti pojavio kao svojevrsna granica sa „trećim entitetom“. Sa hrvatske strane uslijedili su prigovori da bošnjačka strana nastoji realizirati projekat  „prometne izolacije Mostara“. Na fonu takvih kvalifikacija „sukobi“ oko konačnog pozicioniranja trase traju već nekoliko godina.

Šta je, međutim, tačno, pitanje je koje se logično nameće. Da li pomjeranje trase, prema platou Podveležja, na čemu insistiraju stanovnici Blagaja, vodi prometnoj izolaciji Mostara, kao centra Hercegovine? Da je takva kvalifikacija neodmjerena i bez bilo kakvog racionalnog uporišta, nije teško dokazati. Čak i površan uvid u prijedlog nove trase jasno ukazuje da o bilo kakvoj „prometnoj izolaciji Mostara“ ne može biti govora. Naime, priključak na koridor bi prema novom prijedlogu od ranije solucije od Mostara bi bio dalji tek 400 metara, što u kontekstu ovakvih kolosalnih projekata, predstavlja gotovo nebitnu i neznatnu promjenu. Ako ćemo biti još precizniji, ali i uvjerljiviji, Mostar će, što se tiče priključka autoputu, biti jedan od najbližih gradova u Evropi.

Kako je novom prijedlogu bilo jako teško, posebno na javnim raspravama, naći bilo kakve zamjerke, korigirani prijedlog je prošao uobičajene procedure, i u formi nacrta usvojen je na Zastupničkom domu i Domu naroda Federalnog parlamenta, te je na osnovu toga napravljen prijedlog prostornog plana, koji je prošao instancu Federalna vlada. Ona ga je nedavno proslijedila Federalnom parlamentu na konačnu verifikaciju.

Lični interesi

Ipak, sve su prilike da se sa sporenjima oko trase u ovom dijelu zemlje ne namjerava prestati. Iako, na prvi pogled, sve teče u skladu sa zakonskim procedurama, u kuloarima se sve otvorenije govori da međunarodni predstavnici vrše pritisak na federalnog premijera Nermina Nikšića, kao i ministra za prostorno uređenje, Desnicu Radivojevića, te insistiraju da se prva solucija trase Koridora 5c ponovo nađe u igri. Da takve informacije nisu bez osnove, svjedoči i nedavna „privatna“ posjeta Blagaju od strane Johanna Hessea, prvog savjetnika i šefa za ekonomski razvoj u uredu Petera Sorensena, specijalnog predstavnika EU.  Naime, predstavnici lokalne zajednice visokog međunarodnog funkcionera zatekli su u obilasku stare trase, u društvu sa Oliverom Soldom, članom Gradskog vijeća Mostara iz Hrvatske demokratske zajednice, što je više nego indikativno.  Sam obilazak ne bi bio sporan da je Hesse spomenuto područje obilazio sa delegacijom Gradskog vijeća, koja bi bila utvrđena na oficijelnoj sjednici. Njegov postupak je, međutim, zato doživljen kao vrsta tajne posjete, sa sumnjivim namjerama.

Ovakvim odnosom, s druge strane, međunarodni predstavnici pokazuju nedosljednost u poštovanju zakona, s obzirom da zanemaruju činjenicu da su sve aktivnosti oko prve solucije tzv. Idejnog rješenja rađene bez zakonskih pretpostavki. Naime, aktivnosti na pozicioniranju trase koridora 5c rađene su, bez prethodno usvojenog prostornog plana, što je apsurdno. Odgovorni su, dakle, dozvolili da jedan kolosalan projekat bude rađen bez prostornog plana, dok iste te vlasti, koje su u ovom slučaju godinama žmirile, bez prostornog plana ne dozvoljavaju ni izgradnju „kokošinjca“.

Cijeli problem je, međutim, druge prirode. Sa ovakvim insistiranjima, predstavnici vlasti, uz pomoć neodgovornih stranaca, pogotovo trećerazrednih političara koji vlastiti boravak u BiH očito nastoje iskoristiti za lične interese, u „starom rješenju“  sagledavaju vlastiti spas od krivične odgovornosti, s obzirom da su na njegovu izradu utrošene milionske cifre.  Dodamo li im i one koji su jeftino kupljeno državno zemljište planirali dobro unovčiti, „logika“ ovolikih sporenja oko pozicioniranja trase na Koridoru 5c, bolje rečeno minornih odstupanja, bit će nam puno jasnija.

(Al Jazeera)

Kako je najavljeno, tokom ove godine trebala bi početi izgradnja oko 150 kilometara autoceste na koridoru Vc. Najavljeno je i kako će od tih 150 kilometara autoputa, izgradnju 45 kilometara finansirati Vlada FBiH, za što su osigurana sredstva, a ostalih više od 110 kilometara će biti ponuđeno stranim investitorima koji su zainteresovani.

Južna trasa, dio koridora od Jablanice do spajanje s trasom u Hrvatskoj posebno je specifična. Pored problema s odabirom trase, problem su i zaostale mine i druga neeksplodirana sredstva iz prošlog rata, koji su se vodili upravo na prostorima kojima vodi koridor, zapravo na jednom dijelu je upravo bila i crta razgraničenja.

Minska polja velika su opasnost za sigurnost građana i zapreka su za bilo kakvu uporabu koja im je namijenjena prostornim planovima (eksploatacija zemljišta u poljoprivredne svrhe, širenje naselja, ali i izgradnje infrastrukture). Ovaj problem se smatra privremenim ograničenjem u prostoru, ali je njegovo rješavanje uvelike otežano jer se radi o minskim poljima nepoznatog rasporeda, s pojedinačnim minama ili grupama mina rasprostranjenih na širem području. Neka područja su minirana i razminirana više puta za vrijeme ratnih događanja.

Prema izvještaju za 2010.godinu godišnji plan smanjenja ovih površina realiziran je 77%. Prema ovom izvješću u HNŽ-u trenutno je 192,230.400m² a u ZHŽ-u 1,155.080 m² nerazminiraniranih prostora, izvor podataka je BHMAC.

Tako je, prilikom izgradnje autoputa obvezna saradnja s BIHMAC-om, kako bi se prioritetno dekontaminiralo područje ovoga plana kao i neposredno uz njega. Sustavno izviđanje kojeg provodi BHMAC razotkrilo je veličinu i ozbiljnost problema, i poslužilo je kao polazna osnova za izradu Plana.

(Večernji list)

 Ubrzavaju se aktivnosti na trasi buduće autoceste kroz jugozapadnu Hercegovinu. Nakon što je odrađena glavnina posla na poddionici Bijača – Kravice u ljubuškoj općini, poodmakle su i aktivnosti i na poddionicu Kravice – Zvirovići kojom autocesta stiže u čapljinsku općinu.

Kronološki se osvrćući na do sada urađeno, Darko Šimović, pomoćnik načelnika za katastar i imovinsko-pravne poslove Općine Čapljina, kaže da su aktivnosti na autoputu koji prolazi kroz ovu općinu počele u studenom prošle godine i da je urađeno je dosta posla.

"Prvo smo uradili terenski dio, sad u uredu radimo na izradi rješenja o izvlaštenjima i sklapanju sporazuma s vlasnicima nekretnina. U usporedbi s općinom Ljubuški imamo manju dionicu za obraditi, ali su parcele veoma usitnjene i velika je nesređenost zemljišno-knjižnog i katastarskog stanja, što usložnjava i produžuje postupak. Do sada smo uradili oko 55 rješenja o izvlaštenju", kaže Šimović dodajući da kako rješenja postaju pravomoćna, tako rade i sporazume o naknadi. Do sada je urađeno 17 sporazuma.

Ističe i da je isplata zemljišta započela prije petnaestak dana i da za sada nema problema. Sva vještačenja su urađena, a cijena zemljišta se kreće od 6 do 20 maraka, ovisno o kvaliteti zemljišta koje se izuzima. U početku je, kaže, bilo nejasnoća, bilo je priča da će cijena biti 2 – 3 marke po četvornom metru, međutim vještačenja koja rade ovlašteni sudski vještaci otklonila su sumnje vlasnika. Bitno je istaknuti da se procjenjuje sve što je na zemljištu od drvne mase, suhozida, pa do čatrnja i gospodarskih objekata. Sve što se zatekne na zemljištu obračunava se zasebno i na kraju se isplaćuje konačni zbir.

Prema njegovim riječima, reakcije građana nakon početka isplate pokazuju da je u startu bilo nejasnoća, jer ljudi nisu imali dovoljno informacija. "Kroz par sastanaka u mjesnoj zajednici Zvirovići i našoj Službi na koje su dolazili i predstavnici JP Autoceste Federacije BiH, nastojali smo ljudima objasniti pojedinosti što je dalo rezultata. Sada uredski dio posla teče bez problema, sporazumi o naknadi zemljišta zaključuju se jednom tjedno, a dinamiku ćemo ubrzati. Po dostavljanju rješenja o izvlaštenju i urađenim vještima u našem uredu sklapaju se sporazumi nakon čega se JP Autoceste obvezuju da u roku od trideset dana isplate naknade. Koliko znam oni to rade brže, isplate su već nakon desetak dana", objašnjava Šimović.

Šimović ističe da planiraju do sredine lipnja završiti svoj dio posla. Do sada izdanim rješenjima obuhvaćeno je oko 150 katastarskih čestica od ukupno 330 parcela koje treba obraditi. Kad završe taj dio posla JP Autoceste Federacije mogu krenuti dalje, u dobivanje građevne dozvole… Najave su da bi radovi trebali krenuti u kolovozu ili rujnu.

Pomoćnik načelnika Darko Šimović ističe da će nakon stečenog iskustva radovi na drugim dionicama brže napredovati.

Večernji list

Vijeće općine Zenica usvojilo je na svojoj sjednici održanoj u petak prijedlog budžeta općine za 2012. godinu u visini od 40 miliona i 930 000 KM. Prijedlog akta proizašao je iz javne rasprave i usvojeni budžet je veći 4 posto u odnosu na sumu predloženu u nacrtu akta. Usvojen je i Prijedlog Odluke o izvršenju budžeta općine Zenica za 2012. godinu, navode iz Općine.

Vijeće je usvojilo i Prijedlog odluke o određivanju prosječne konačne građevinske cijene iz predhodne godine jednog kvadratnog metra korisne stambene površine na području općine Zenica. Građevinska cijena 1m2 korisne stambene površine u Zenici iznosi 1000 KM, što bi trebalo stimulativno djelovati na potencijalne investitore gradnje objekata.

Usvojena je i Odluka o izmjeni Regulacionog plana Centar Nemile zbog iskazanih potreba promjene namjene površina i formiranja parcela za izgradnju stambenih i proizvodnih objekata. Također je usvojena odluka o izmjeni Urbanističkog plana Nemile, a razlozi za donošenje iste su promjena trase auto-puta, te promjene namjene zaštitnog pojasa auto-puta i formiranje stambeno-poslovnih i radnih zona na tom području, ističu iz Općine.

(eKapija)

Završetak izgradnje autoceste Banja Luka - Gradiška trenutačno će donijeti korist samo stanovnicima tih dvaju gradova, ali u doglednoj budućnosti omogućit će znatno bolje povezivanje sa sjevernom Hrvatskom i dalje s Europom cijele banjalučke regije, ali i Hercegbosanske i Srednjobosanskog kantona.

Otvaranje prve potpuno izgrađene autoceste u BiH donekle kvari činjenica da će Mahovljanska petlja biti završena na proljeće iduće godine, a da će most na Savi biti izgrađen tek 2014. godine. Do tada će autocesta s hrvatskom stranom biti povezana preko postojećeg mosta i graničnog prijelaza, gdje su moguće dodatne gužve.

Kada novi most bude izgrađen autocesta Banja Luka-Gradiška imat će izravan priključak na autocestu Zagreb-Beograd, a time i na europsku mrežu cestovnih koridora.

Osim građana banjalučke regije, kojima će Europa biti znatno bliža, korist od ove autoceste imat će i dijelovi FBiH koje geografski gravitiraju Banjoj Luci. Riječ je o područjima koja su potpuno zapostavljena na trasi famoznog koridora Vc.

To se prvenstveno odnosi na Hercegbosansku i dijelove Srednjobosanskog kantona, odnosno na općine Glamoč, Livno, Kupres, Tomislavgrad, Jajce, Donji Vakuf i Travnik. Njima će sjeverni izlaz iz BiH sada biti znatno bliži i očekivati je da se dio prometa koji je trenutačno orijentisan prema Splitu bude preusmjeren na Banju Luku i Gradišku. Potpunu povezanost ovih općina s europskom mrežom autocesta možemo očekivati tek nakon izgradnje planirane dionice autoceste Banja Luka - Mrkonjić-Grad - Mliništa - granica s FBiH. Vlasti RS-a su javni poziv za dodjelu koncesije za ovu autocestu raspisale 21. juna, a krajnji rok za dostavu ponude je produžen do 30. decembra ove godine.

Prema samoinicijativnoj ponudi koju je hrvatsko-njemački konzorcij početkom ove godine dostavio Vladi RS-a vrijednost ove autoceste mogla bi dostići 1,3 milijarde eura, a radovi bi mogli biti okončani u roku od šest godina. Ukoliko bi gradnja počela iduće godine ili vjerojatnije 2013. godine, to znači da bi autocesta do Glamočkog polja, a time i do Hercegbosanske županije mogla stići 2019. godine. Problem ostaje priključak iz FBiH na ovu autocestu koja će završavati u Mliništima.

Federacija bi morala krenuti u provedbu projekta autoceste Split-Livno, koja bi se preko Kupresa povezala s autocestom u RS-u. Interes u ovim projektima ima cijela Hercegovina, jer bi jedan krak autoceste trebao proći od Mostara preko Širokog Brijega do Imotskog, a drugi do Livna i dalje do autoceste Banja Luka-Split.

(Večernji list)

Početkom sedmice počela je testna faza rada naplatnih kućica koje se nalaze na izlazu iz Visokog i koje vode na autoput Visoko – Sarajevo i Visoko – Kakanj.

U početnoj testnoj fazi vozači dobivaju testne kartice za putovanje do Sarajeva, a testna faza će trajati sve do početka prave naplate, odnosno do uvezivanja kompletnog sistema naplate putarine na dionici Sarajevo – Kakanj.

U ovoj testnoj fazi radi po jedna naplatna kućica s obje strane, dok je planirano da kada počne naplata putarine u funkciji budu po dvije naplatne kućice s ulazne i izlazne strane.

Ono što je bitno napomenuti jeste da ni u testnoj fazi nema gužve i da su vozači već naviknuti na pravila naplatnih kućica i putarina, tako da nema zadržavanja i gužve, a prema nepotvrđenim informacijama naplata putarine na kompletnoj dionici Sarajevo – Kakanj trebala bi početi od 1. juna ukoliko se stvore svi preduslovi za naplatu i ukoliko sistem bude funkcionisao.

Što se tiče cijenu zadnju riječ će dati Vlada FBiH, a prema studiji izvodljivosti, ona iznosi 11 feninga po kilometru za putničke automobile, s tim da bi se množila s dva, tri i četiri za više kategorije vozila.

(visoko.co.ba)

Izgradnja Jadransko-jonske autoceste (JJAC) je interes Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, iskazan kroz strategiju razvoja mreže autocesta i brzih cesta na području FBiH od 2011. do 2028. godine, koju je usvojila Vlada Federacije BiH i koja je kao takva tretirana kroz izradu prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za spomenuti period, izjavio je u intervjuu Desnica radivojević, federalni ministar prostornog uređenja.

S obzirom na to da je planiranje, po Ustavu BiH, definirano kao isključiva entitetska nadležnost, nakon usvajanja prostorne osnove prostornog plana FBiH, na oba doma Parlamenta Federacije BiH isti je Vlada FBiH utvrdila u formi nacrta i uputila u dalju parlamentarnu proceduru usvajanja.

Objašnjavajući kako izgleda trasa Jadransko-jonske autoceste kroz BiH, Radivojević je rekao da je Koridor JJAC kroz teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u ovoj fazi izrade plana) dat od konekcije sa Republikom Hrvatskom u Bijači do Počiteljske petlje, podudarno sa koridorom 5c.

"Od počiteljske petlje JJAC ide prema Stocu (sjeverno obilazi Hutovo blato), prema Neumu do Popovog polja, gdje se sa JJAC odvaja brza cesta za Neum. JJAC dalje ide Popovim poljem u pravcu Trebinja, te dalje kroz RS do granice sa Crnom Gorom. Kod Ivanjice na JJAC je planiran priključak za Dubrovnik", objasnio je Radivojević.

Na pitanje koliko bi ovaj projekat u vezi sa JJAC-om košta BiH, Radivojević je kazao da je precizniji odgovor moguće dati nakon usvajanja prostornog plana FBiH o kojem govorimo i izrade investiciono-tehnične dokumentacije. Tek tada će biti poznati finansijski parametri.

"No, ekspertize rađene za strategiju razvoja mreže autocesta i brzih cesta na području Federacije Bosne i Hercegovine govore o cifri od 540 miliona KM", zaključio je Radivojević.

(Oslobodjenje)

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da od Evropske banke za obnovu i razvoj početkom sljedeće sedmice očekuje potvrdu onoga što je dogovoreno u vezi sa izgradnjom autoputa na dionici Prnjavor - Doboj.

"Posljednje informacije koje imamo iz EBRD-a jes da je sve ono što je sa nama dogovoreno i kod njih praktično usaglašeno", rekao je Čubrilović. On je dodao da postoji interes izvođača za ovaj projekat i da će nakon dobijanja potvrde od Evropske banke raspisati i javni poziv za izvođača radova.

Čubrilović je rekao da je resorno ministarstvo i u redovnom kontaktu sa Vladom Hrvatske u vezi sa izgradnjom mosta na Savi kod Gradiške."Komisija koja je formirana prošle godine trebalo bi da definiše uslove kako bi došli u poziciju da Republika Srpska raspiše javni poziv za izvođenje radova, s obzirm da je Srpska obezbijedila svoj dio sredstava", rekao je Čubrilović.

On je podsjetio da je projekat završen, kao i da je urađena revizija koju su vodile "Hrvatske ceste". Čubrlović je ranije ove sedmice najavio da će do kraja mjeseca biti raspisan tender za izvođenje radova na dionici autoputa Prnjavor - Doboj, i da se očekuje da će pregovori sa Evropskom investicionom bankom (EIB) biti uspješno privedeni kraju o investiranju u drugu dionicu puta Prnjavor - Banjaluka.

(Srna)