Izgradnja hidroelektrane "Dabar" u okviru projekta Gornji horizonti, koji Elektroprivreda RS planira već nekoliko desetljeća, mogla bi imati ozbiljne posljedice na sliv Neretve i Trebišnjice, ističu iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).

Dodatno preusmjeravanje voda najviše će se odraziti na endemske riblje vrste i nizvodne ekosisteme u Hutovom blatu, koje je već sada pod velikim pritiskom zbog manjka vode.

Zoran Mateljak, koordinator WWF-a za Mediteran naglašava da se bez velike opreznosti i bez predhodno urađenih istraživanja uticaja na okoliš ne smije krenuti u izgradnju HE "Dabar".

-Popovo polje je primjer lošeg upravljanja hidroenergetskim potencijalima te zbog toga ne trebamo dopustiti da se slično desi u u Hutovom blatu - istakao je Mateljak.

Dodaje da WWF traži da se u ovom slučaju ispoštuju sve direktive EU te da se neće ići u taj projekat ako se ne bude sve ispoštovalo.

- Nedavno smo u Čapljini imali radionicu o ekološkim aspektima projekta izgradnje HE Dabar, koja predstavlja početak procesa javnih konsultacija s ciljem pronalaženja optimalnih rješenja, koja neće imati štetne posljedice na okoliš, te osigurati zaštitu staništa i endemskih vrsta Neretve. Vjerujem da će se zbog toga smanjiti negativan uticaj projekta na okoliš te da će biti društveno i ekonomski održiv -  naglasio je Mateljak.

Sa radionice su na saradnju pozvani svi, od političara do građana i civilnog društva, kako bi se osigurala zaštita ovog značajnog močvarnog staništa za BiH i prirodne baštine Evrope.

Mateljak navodi da nisu protiv izgradnje hidroelektrane, ali su protiv toga da se u projekat krene bez prethodno urađenih istraživanja i uključivanja šire društvene zajednice u cijelu priču. HE Dabar je sada u fazi izrade studije uticaja na okoliš -  ističe Mateljak.

(Dnevni avaz)