Vlada FBiH dala je juče saglasnost Federalnom ministarstvu prostornog uređenja za izdavanje urbanističke i građevinske dozvole JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar u svrhu izgradnje dijela autoceste na Koridoru Vc, dionica: Svilaj - Vukosavlje, navodi se u saopćenju Vlade

Ovo iz razloga što dio autoceste zahvata i šumsko zemljišta, a za oblast šumarstva ne postoji propis koji bi definisao promjenu namjene šumskog zemljišta u građevinsko, što je jedan od uslova za gradnju, odnosno izdavanje pomenutih dozvola.

Postupak promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šume) pokrenut je u skladu sa ranije važećim propisom (Uredba o šumama) koja se u skladu sa presudom Ustavnog suda FBiH prestala primjenjivati 6.12.2011. godine, te postupak donošenja dozvole za promjenu namjene šumskog zemljišta (krčenje šume) nije okončan.

Donoseći Odluku o saglasnosti, Vlada FBiH je vodila računa o tome da je utvrđen javni interes za izgradnju navedene dionice autoceste na koridoru Vc, da su pribavljeni svi potrebni akti za promjenu namjene šumskog zemljišta (krčenje šume) propisani Uredbom o šumama u vrijeme njenog važenja, te da je izdata prethodna saglasnost Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog kantona od 01.12.2011. godine. Realizacijom ove odluke ostvariće se prihod u Budžet Federacije BiH u iznosu od 50.229,14 KM.

(eKapija)

Danas postoji politička volja za izgradnju koridora 5c i naći ćemo rješenja za sve eventualne probleme u vezi s gradnjom tog autoputa i drugih cesta, rekao je Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa BiH, u intervjuu za "Nezavisne". U pisanim odgovorima Hadžić je istakao da se BiH suočava s velikim finansijskim problemima sve više i da je jedan od mogućih načina gradnje putem koncesije.

"A1 jug je u FBiH i to svakako može biti jedan koncesijski projekat s učešćem Vlade FBiH oko 25 odsto. A1 sjever ima smisla samo ako bude jedan koncesijski projekat na teritoriji dva entiteta s učešćem Vlade FBiH oko 30 odsto. U tom slučaju ovo ministarstvo i Državna koncesijska komisija bi u okviru nadležnosti i zakona vodili koncesijski projekat", rekao je Hadžić.

Uvjeren je da je to najbolji način nastavka izgradnje autoceste, s obzirom na velike potrebe ulaganja u izgradnju željeznica, vodnog transporta i drugih važnih cesta.

"Entitetski premijeri su shvatili važnost ovakvog pristupa. Mnogi evropski konzorciji zainteresovani su za gradnju u našoj zemlji. Izgradnja njihovih autoputeva je završena, a mehanizacija i ljudstvo na raspolaganju. Ipak, dajemo prednost domaćim konzorcijima jer kao nadležno ministarstvo želimo aktivno učestvovati u ekonomskom oporavku BiH i omogućiti našim ljudima ne samo da rade na izgradnji bh. autoputeva već da uspiju na inozemnom tržištu rada", kaže Hadžić.

NN: Neutrošeno je blizu 300 miliona eura za koridor 5c i za to BiH plaća penale. Ko opstruira gradnju i kako mislite promijeniti tu situaciju?

HADŽIĆ: Ministarstvo finansija i trezora BiH nadležno je ministarstvo za to pitanje. Koliko god da se plaća u smislu penala, makar to bila jedna KM, previše je i nema opravdanja za to. Politička situacija u BiH danas i unazad nekoliko godina potpuno se razlikuje. Ne bih govorio o prošlosti. Reći ću samo da danas postoji politička volja za izgradnju koridor 5c i naći ćemo rješenja za sve eventualne probleme u vezi s gradnjom autoputa i drugih cesta. Koridor 5c je neophodan za napredak zemlje, od ekonomskog do socijalnog. 

NN: Rok za izgradnju koridora 5c kroz BiH bio je 2017. godina i biće probijen. Kada je realno da građani i država dobiju ovaj autoput?

HADŽIĆ: Kad govorimo o dokumentaciji, različite dionice su u različitom stepenu prireme: Odžak - Karuše, završeni glavni projekti i najavljuje se koncesijski pristup u RS; Karuše - Banlozi (Zenica sjever), glavni projekti će biti finansirani iz IPA sredstava; Tarčin - Konjic, FBiH finansira glavni projekat; Konjic - Mostar, glavni projekti će biti finansirani iz IPA; Mostar - Počitelj, dokumentacija je djelimično urađena. Kad govorimo o završetku izgradnje do kraja 2014. godine mislimo na dionice Svilaj - Odžak (10 kilometara), Banlozi - Drivuša (12 kilometara), Drivuša - Kakanj (15 kilometara, uključujući tunel Vijenac tri kilometra), Jošanica - Vlakovo (12 kilometara (uključujući priključak za Sarajevo), Vlakovo - Tarčin (20 kilometara) i Počitelj - Bijača (20 kilometara). Autocesta na koridoru 5c je na obilaznici Sarajevo, koja se neće plaćati, a podijeljena je na dva dijela A1 sjever (Svila - Jošanica) i A1 jug (Vlakovo - Bijača). Te dvije autoceste su značajno različite po više kriterija i treba ih odvojeno posmatrati jer svaka za sebe čini jednu logičnu cjelinu u pogledu isplativosti, zakonodavne nadležnosti, saobraćaja, industrije, stanovništva, potencijalnih investitora.

(Nezavisne Novine)

Izgradnja autoceste kod graničnog prelaza Bijača je u toku. Da se pokrenu gradilišta i na ostatku južne dionice koridora 5c, potrebno je dovršiti usaglašavanje federalnog prostornog plana za područja od posebnog interesa i prostornih planova opština, te izvedbeno-projektne dokumentacije. Ovaj proces je u završnoj fazi zahvaljujući inicijativi novog resornog ministra Damira Hadžića. 

Ono što je najvažnije da od lokalnog nivoa do državnog nivoa danas nema problema oko toga, da su svi direktno zainteresovani za realizaciju ovog projekta, kazao je on.

Autocesta je najbitniji infrastrukturni projekt u Bosni i Hercegovini koji će, kako studije pokazuju, biti i vrlo rentabilan. 

Sredstva od 166 miliona eura iz fondova potrebno je što prije staviti u funkciju izgradnje autoceste, kao buduće kičme razvoja Hercegovine. Pritom i tražiti načine kako da se što više posla obezbijedi domaćim firmama.

(Federalna.ba)

Izgradnja tunela Vijenac na dionici autoputa na Koridoru 5C, od Drivuše do Kaknja, trebala bi biti završena do početka februara 2014. godine.

Do sada je iskopana jedna trećina tunela, čija je ukupna dužina tri kilometra. Samim tim ovo će biti najduži objekt takve vrste u BiH.

Vrijednost projekta iznosi 62 miliona eura, a iz firme "Primorje", koja je izvođač radova, vjeruju da će se do kraja godine spojiti sjeverna i južna strana.

- Izgradnja tunela Vijenac je najskuplji i najveći građevinski objekt u BiH. Radimo 24 sata u dvije smjene. Angažirano je više od 200 ljudi, desetine velikih mašina, četiri bušilice, devet bagera, 12 kamiona... Riječ je o tunelu koji će zadovoljavati najsavremenije evropske standarde", rekao je šef gradilišta Božo Talić.

(Dnevni avaz)

Za gradnju autocesta na koridoru Vc na potezu od Sarajeva do Mostara nema prepreka osim novca, kazao je federalni ministar prometa i veza Enver Bijedić komentirajući planove o gradnji u ovoj godini.

Pojašnjava da na potezu od "Sarajevo juga" do "Mostar sjevera" nema spornih stvari, a kako će se sporni dijelovi ispod Mostara, poput Počitelja i Blagaja, riješiti vrlo brzo uz dogovor koji je na pomolu.

"Za radove nema nikakvih prepreka osim što nam treba novac", poručio je Bijedić.

Ipak rješenje i za nedostatak novca možda je na pomolu, jer je konzorcij, sastavljen od dvije vodeće građevinske kompanije na svijetu, američkog Bechtela i turske ENKA-e, zainteresiran za sudjelovanje u radovima na potezu Sarajevo-Mostar i dobivanje koncesije za ovu dionicu.

Ovo nam je djelomično potvrdio i Bijedić koji naglašava da je poznati konzorcij zainteresiran za sudjelovanje na tenderu i gradnju pojedinih dionica na koridoru, ali da je davanje koncesije posebna priča o kojoj još nema govora.

"Koncesija još nije stvar o kojoj se može pričati jer prvo ide tender pa tek onda se razgovara o uslovima", poručio je Bijedić. Naglašava i to kako Vlada po Zakonu o javnim nabavama nikome ne može dodijeliti posao i dati garanciju da će dobiti isti, ali kako je jako važno da su tako velike kompanije zainteresovane.

"Za očekivati je da će biti ozbiljan sudionik tenderskog natječaja, no nitko ne može točno reći što će biti. Oni su zainteresirani i to je jako važno", zaključio je Bijedić.

Valja reći i kako je Bechtel najveća građevinska kompanija u SAD-u i, prema nekim procjenama, najveća na svijetu, s godišnjim prihodima od oko 30 milijardi dolara. S druge strane, ENKA je najveća turska građevinska tvrtka i također jedan od giganata na međunarodnom planu. Poznati konzorcij već gradi ceste u regiji, a na Kosovu je za samo godinu napravio 38 kilometara autoceste, što je više nego što je u BiH izgrađeno za 11 godina. Ovaj konzorcij važan je i s aspekta osposobljavanja domaćih tvrtki koje bi se, ako Bechtel i ENKA dobiju posao, udružile s ovim konzorcijem i samim tim učile od najboljih stručnjaka na svijetu.

(Dnevni list)

Tendersku dokumentaciju za izgradnju autuputa Banjaluka - Doboj, od Prnjavora do Doboja, otkupilo je do sada 30 kompanija, potvrdili su u Javnom preduzeću "Autoputevi RS". U "Autoputevima" nisu željeli da govore o kojim kompanijama je riječ, pošto je priprema ponuda još u toku, ali ističu da postoji veliki interes stranih kompanija.

"Od ukupno trideset kompanija koje su otkupile tendersku dokumentaciju, samo je nekoliko domaćih, a ostale su iz bližeg i daljeg okruženja", rekao je Dušan Topić, direktor JP "Autoputevi RS". Dionica autoputa Banjaluka - Doboj, od Prnjavora do Doboja, duga je ukupno 36 kilometara, a vrijednost projekta procijenjena je na 150 miliona eura.

Pored dionice dužine 36 kilometara biće izgrađena i 22 kilometra lokalnih i pristupnih saobraćajnica koje će se graditi paralelano sa autoputem, a sve sa ciljem da se obezbijedi pristup svim parcelama presječenim izgradnjom glavne trase.

U JP "Autoputevi RS" kažu da su na dionici planirana 64 objekta, uglavnom, nadvožnjaci, podvožnjaci, dva duža mosta i jedan umjetni tunel u dužini 180 metara. Kada je u pitanju eventualno učešće domaćih kompanija na tenderu za izgradnju ovog autoputa, Topić kaže da su u toku intenzivni kontakti između domaćih i stranih kompanija.

"Bukvalno pregovara svako sa svakim. Konačne odluke o tome ko će se s kim prijaviti na tender pašće neposredno pred dostavljanje ponuda", naglasio je Topić. Tender za izgradnju autoputa biće zatvoren 27. aprila, nakon čega se očekuje izbor najpovoljnije ponude i, ukoliko ne bude žalbi, početak radova, koji će trajati oko tri godine.

Kompletna dionica autoputa od Prnjavora do Doboja biće finansirana kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je RS odobrila kredit u iznosu od 150 miliona KM. Takođe, Vlada RS, paralelno sa ovim projektom, pregovara sa Evropskom investicionom bankom (EIB), koja je načelno saglasna da finansira gradnju dionice autoputa od Banjaluke do Prnjavora.

(Nezavisne novine)

Potpredsjednik EBRD-a Jan Fischer upoznao je danas potpredsjednika Vlade Republike Srpske Antona Kasipovića i ministra finansija Zorana Tegeltiju da je jučer odobren ovaj kredit namijenjen za prvu fazu, odnosno izgradnju dionice od Prnjavora do Doboja u dužini od 37 kilometara.

Fischer je istakao da je EBRD spremna da potpiše ugovor o kreditiranju 26. aprila ove godine u Banjoj Luci, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srpske.

Sagovornici su razgovarali i o nastavku i unapređenju saradnje između Republike Srpske i EBRD-a, te ukazali na potrebu da Evropska banka za obnovu i razvoj podrži projekte iz oblasti razvoja malih i srednjih preduzeća, energetike, ekologije, transporta i drugog.

Na sastanku su razmijenjena mišljenja i o drugim aktuelnim pitanjima iz sfere ekonomije i razvoja u Republici Srpskoj i BiH.

(Fena)

Pomoćnik ministra za komunikaciju i transport BiH Izet Bajrambašić rekao je za Dnevnik 3 HTV-a da BiH ima prijedlog na osnovu kojeg bi se riješila i saobraćajna povezanost juga Hrvatske. Riječ je o prijedlogu povezivanja schengenskih prostora EU-a, koji još nisu iznijeli EU-u jer to prvo žele riješiti s RH.   
Prema prijedlogu radi se o nastavku autoputa Metković-Neum-Doli-Osojnik, a koridor bi se račvao 7-8 km od magistrale u Neumu. Jedan krak bi išao prema BiH, a drugi prema Dubrovniku tako da jednim dijelom obilazi Neum, a drugim bi bio potpuno zatvoren i njime bi se putovalo bez zaustavljanja. Sada predstoje razgovori ministara prometa RH i BiH, rekao je Bajrambašić. 
Dodao je kako bi se kružnim tokovima riješilo da se jedan krak da na koncesiju Hrvatskoj, imao bi video nadzor i Hrvatska bi potpuno upravljala tim putem.
Takav prijedlog predstavljen je danas u Dubrovniku. Predstoje razgovori dvaju ministara (RH i BiH), vjerojatno i nekakav sporazum s Hrvatskom te zahtjev Hrvatske za koncesijom.
Sličnu ideju iznio je i novi hrvatski ministar ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Mogu odgovorno reći da će jedan od prvih mojih poteza biti sastanak sa bosanskim ministrom prometa i transporta oko dogovora koridora iza Neuma, koji će prolaziti teritorijem BiH, kako bi se na taj način otvorio hrvatski jug, rekao je.
Dosad saobraćajnu izoliranost krajnjeg hrvatskog juga nije uspjela pobijediti nijedna vlada. Pokušaj povezivanja velebnim pelješkim mostom nije uspio, pa će se pokušati jeftinija varijanta - autoput preko BiH. Tako je sve izglednije da će izgradnja Pelješkog mosta čekati bolja vremena. 
S ovakvim rješenjem ne slaže se dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić (HDZ), a podijeljeni su i stručnjaci i javnost.

(sa-c.net)

Koridor 5c: Na tender za početak radova na izgradnji autoputa Banjaluka - Doboj do danas se prijavila 31 kompanija, od čega je pet iz FBiH, a tri su iz Republike Srpske, rečeno je u kompaniji "Autoputevi Republike Srpske".

Ostale prijavljene kompanije su iz zemalja okruženja i Kine, ali se ne očekuje da će moći da samostalno preuzmu ponudu.

Rukovodstvo "Autoputeva" očekuje da će većina prijavljenih da se udruži da bi zadovoljili kvalifikacione kriterijume, odnosno da će zajedno nastupiti po tri kompanije.

Tender za izgradnju autoputa biće zatvoren 27. aprila, nakon čega se očekuje izbor najpovoljnije ponude i, ukoliko ne bude žalbi, početak radova, koji će trajati oko tri godine.

Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je prošle sedmice kredit preduzeću "Autoputevi Republike Srpske" od 150 miliona eura za projekat izgradnje autoputa Banjaluka - Doboj, odnosno za njegovu prvu fazu - izgradnju dionice od Prnjavora do Doboja u dužini od 37 kilometara.

(Srna)