Završetak izgradnje autoceste Banja Luka - Gradiška trenutačno će donijeti korist samo stanovnicima tih dvaju gradova, ali u doglednoj budućnosti omogućit će znatno bolje povezivanje sa sjevernom Hrvatskom i dalje s Europom cijele banjalučke regije, ali i Hercegbosanske i Srednjobosanskog kantona.
Otvaranje prve potpuno izgrađene autoceste u BiH donekle kvari činjenica da će Mahovljanska petlja biti završena na proljeće iduće godine, a da će most na Savi biti izgrađen tek 2014. godine. Do tada će autocesta s hrvatskom stranom biti povezana preko postojećeg mosta i graničnog prijelaza, gdje su moguće dodatne gužve.
Kada novi most bude izgrađen autocesta Banja Luka-Gradiška imat će izravan priključak na autocestu Zagreb-Beograd, a time i na europsku mrežu cestovnih koridora.
Osim građana banjalučke regije, kojima će Europa biti znatno bliža, korist od ove autoceste imat će i dijelovi FBiH koje geografski gravitiraju Banjoj Luci. Riječ je o područjima koja su potpuno zapostavljena na trasi famoznog koridora Vc.
To se prvenstveno odnosi na Hercegbosansku i dijelove Srednjobosanskog kantona, odnosno na općine Glamoč, Livno, Kupres, Tomislavgrad, Jajce, Donji Vakuf i Travnik. Njima će sjeverni izlaz iz BiH sada biti znatno bliži i očekivati je da se dio prometa koji je trenutačno orijentisan prema Splitu bude preusmjeren na Banju Luku i Gradišku. Potpunu povezanost ovih općina s europskom mrežom autocesta možemo očekivati tek nakon izgradnje planirane dionice autoceste Banja Luka - Mrkonjić-Grad - Mliništa - granica s FBiH. Vlasti RS-a su javni poziv za dodjelu koncesije za ovu autocestu raspisale 21. juna, a krajnji rok za dostavu ponude je produžen do 30. decembra ove godine.
Prema samoinicijativnoj ponudi koju je hrvatsko-njemački konzorcij početkom ove godine dostavio Vladi RS-a vrijednost ove autoceste mogla bi dostići 1,3 milijarde eura, a radovi bi mogli biti okončani u roku od šest godina. Ukoliko bi gradnja počela iduće godine ili vjerojatnije 2013. godine, to znači da bi autocesta do Glamočkog polja, a time i do Hercegbosanske županije mogla stići 2019. godine. Problem ostaje priključak iz FBiH na ovu autocestu koja će završavati u Mliništima.
Federacija bi morala krenuti u provedbu projekta autoceste Split-Livno, koja bi se preko Kupresa povezala s autocestom u RS-u. Interes u ovim projektima ima cijela Hercegovina, jer bi jedan krak autoceste trebao proći od Mostara preko Širokog Brijega do Imotskog, a drugi do Livna i dalje do autoceste Banja Luka-Split.
(Večernji list)