Alta Shopping Center, koji predstavlja najveću američku direktnu, komercijalnu investiciju u Bosni i Hercegovini, svečano je otvoren večeras u Sarajevu.Američki poslovni centar, izgrađen na Marijin Dvoru, općina Centar, u neposrednoj blizini UNITIC-ovih nebodera, na simboličan način otvorili su član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Patrick Moon i vlasnik ovog centra Tie Sosnowsky.

Obraćajući se sudionicima svečanosti, američki ambasador u BiH Patrick Moon podsjetio je da se radi o investiciji vrijednoj više od 50 miliona dolara, te objektu u kojem će biti zaposlen značajan broj djelatnika.

"Alta Shooping center osigurao je stotine radnih mjesta, ponudit će potrošačima širok spektar novih proizvoda, ubrzati revitalizaciju Sarajeva i osigurati značajne dodatne prihode od poreza", istaknuo je Moon, uz uvjerenje da će ova investicija otvoriti put i drugim investitorima.

Otvaranje centra pozdravio je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, potcrtavajući značaj stranih investicija, posebno kada se radi o investicijama prijateljskih Sjedinjenih Američkih Država.

Uz zahvalnost američkim investitorima, Komšić je izrazio očekivanje da će ovu investiciju pratiti i drugi slični projekti.

Sudionicima se uime investitora - američke komapnije Triliand Development obratio i sam vlasnik Shopping centra Alta, Tie Sosnowsky upućujući komplimente građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine, te zahvalnost nadležnim institucijama u BiH, kao i OHR i Ambasadi SAD-a za saradnju i potporu u realizaciji ove investicije.

Poslovni kompleks nudi prostor od 24.000 metara kvadratnih te više od 200 parking mjesta u sklopu tri podzemne etaže.

Ponuda se sastoji od velikog broja butika poznatih svjetskih marki, te brojnih restorana i kafića, a radi se o objektu ugodnog enterijera i savremenog eksterijera, koji se uklapa u arhitekturu užeg gradskog jezgra.

Povodom Dana Općine Centar, u prisustvu potomaka porodice Panja, općinskog načelnika sa saradnicima, predsjedavajućeg i vijećnika Općinskog vijeća Centar, predstavnika Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, te mnogobrojnih građana, 4. maja 2011. godine svečano je otvoren obnovljeni spomenik kulture Panjina kula na Sedreniku – objekt nekadašnjeg ljetnikovca sarajevske trgovačke porodice Panja koji datira iz 18. stoljeća.

Svečanim presijecanjem vrpce objekt su otvorili općinski načelnik Dževad Bećirević, direktor Zavoda za zaštitu spomenika Munib Buljina, te Mevla Šabanović, potomak porodice Šabanović i Sead Delić, potomak porodice Panja - nekadašnjih vlasnika objekta.

Obraćajući se prisutnima načelnik Bećirević je iskazao zadovoljstvo što je zaslugom Općine Centar sačuvan od propadanja, rekonstruisan i revitaliziran vrijedan objekt čije postojanje svjedoči o načinu življenja u Sarajevu tokom prošlih vremena. – Ponosan sam što smo zaista ''pet do dvanaest'' sačuvali ovaj jedinstveni objekt od dalje devastacije i rušenja pod djelovanjem ''zuba vremena''. Općina Centar je izdvojila ukupno 470.000 KM za otkup objekta od posljednjih vlasnika - porodice Šabanović, izradu projekta, te konzervaciju i obnovu Panjine kule. Projekt je realiziran uz blisku saradnju sa Zavodom za zaštitu spomenika Kantona Sarajevo, a radove je izvela firma ''Dedo-rez'', specijalizirana za obnovu starih objekata. Prilikom rekonstrukcije korišteni su izvorni materijali, drvo, ćerpić, kamen... - kazao je načelnik Bećirević.

O značaju ovog projekta prisutnima je govorio i Munib Buljina, direktor Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, te podsjetio da je još 1951. godine, zbog svoje ambijentalne i arhitektonske vrijednosti, građevina Panjina kula na Sedreniku (Kaukčijina 3) proglašena za spomenik pod zaštitom države.

Prilikom svečanog otvaranja objekta, o uspomenama na svoje pretke – porodicu Panja govorio je Maid Delić. Prisutnim posjetiteljima je prikazan video zapis svih faza radova na rekonstrukcije objekta. Autori projekta obnove su arhitekte Zaila Uzunović i Pavle Mašić koji je bio zadužen za enterijer.

Panjina kula na Sedreniku izgrađena je u 18. stoljeću, kao ljetnikovac - ishodna kuća kakve su građene oko većih gradova. Nazivane su i kulama i u njima su ljetovali bogatiji građani. Veći broj takvih kula nalazio se i oko Sarajeva, naročito ispod Igmana, od Hrasnice do Vrela Bosne.

Objekt Panjine kule, u oblikovno-arhitektonskom smislu karakterističan za specifičnu, historijsko-ambijentalnu fizionomiju Sarajeva, izgrađen je na tri etaže (suteren, visoko prizemlje i sprat) i smješten u kaldrmisanoj avliji sa zidom od ćerpića i kapijom, u kojoj je nekada bila kućica za poslugu i naknadno dograđena pekara. Suteren se koristio kao magaza, a djelimično i za druge namjene. Na drugoj etaži-prizemlju smješteni su hajat i halvat, a na spratu divanhana, čardak, dva čardačića i abdesthana. Prva etaža građena je od kamena, druga od ćerpića, a treća od drvene čatme (bondruk konstrukcija). U unutrašnjosti dominira drvo. Krov je četverovodan, šatorast. Prvobitni originalni pokrov bio je šindra, kasnije promijenjen u ćeremit, te crijep.

Nakon smrti posljednjeg potomka porodice Panja 1879. godine građevinu je naslijedila porodica Kumašin po kojoj se naziva još i Kumašinova kula. Posljednji vlasnici objekta bili su članovi porodice Šabanović, koji kulu kupuju i u njoj se nastanjuju 1963. godine. Od 2008. godine vlasnik objekta je Općina Centar Sarajevo. Po Panjinoj kuli je nazvan dio grada gdje je smještena.

Izbor voditelja "Kuće zanata" bit će završen do kraja mjeseca, a zvanično otvaranje ovog kulturnog objekta u ulici Mula-Mustafe Bašeskije broj 55 u opštini Stari Grad uslijedit će sredinom decembra. Kako je kazao predsjednik Nadzornog odbora ove ustanove Alija Ibrović, iz tehničkih razloga tender za odabir voditelja "Kuće zanata" morao je biti ponovljen.

"U narednim danima očekujemo finalno opremanje prostorija, popunjavanje sadržaja time što ćemo unijeti fotografije i alate na police te videotop za prezentacije. Cilj projekta je očuvanje tradicije i stoljetne kulture" - naveo je Ibrović.

Partner projekta "Kuća zanata" je Muzej Sarajeva, a voditelj može biti isključivo nevladina organizacija koja će imati ulogu menadžera. Kapacitet prostora je 140 kvadrata, i to na dvije etaže.

"Moguće je da će posjetioci plaćati ulaznice, što bi bio naš način samofinansiranja i tako bi projekt postao samoodrživ. Ali, ukoliko voditelj donese drugačiju odluku, sufinansijeri će biti Opština Stari Grad i Grad Sarajevo, a ulaz za posjetioce bit će besplatan" - kazao je Ibrović.

(Dnevni avaz)

Ambasadori SAD u BiH Patrick Moon i Republike Austrije Donatus Kock, načelnik Opštine Radomir Jovičić i Suzana Jašarević, šef Misije HILFSWERK AUSTRIA INTTERNATIONAL, presjecanjem vrpce u prisustvu brojnih drugih zvaničnika jučer su otvorili vilu "Angelina", kako je popularno nazvana stambena zgrada koja je u cilju poboljšanja uslova stanovanja i zatvaranja kolektivnog centra "Narodni univerzitet", izgrađena zahvaljujući inicijativi i angažovanju ambasadora dobre volje UNHCR-a i poznate holivudske glumice Angeline Jolie.

U zgradu je na neodređeno vrijeme useljeno 11 socijalno najugroženih porodica sa 13 izbjeglih i interno raseljenih lica, saopćeno je iz opštine Rogatica.

Inače, Vila "Angelina" u prizemlju i na spratu ima 14 stambenih jedinica (12 garsonjera sa 30, i dva jednosobna stana sa 40 kvadratnih metara) ili ukupno 440 kvadrata . U njenom finansiranju kroz zajednički projekat učestvovali su Vlada Sjedinjenih Amaričkih Država koja je preko Birao za stanovništvo, izbjeglice i imigraciju obezbjedila 500.000 dolara, Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske sa 50.000 KM, Opština koja je uz novčano učešće od 50.000 maraka obezbjedila i projekat, zemljište na idealnoj lokaciji u centru grada, potrebne dozvole i svu infrastrukturu i USAID sa 30.000 maraka, a implementator projekta bio je austrijski HILFSWERK, Predstavništvo u Sarajevu.

(eKapija)

Simboličnim presijecanjem vrpce 3. novembra 2011. godine puštena je u promet novoizgrađena saobraćajnica koja vodi od Ulice Aleksandra Puškina kod broja 11 do tzv. ''Gornjeg naselja''.

Uz načelnika Općine Centar Dževada Bećirevića vrpcu je presjekla i Lejla Kolenda koja stanuje u Ulici Aleksandra Puškina do broja 37. Projekat u vrijednosti oko 830.000 KM finansirala je Općina Centar. Načelnik Bećirević je okupljenim lokalnim žiteljima kazao da je sretan što su stanovnici mjesne zajednice ''Pionirska dolina–Nahorevo'' dobili novu lijepo uređenu saobraćajnicu koja će im poboljšati i olakšati uvjete življenja. -Ovom prilikom želim pohvaliti našu sugrađanku Zoru Đukanović koja je poklonila 330 kvadrata svog zemljišta da se napravi ovaj put- rekao je Bećirević. Predsjednik Savjeta MZ ''Pionirska dolina–Nahorevo'' Salko Pandžić je iskazao riječi zahvalnosti Općini Centar na izuzetno vrijednom poklonu stanovnicima ove mjesne zajednice, gdje će skoro stotinu porodica sada imati znatno lakšu komunikaciju sa centrom grada. Također je izrazio nadu da će nova saobraćajnica u budućnosti biti spojena sa naseljem Grdonj. Lejla Kolenda, inače učenica osmog razreda Osnovne škole ''Nafija Sarajlić'' je izjavila da će sada za 30 djece koja pohađaju nastavu u njenoj školi biti puno lakše ići u školu a uveče, na povratku kući iz druge školske smjene, neće više biti straha od pasa lutalica, jer cesta ima novu javnu rasvjetu. Osim izgradnje nove saobraćajnice, duge 450 metara i široke osam metara (šest metara kolovoza i po metar široki trotoari sa obje strane ulice), urađena je i nova kanalizaciona mreža (fekalna i oborinska) i postavljena ulična rasvjeta. Duž trotoara je ugrađeno oko 700 metara novih betonskih ivičnjaka i isto toliko tzv. položenih ivičnjaka zbog lakšeg pristupa stambenim objektima. S ciljem adekvatnog prikupljanja podzemnih voda, duž nove saobraćajnice postavljeno je 415 metara drenažnih cijevi, dok je za odvod oborinskih voda izgrađen asfaltni kanal - rigol dužine 100 metara i postavljeno 17 novih slivnika. Također je sa jedne strane saobraćajnice izgrađen novi armirano-betonski potporni zid s ciljem stabilizacije tla. Kako bi se povećala sigurnost učesnika u saobraćaju, postavljeno je po 48 metara sigurnosne ograde sa obje strane ulice. 

 (Opština Centar)

Predstavnici Kantona Sarajevo (KS) i Općine Novi Grad simbolično su danas na Dan državnosti BiH obilježiti završetak radova na rondou (kružnom toku) u sarajevskom naselju Dobrinja, otkrivanjem grba BiH koji je izveden na potpornom zidu padine Mojmilo.

Radovi na kružnom toku izvođeni su u okviru Projekta rekonstrukcije spoja X i G transverzale s primjenom raskrsnice s kružnim tokom, za koje su 400.000 KM izdvojili Ministarstvo saobraćaja i Direkcija za puteve KS-a i Općina Novi Grad.
Iako je izgradnja kružnog toka mogla biti završena za mjesec dana, kako ističe direktor Direkcije za puteve KS-a Adem Zolj, zbog podzemnih instalacija i stupova kontaktne mreže izgradnja je trajala tri mjeseca.
Direktor Zolj dematirao je i navode da zglobni trolejbusi i autobusi ne mogu skretati, nego da je samo potrebno smanjiti brzinu u kružnom toku, naglašavajući da se bh. vozači trebaju bolje upoznati o kretanju na kružnom toku.

Saobraćajni kružni tokovi su postali popularni u XX stoljeću širom Evrope, ali je BiH tek prije nekoliko godina počela velike saobraćajnice umjesto semaforima rješavati kružnim tokovima koji su se pokazali kao sigurniji oblik raskrsnice s manje saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama, a također i stvaraju manje gužve na gradskim saobraćajnicama.
Načelnik Općine Novi Grad Damir Hadžić kazao je novinarima da je na ovom lokalitetu trebalo izgraditi kružni tok čime je riješen saobraćaj u ovom sarajevskom naselju te da je urađen dobar posao koji će olakšati vozačima kretanje ovim pravcem.
Također, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Haris Lulić, kao i premijer KS-a Fikret Musić slažu se da su se ovakva rješenja pokazala kao najbolja te da će Vlada KS-a nastaviti izradu projekata za još nekoliko raskrsnica u KS-u na kojima bi se mogao izgraditi kružni tok.
Izvođači radova bili su Euroasfalt d.o.o i Orman d.o.o, a nadzor nad radovima vršio je Zavod za izgradnju KS-a.

(FENA)

Vlasnik kompanije Robot Selver Oruč i načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, presijecanjem vrpce otvorili su Robot centar u tuzlanskom naselju Solana.

Ovo je prvi objekt takve vrste u zapadnom dijelu grada, a dolaskom Robota u Tuzli je pojačana konkurencija među trgovačkim centrima.
''Već na proljeće u centru Tuzle otvaramo novi objekt u sklopu Avaz Robot centra'', najavio je Selver Oruč.
Tuzlanski Robot prostire se na 13.000 kvadratnih metara i ima sve sadržaje koje posjeduju veliki trgovački centri. Posao će, prema najavama rukovodstva kompanije, dobiti oko 100 osoba. Podsjetimo kako Robot svoje trgovačke centre ima na 14 lokacija širom BiH, a u Tuzli je danas otvoren petnaesti objekat.
Pored poslovno-prodajnog dijela, novootvoreni Robot nudi i stambeni prostor na četiri nivoa sa 50-ak stanova i parkom u sredini objekta koji se prostire na 2.000 kvadratnih metara.

(Sarajevo-x)

Druga dionica autoputa Banjaluka - Gradiška, ukupne dužine 26,5 kilometara, od Mahovljana do Gradiške danas je zvanično puštena u saobraćaj, čime je ovaj autoput u funkciji cijelom svojom dužinom od 32 kilometra.

Svečanost povodom otvaranja upriličena je na dijelu autoputa u mjestu Čatrnja, gdje su tačno u 10:30 Milorad Dodik, predsjednik RS i Boris Tadić, predsjednik Srbije, presjekli vrpcu.

Dodik je istakao važnost projekta za cijelu državu.

"Nismo odustali od ovog projekta kada je bilo logično da to uradimo, jer svijet koji je zahvaćen krizom ne poznaje ovakve projekte, a mi smo u roku izgradili ovaj autoput", rekao je predsjednik RS, ocijenivši da će ovaj autoput nesumnjivo promijeniti ovaj prostor i približiti ljude.

Predsjednik Srbije Boris Tadić rekao je da za njega predstavlja veliku čast da učestvuje u manifestaciji otvaranja prvog autoputa kroz RS.

Tadić je ocijenio da je izgradnja dionice autoputa od Gradiške do Mahovljana veoma važna ne samo u simboličnom već i u funkcionalnom smislu. Tako će građani od danas moći da uživaju u blagodetima najsavremenije putne infrastrukture na ovim prostorima, a samo putovanje od Banjaluke do Gradiške biće duplo smanjeno.

Naime, umjesto dosadašnjeg putovanja od Banjaluke do Gradiške koje je trajalo oko sat vremena, uzimajući u obzir gužve koje su putnike pratile kroz Laktaše, Mahovljane, Aleksandrovac i Topolu, građani će ubuduće ovu dionicu prelaziti za oko 25 minuta.

Tako je izračunato da je od centra Banjaluke do mahovljanske petlje potrebno oko 15 minuta, dok je za prelazak ove druge dionice autoputa od Mahovljana do Gradiške potrebno svega deset minuta vožnje, poštujući ograničenje brzine od 130 kilometara na sat.

Treba napomenuti da radovi na izgradnji mahovljanske petlje, koja treba da poveže kompletan autoput nisu gotovi, pa će građani do maja sljedeće godine koristiti malu zaobilaznicu, što svakako neće uticati na bezbjednost saobraćaja, niti na kvalitet vožnje.

Građanima koji budu za putovanja koristili ovaj autoput omogućena su dva stajališta, na kojima će moći da odmore i telefoniraju, a u skorijoj budućnosti da popiju kafu, natoče gorivo ili prespavaju, dok su na kompletnoj dionici od Banjaluke do Gradiške izgrađena dva tunela, i to tunel Laktaši dužine 370 i tunel Klašnice dužine 400 metara, zatim deset nadvožnjaka, vijadukt Bogdanovac dužine 243,6 metara, te dvije petlje koje se nalaze na 13. i 21. kilometru.

Treba naglasiti da je prva dionica autoputa dužine 5,6 kilometara puštena u saobraćaj u aprilu ove godine, te da je kompletan projekat izgradnje autoputa Banjaluka-Gradiška koštao preko 320 miliona KM, a da je samo dionica koja je danas otvorena koštala više od 180 miliona KM ili tačnije 90.531.734,89 eura.

Za imovinsko pravne poslove na ovoj dionici autoputa ukupno je sa taksama izdvojeno više od 42,5 miliona KM, dok je za iste poslove na prvoj dionici izdvojeno 22 miliona KM.

Značaj autoputa najbolje je objasnio Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS, koji je kazao da je otvaranje i druge dionice autoputa istorijski događaj za RS, te da predstavlja okosnicu njenog privrednog razvoja.

On je rekao da je kilometar autoputa od mahovljanske petlje do Gradiške prosječno koštao 7,5 miliona KM.

Takođe, prema procjenama ovom dionicom autoputa svakodnevno će saobraćati 12.000 vozila, i to dok ne bude izgrađen most na Savi, nakon čega se očekuje eća frekventnost saobraćaja.

(Nezavisne novine)

Prvi McDonald’s drive-thru restoran u BiH, kod hotela Radon Plaza u Nedžarićima, bit će svečano otvoren 19. decembra.

Restoran ovog tipa omogućava gostima da svoje omiljeno jelo iz McDonald'sa naruče iz automobila. Ponuda će biti jednaka onoj u restoranu u Titovoj ulici.
Površina novog restorana je 500 kvadratnih metara i imat će 160 mjesta za sjedenje, a površina kompletnog objekta sa prilazima i pratećim objektima je oko 1.500 kvadratnih metara.
U restoranu će posao dobiti 70 osoba, a radnici će proći obuku u McDonald'sovim restoranima u inozemstvu.
Iz ove kompanije su potvrdili da će naredne godine otvoriti svoj restoran u shopping centru Brodomerkur-Mepas u Mostaru.
Ugovor o zakupu je potpisan, a restoran će biti otvoren na proljeće kada se otvara i tržni centar.

(Sarajevo-x)

Danas je u općini Novi Grad Sarajevo svečano otvoren novoizgrađeni, moderni „Park prijateljstva“ u naselju Dobrinja V, čiju je izgradnju sa cca 1.500.000 KM finansirao Fond "Heydar Aliyev" iz Republike Azerbejdžan. Svečanim presijecanjem vrpce novoizgrađeni park, površine 11.000 m2, otvorenim su proglasili NJ.E. Leyla Aliyev, potpredsjednica Fonda "Heydar Aliyev" Republike Azerbejdžan, Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH i Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i bivši načelnik sarajevske Općine Novi Grad.

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen tom prilikom uručio je Zahvalnicu Grada Sarajeva Leyli Aliyev, potpredsjednici Fonda "Heydar Aliyev". Obraćajući se prisutnim Behmen je podsjetio na pobratimske odnose Sarajeva i Bakua od 1972. godine i intenzivnu saradnju dva grada do 1992. godine, te se osvrnuo na ponovno intenziviranje bilateralne saradnje.

"Kada mi je ideju za ovaj projekat iznio prošle godine ambasador Azerbejdžana, pomislio se najprije na Dobrinju. Ovo naselje za nas u Sarajevu ima veliki značaj. To je u vrijeme agresije na BiH bio grad u gradu", naglasio je gradonačelnik Behmen koji je posebno istaknuo entuzijazam uposlenika KJKP `Park` koji su intenzivno radili na uređenju ovog parka bez obzira na teške vremenske uvjete. Behmen je zajedno sa gospodom Izetbegovićem i Hadžićem izrazio veliku zahvalnost narodu i predsjedniku Azerbejdžana kao i Leyli Aliyev, potpredsjednici Fonda "Heydar Aliyev".

Inicijativa za realizaciju ovog projekta potekla je nakon sastanka ambasadora Republike Azerbejdžan u BiH Eldara Hasanova sa gradonačelnikom Sarajeva Alijom Behmenom u augustu prošle godine, a njenu realizaciju podržao je tadašnji načelnik Općine Novi Grad Damir Hadžić. Rekonstrukcija parka u naselju Dobrinja V otpočela je u novembru prošle godine, a izvođač radova bio je KJKP "Park".

Novi park se nalazi u naselju Dobrinja V, u blizini kuće Hadžihalilovića i Dobrinjske gimnazije. Projekat je podrazumijevao izgradnju savremenog i moderno opremljenog parka i površine za odmor i rekreaciju za sve populacije ovog naselja ali i cijelog grada. Tako sada ovaj park krasi "agh sakkal", što u prijevodu znači "za bijele brade", odnosno starije osobe, muzički, dječiji i sportski paviljon. Sve zone parka povezane su pješačkim stazama, zelene površine su ukrašene hortikulturnim sadržajem, ljubitelji sporta imaju na raspolaganju stazu za trčanje dugu gotovo kilometar, zid za sportsko penjanje i stolove za stoni tenis.

S obzirom da se novi park prostire na obje obale rijeke Dobrinje, izgrađen je pješački most, tako da će posjetioci parka moći sigurno i neometano prelaziti s jedne na drugu stranu. Izgrađeni su betonski stubovi i betonska konstrukcija mosta, zid za sportsko penjanje, izvršeno je popločavanje pješačkih staza itd. Staza izgrađena u motivu "azerbejdžanskog ćilima" ukrašava ovaj park, a izvršeno je i hortikulturno ukrašavanjе parka koji će krasiti oko 70 novih odraslih stabala i više od 200 sadnica ukrasnog grmlja. Već su urađene instalacije za videonadzor cjelokupnog parka, tako da će posjetioci ali i sami rekviziti u parku biti sigurniji.

(eKapija)