Projekat izgradnje Koridora 5c rađen je bez prostornog plana, građani tvrde da će cesta uništiti nacionalno blago, a predmet je i političkih previranja u kojima je jedan od igrača međunarodna zajednica.

Uprkos općoj saglasnosti da je izgradnja autoputa u Bosni i Hercegovini projekat budućnosti, jedan od najznačajnijih u Jugoistočnoj Evropi, u Hercegovini je ovaj projekat već nekoliko godina predmet žestokih sporenja i konfrontacija sa neskrivenom političkom pozadinom.  Smatra se da je ovo  posao koji bi, u vremenu jedne jako izražene ekonomske krize, posebno u svom izvedbenom vremenu, bio spasonosno rješenje za brojne neangažirane domaće firme kao i armiju nezaposlenih u cijeloj zemlji.  U čemu je suština navedenih sporenja, i zbog čega cijela procedura oko usvajanja trase na Koridoru 5c traje već nekoliko godina?

Cijeli problem vezan za trasu na Koridoru 5c aktueliziran je prije nekoliko godina u dvije sredine, Blagaju i Počitelju, nakon što su javnosti predočeni detalji projekta. Što se Počitelja tiče, problem je više vizuelne prirode, odnosno činjenice da su nosioci projekta lokaciju prijelaza preko Neretve predvidjeli neposredno ispod Počitelja, što bi, prema razmišljanjima njegovih stanovnika, životno orijentiranih na turizam, ugrozilo arhitektonsku sliku jednog od najstarijih gradova u ovom dijelu zemlje. Zbog ovoga su Počiteljci predložili njegovo izmještanje sjevernije, što bi u samom projektu predstavljalo neznatnu korekciju.

Neznatne korekcije trase na Koridoru 5c zatražili su i stanovnici Blagaja, s obzirom da pored bogatog kulturno-historijskog nasljeđa ovo područje krase i iznimna prirodna bogatstva. Ono što je jedanaest nevladinih udruženja ujedinilo na traženju hitne korekcije trase, jeste činjenica da je njen prolazak praktički planiran kroz plodno polje i preko dvije iznimno lijepe i vodom bogate rijeke, Bune i Bunice, koje su s obzirom na kratkoću toka, ali i odsustvo industrijskih kapaciteta, praktično pitke od izvora do ušća. Uz to, buduća autocesta bi praktički presijecala i samo naselje.

''Projekat uništenja''

Stanovnicima Blagaja, kao i Počitelja, ali i značajnom broju stručnjaka, posebno hidrologa, nije jasno zbog čega je, pored toliko krševitih brda i pustih predjela ,odnosno neiskoristivog zemljišta, samo par kilometara u neposrednoj blizini, prolazak trase zamišljen preko voćnjaka i vinograda i drugih nasada, od kojih stanovništvo na tom prostoru u najvećoj mjeri osigurava egzistenciju.

Umjesto da bude razvojni izazov, odnosno projekat koji će stimulirati ekonomski prosperitet, ovako zamišljen projekat bi, smatraju stanovnici Blagaja, bio zapravo projekat njihovog uništenja. Oni  podsjećaju javnost da se ovakvi infrastrukturni zahvati u pravilu izvode van naseljenih mjesta, što je naprosto tačno. O ovome svjedoči i autoput u susjednoj Hrvatskoj koji je izgrađen isključivo preko pasivnih prostora. Naravno, ne samo u Hrvatskoj, nego i svim drugim zemljama, koje slične projekte nastoje realizirati uz minimalne štete po poljoprivredno zemljište.

Uz sve navedeno, u prilog ovakvom razmišljanju ide i činjenica da je prostor Hercegovine jako siromašan obradivim površinama. Nekoliko kraških polja, od kojih je svako na svoj način, različitim projektima, poput „Gornjih horizonata“, snažno ugroženo, čini tek 2,5 posto od ukupne površine cijele Hercegovine, što je više nego alarmantan podatak, sa mogućnosti proizvodnje hrane odnosno samog opstanka. Nelogičnostima ovdje, međutim, nije kraj?!

Na djelu je više nego apsurdna strategija. Država je prvo, preko poticaja za razvoj poljoprivredne proizvodnje, u cijelom poslijeratnom periodu, u ovo područje uložila ogromna finansijska sredstva. No sad, kad je takva strategija dala značajne rezultate, država se opet pojavljuje kao finansijer projekta koji će sve ostvareno praktički uništiti. Pored prirodnog nasljeđa, odnosno kultiviranog zemljišta, kao i dvije rijeke, na meti uništenja, našlo bi se i kulturno-historijsko nasljeđe.

Da su „stručnjaci“ zagrebačkog IGH, kao kreatori navedenog projekta u ovom dijelu trase nazvane Lot 4, krajnje neodgovorno prišli ovom zadatku, najilustrativnije govori podatak da segment kulturnog nasljeđa uopće nisu tretirali, mada je cijela zona blagajske čaršije, od Lehine ćuprije do samog vrela Bune, odnosno Blagajske tekije, pozicionirana kao nacionalni spomenik. U Odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika jasno stoji da „nije dopuštena izgradnja kamenoloma, potencijalnih zagađivača okoline, magistralnih infrastrukturnih objekata i industrijskih objekata“.  Pored navedenog, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je trasa autoputa rađena na bazi prijeratnih hidroloških istraživanja, mada su najnovije analize riječnih tokova rezultirala brojnim korekcijama ranijih znanja iz ove oblasti.

Političke optužbe

Cijeli problem je, nakon klasičnog građanskog bunta, po nekom ovdašnjem pravilu, dobio političku dimenziju. Ne samo zbog činjenice što su predstavnici blagajskih udruženja potencirali i činjenicu da sama trasa slijedi liniju nekadašnjih vojnih razgraničenja Armije RBiH i HVO-a, gdje bi se sam autoput u budućnosti pojavio kao svojevrsna granica sa „trećim entitetom“. Sa hrvatske strane uslijedili su prigovori da bošnjačka strana nastoji realizirati projekat  „prometne izolacije Mostara“. Na fonu takvih kvalifikacija „sukobi“ oko konačnog pozicioniranja trase traju već nekoliko godina.

Šta je, međutim, tačno, pitanje je koje se logično nameće. Da li pomjeranje trase, prema platou Podveležja, na čemu insistiraju stanovnici Blagaja, vodi prometnoj izolaciji Mostara, kao centra Hercegovine? Da je takva kvalifikacija neodmjerena i bez bilo kakvog racionalnog uporišta, nije teško dokazati. Čak i površan uvid u prijedlog nove trase jasno ukazuje da o bilo kakvoj „prometnoj izolaciji Mostara“ ne može biti govora. Naime, priključak na koridor bi prema novom prijedlogu od ranije solucije od Mostara bi bio dalji tek 400 metara, što u kontekstu ovakvih kolosalnih projekata, predstavlja gotovo nebitnu i neznatnu promjenu. Ako ćemo biti još precizniji, ali i uvjerljiviji, Mostar će, što se tiče priključka autoputu, biti jedan od najbližih gradova u Evropi.

Kako je novom prijedlogu bilo jako teško, posebno na javnim raspravama, naći bilo kakve zamjerke, korigirani prijedlog je prošao uobičajene procedure, i u formi nacrta usvojen je na Zastupničkom domu i Domu naroda Federalnog parlamenta, te je na osnovu toga napravljen prijedlog prostornog plana, koji je prošao instancu Federalna vlada. Ona ga je nedavno proslijedila Federalnom parlamentu na konačnu verifikaciju.

Lični interesi

Ipak, sve su prilike da se sa sporenjima oko trase u ovom dijelu zemlje ne namjerava prestati. Iako, na prvi pogled, sve teče u skladu sa zakonskim procedurama, u kuloarima se sve otvorenije govori da međunarodni predstavnici vrše pritisak na federalnog premijera Nermina Nikšića, kao i ministra za prostorno uređenje, Desnicu Radivojevića, te insistiraju da se prva solucija trase Koridora 5c ponovo nađe u igri. Da takve informacije nisu bez osnove, svjedoči i nedavna „privatna“ posjeta Blagaju od strane Johanna Hessea, prvog savjetnika i šefa za ekonomski razvoj u uredu Petera Sorensena, specijalnog predstavnika EU.  Naime, predstavnici lokalne zajednice visokog međunarodnog funkcionera zatekli su u obilasku stare trase, u društvu sa Oliverom Soldom, članom Gradskog vijeća Mostara iz Hrvatske demokratske zajednice, što je više nego indikativno.  Sam obilazak ne bi bio sporan da je Hesse spomenuto područje obilazio sa delegacijom Gradskog vijeća, koja bi bila utvrđena na oficijelnoj sjednici. Njegov postupak je, međutim, zato doživljen kao vrsta tajne posjete, sa sumnjivim namjerama.

Ovakvim odnosom, s druge strane, međunarodni predstavnici pokazuju nedosljednost u poštovanju zakona, s obzirom da zanemaruju činjenicu da su sve aktivnosti oko prve solucije tzv. Idejnog rješenja rađene bez zakonskih pretpostavki. Naime, aktivnosti na pozicioniranju trase koridora 5c rađene su, bez prethodno usvojenog prostornog plana, što je apsurdno. Odgovorni su, dakle, dozvolili da jedan kolosalan projekat bude rađen bez prostornog plana, dok iste te vlasti, koje su u ovom slučaju godinama žmirile, bez prostornog plana ne dozvoljavaju ni izgradnju „kokošinjca“.

Cijeli problem je, međutim, druge prirode. Sa ovakvim insistiranjima, predstavnici vlasti, uz pomoć neodgovornih stranaca, pogotovo trećerazrednih političara koji vlastiti boravak u BiH očito nastoje iskoristiti za lične interese, u „starom rješenju“  sagledavaju vlastiti spas od krivične odgovornosti, s obzirom da su na njegovu izradu utrošene milionske cifre.  Dodamo li im i one koji su jeftino kupljeno državno zemljište planirali dobro unovčiti, „logika“ ovolikih sporenja oko pozicioniranja trase na Koridoru 5c, bolje rečeno minornih odstupanja, bit će nam puno jasnija.

(Al Jazeera)

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko i načelnik Općine Zenica Husejin Smajlović danas su otkrivanjem gradilišne table ozvaničili početak građevinskih radova na izgradnji Glavne gradske magistrale u Zenici.

Izgradnja magistrale koštat će 25 miliona dolara, a sredstva za realizaciju projekta čiji je rok izgradnje 24 do 36 mjeseci, osigurana su kreditnim zaduženjem kod Saudijskog fonda za razvoj.

“Ovo je najveći saobraćajni projekt u historiji Zenice i znači novi pristup Zenici, novi razvoj, to znači bolje povezivanje unutrašnjeg saobraćaja, bolje uvezivanje desne i lijeve obale Bosne i uvezivanje na koridor 5-C. Za Zenicu ovo znači angažovanje domaće građevinske operative, otvaranje novih radnih mjesta i novih perspektiva“, između ostalog rekao je zenički načelnik Smajlović.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko rekao je kako izgradnja puteva i mostova može značiti samo jedno – povezivanje ljudi, naroda, država.
„U BiH danas je vrlo malo kranova, ali u Zenici ih ima. Ovo je još jedan znak optimizma“, istakao je Inzko.
Prisutnima su se obratili i Eid Mohammed A. Althakafi, ambsador Saudijske Arabije u BiH te Hamed Ramić, direktor preduzeća Euroasfalt Sarajevo, koje je na čelu konzorcija bh. izvođača radova.
Glavna gradska magistrala u Zenici ukupne je dužine je 7,8 km, od čega 3,2 km gradske, a 4,6 km vangradske dionice.
Izgradnja će se odvijati u dvije faze, od kojih prva predviđa izgradnju gradske dionice, od petlje u Blatuši do Bojinog Vira s pratećim objektima i infrastrukturom, kao i izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju servisnih i veznih saobraćajnica u sklopu GGM-a.
U drugoj fazi gradit će se dionica od Bojinog Vira do uključenja na autoput koridor 5-C, u mjestu Drivuša.

(FENA)

Uključujući međunarodni koridor Vc, Jadransko-jonska cesta okarakterizirana je kao najvažnija cesta za južni dio Bosne i Hercegovine. Ipak, bosanskohercegovačke vlasti nikada nisu otvorile razgovore sa susjednom Hrvatskom oko izgradnje ove saobraćajnice, odnosno njezinom položaju kroz BiH.

Potvrdilo je to i Vijeće ministara odgovarajući zastupniku Halidu Genjcu na njegov upit o aktivnostima koje se poduzimaju u vezi s tim. -Koji su rezultati razgovora o položaju Jadransko-jonske magistrale kroz područje Bosne i Hercegovine? Gdje se predviđa konekcija magistrale s autocestom na koridoru Vc i kakav je položaj magistrale u odnosu na neumsko područje, upitao je Genjac državnu vladu. U odgovoru se ističe kako je planiranje i izgradnja cesta na jugu BiH, uključujući koridor Vc i Jadransko-jonsku cestu, vezana za planove i pretpostavke koje imaju dvije zemlje, Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, odnosno međusobne dogovore.

"Dogovor u vezi koridora Vc je postignut i to je u provedbi i s jedne i s druge strane. Međutim, dogovor u vezi Jadransko-jonske ceste nije nikada ni započet, iako smo bili inicijatori više puta. Republika Hrvatska se nije nikada izjasnila direktno prema BiH po tom pitanju", tvrde u Vijeću ministara. Također podsjećaju da je u oktobru 2010. godine Hrvatska završila pregovore s EU i zatvorila Poglavlje 21 (mreže), gdje je definisana osnovna transportna mreža, uključujući i Jadransko-jonsku cestu. Kompletna usaglašena transportna mreža Hrvatske je unesena u dva strateški važna međunarodna dokumenta.

Hrvatska je, usto, već izgradila veći dio Jadransko-jonske autoceste (Bosiljevo-Split-Ravda...), koja se spaja s autocestom na Koridoru Vc (Bijača). Prema navedenim strateškim dokumentima, nastavak Jadransko-jonske autoceste je vezan za točke povezivanja: Metković II (Bijača)-Opuzen-Čvor Pelješac-Neum (BiH)-Dubrovnik. Očito je kako će se BiH morati uklopiti u već gotove planove, pa i građevinske radove.

"Budući da je Republika Hrvatska ostala uz svoj ranije usvojeni Prostorni plan koji položaj Jadransko-jonske autoceste definiše “teritorijem Republike Hrvatske” (isto zadržala u pregovorima s EU i međunarodnim strateškim dokumentima), te već izgradila veći dio ove autoceste, uz veoma jasne naznake nastavka gradnje, može se reći da Jadransko-jonska autocesta (Rl) prolazi kroz teritorij općine Neum, paralelno s postojećom magistralnom cestom", pojašnjavaju u Vijeću ministara BiH.

(Večernji list)

Izgradnja i povezivanje transportne infrastrukture u regiji je zajednički cilj i preduslov za napredak ekonomije, izjavio je danas ministar komunikacija i transporta BiH Damir Hadžić na sastanku sa ambasadorom Crne Gore u BiH Draganom Đurovićem.

"Od zajedničkog interesa za BiH i Crnu Goru je ubrzanje izgradnje Jadransko-jonske magistrale i rješavanje njenog spajanja na Koridor Vc, kako bi se region integrisao u evropsku komunikacijsku mrežu", rekao je Hadžić.

Đurović je rekao da su, kada je riječ o oblasti komunikacija i transporta, i u Crnoj Gori aktuelna ista pitanja kao i u BiH, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

"Prioriteti Crne Gore su izgradnja moderne mreže autoputeva, preuzimanje kontrole neba i digitalizacija", naveo je Đurović i istakao da se saradnjom i razmjenom iskustava ovi procesi mogu ubrzati.

Ministar Hadžić informisao je ambasadora Đurovića da BiH obavlja posljednje pripreme da uđe u testnu fazu preuzimanja kontrole neba.

(Srna)

Uskoro će biti organizovan sastanak o temi "Autocesta na koridoru 5-C", koji organizuje ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić, najavio je ministar prostornog uređenja Federacije BiH Desnica Radivojević.

"Za područje autocesta na koridoru 5-C obavezna je izrada prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH. Nakon donošenja tog plana u Parlamentu FBiH, koridor 5-C i pozicija čvorišta usvojena su rješenja", kaže Radivojević.

Prostorni plan radio je konzorcij - IPSA Institut, Urbanistički zavod BiH i Ecoplan Mostar.

Na prethodnoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH tačka dnevnog reda, prijedlog prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH Autocesta na koridoru 5-C i odluka o donošenju tog plana skinuti su sa dnevnog reda sa zaključkom da se organizuje tematska sjednica.

"S obzirom na to federalno Ministarstvo prostornog uređenja je sačinilo cjelovitu informaciju o aktivnostima na izradi prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH, te je dostavilo Domu naroda radi razmatranja", istakao je Radivojević.

(Fena)

Danas je u organizaciji Mostarskog sajma u Mostaru održana konferencija na temu "Koridor Vc-južna dionica".

U izjavi za medije, zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Rudo Vidović je kazao kako je ovo prilika da se gospodarstvenicima predoči do koje je faze došao taj najvažniji i najveći infrastrukturalni projekt u BiH, kao i problemima koji su tu prisutni i u kojoj je fazi njihovo rješavanje.

Što se tiče graničkog prijelaza Bijača, Vidović je kazao kako je on u nadležnosti više institucija, a ne samo Ministarstva prometa i komunikacija, koje u tom dijelu ima važnu ulogu vezanu za projektiranje 1100 metara autoceste za pojas graničnog prijelaza.

"Tu važnu ulogu ima Uprava za indirektno oporezivanje, kao budući vlasnih ukupnog kompleksa, te JP Autoceste FBIH, koje će izvoditi određene radove. Sve te institucje su potpisale jedan zajednički protokol u kojem je jasno sadržano po lotovima što je čija uloga i zadaća", dodao je Vidović.

Po njegovom mišljenju, značajni pomaci dogodili su se u zadnjih nekoliko mjeseci, nakon sastanka u prostorijama Europske komisije, u smislu postizanja konsenzusa svih institucija koje rade na projektu južne dionice Koridora Vc.

Nesuglasice u postojećoj trasi moraju se riješiti na svim razinama i s predstavnicima svih institucija, poručio je Vidović, spomenuvši kao pozitivan primjer dogovor ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Damira Hadžića s predstavnicima Vlade HNŽ-a, grada Mostara i općine Čapljina, oko rješavanja problema prolaska autoceste kroz Blagaj i Počitelj, a koji bi se, kako je kazao, danas trebao pretočiti u potpisani protokol.

Već je poznato kako je u završnoj fazi izrada prostornog plana područja od posebnog interesa za FBiH koridora Vc te da imamo izrađenu projektnu dokumentaciju, ali da ta dva dokumenta nisu usuglašena, naglasio je direktor Eco plana Mostar Boro Puljić.

Da bi se problem uopće riješio, po njegovom mišljenju, potrebno ga je ogoliti od svih nacionalističkih, politikantskih i ostalih primjesa koje on nosi te onda ga svesti u realne stvari i okvire.

"Izgradnja autoputa kroz Hercegovinu je jedna od najvažnijih strategijskih stvari po pitanju budućeg razvoja ovog prostora, a pogotovo njegovog gospodarskog razvoja. Što znači da postavka čvornih točaka, mjesta gdje će se ulaziti i izlaziti s autoputa, mora biti apsolutno usuglašena s prostornim planovima općina i sa strategijama njihovog gospodarskog razvoja", istaknuo je Puljić.

Na upit mogu li se nadići "politikanstva" u izgradnji prostornog plana, kazao je kako je to pitanje za političare jer su oni kompetentniji da odgovore na takvo pitanje.

(Fena)

Predstavnici konzorcija sastavljenog od dvije vodeće građevinske kompanije na svijetu, američkog "Bechtela" i turske firme ENKA, vode pregovore s bh. vlastima o dobivanju koncesije za gradnju pojedinih dionica koridora 5C u Federaciji.

Lider u SAD

"Bechtel" je najveća građevinska kompanija u SAD i, prema nekim procjenama, najveća na svijetu, s godišnjim prihodima od oko 30 milijardi dolara. S druge strane, ENKA je najveća turska građevinska firma i također jedan od giganata na međunarodnom planu.

Predstavnici konzorcija nekoliko puta su posjetili BiH, prikupljali informacije i razgovarali s predstavnicima naše vlasti o dobivanju posla, ali se ova informacija još drži u tajnosti dok pregovori ne budu završeni.

Naš sagovornik, blizak ovoj problematici, kaže da bi ovaj konzorcij mogao dobiti koncesiju za gradnju dijela koridora od Tarčina, južno od Sarajeva, prema Mostaru, te da bi uskoro o ovome mogao biti postignut konkretan dogovor.

- Riječ je o dionicama koje su veoma skupe i koje nisu obuhvaćene kreditima međunarodnih finansijskih institucija, odnosno za koje nisu osigurana sredstva. Za te dionice će se vjerovatno izdavati koncesija i za njih je zainteresirano mnogo kompanija. Tu mogu konkurirati samo jake firme - kazao je naš sagovornik. 

Snažne banke

On ističe da iza "Bechtela" stoje snažne banke koje mogu finansirati posao, a da ova kompanija ima podršku u vrhu američke vlasti, te da ima velike šanse da dobije posao.

Na Kosovu je za samo godinu napraviljeno 38 kilometara autoputa, što je više nego što je u BiH izgrađeno za 11 godina. Taj autoput na Kosovu gradio je upravo konzorcij kompanija "Bechtel" i ENKA.

(Dnevni avaz)

Premijer Nermin Nikšić i nekoliko visokih državnih dužnosnika Bosne i Hercegovine na poziv Fondacije ''Marmara'', sa kojom Federalna vlada od ranije sarađuje, otputovali su danas u Istanbul na Evroazijski ekonomski samit.

U razgovoru za novinsku agenciju Anadolija, premijer Nikšić je izjavio kako je ovo njegova prva zvanična posjeta nekoj zemlji u dosadašnjem jednogodišnjem mandatu.

- U proteklih godinu dana uspjeli smo otvoriti put stranim investicijama, intenziviranju izgradnje putne infrastrukture, a završen je i energetski master plan. U ovom trenutku imamo nešto ponuditi na samitu - kazao je Nikšić.

Komentirajući mogućnost saradnje sa konzorcijem ''Enka-Bechtel'', Nikšić je naglasio da je vlada donijela zakon o ekspropriaciji, a da je u parlamentarnoj proceduri Zakon o izgradnji koridora 5C, kao i prostorni plan. Kao jednog od ozbiljnih interesanata naveo je upravo ovaj konzorcij.

- Nadam se da ćemo u postupku davanja koncesije imati više ponuđača. Lično ne bih imao ništa protiv da to bude konzorcij ''Enka-Bechtel'', s obzirom na to da su njihove dosadašnje reference izuzetne - rekao je Nikšić.

Premijer je dodao i to da će na samitu prezentovati dosadašnji napredak u gradnji Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu, kao i da će pozvati sve one koji su zainteresovani da se uključe u dalju realizaciju ovog projekta.

Nikšić je u odgovoru na novinarsko pitanje o stanju u preduzeću Krivaja kazao da su 1.054 radnika prije deset dana dobili platu. On je dodao i to da već postoji ponuda jedne francuske kompanije za ulaganje u Krivaju od 15 miliona eura, ali da on još uvijek nije u potpunosti upoznat sa ponudom Turske da uloži sredstva u ovu kompaniju.

- Mi smo zainteresovani za svaku ozbiljnu ponudu ulaganja u Krivaju. Nije slučajno da je moja prva zvanična posjeta baš Turskoj. Razlog je vrlo jednostavan. Turska privreda i ekonomija su u posljednje vrijeme doživjeli veliki procvat. Oni zaista mogu biti kredibilan investitor za ulaganje u svaku zemlju - dodao je Nikšić.

(Agencija Anadolija)

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić, koji boravi u zvaničnoj posjeti Republici Turskoj, kazao je da postoji mogućnost da Turska dobije koncesiju za izgradnju južne trase autoceste na koridoru 5-C kroz BiH.

Hadžić je u intervjuu za ovu agenciju kazao da je održao nekoliko sastanaka s turskim kompanijama u vezi s izgradnjom južne trase autoceste na ovom panevropskom koridoru koji prolazi i kroz BiH.
Potvrdio  je da postoji mogućnost da Turska dobije poseban model saradnje s Bosnom i Hercegovinom na ovom projektu.
Hadžić je naglasio da južna trasa autoceste na koridoru 5c povezuje Sarajevo s Jadranskim morem i da BiH trenutno nema sredstava da finansira ovaj projekt, ali da se razmatra mogućnost saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama.
Naglašavajući stratešku važnost ovog projekta, ministar Hadžić je rekao da izgradnja ovog dijela autoceste košta oko dvije milijarde eura.
Istakao  je da ekonomska saradnja dviju zemalja dobija nove dimenzije i da bi ovaj projekt mogao biti potpisan na način "izgradi, upravljaj i vrati".
Ističući da bi ovaj model saradnje trajao 20 do 30 godina, Hadžić je rekao da se o detaljima samog ugovora mora još dogovarati.
Na upit novinara o tome šta su naredni koraci, Hadžić je kazao: "Mi ćemo izvijestiti svoje vlade o održanim sastancima i detaljima dogovora, a ako uradimo potrebne predradnje, radovi na projektu bi mogli započeti već sljedeće godine".

(Fena)