Međunarodna sajamska manifestacija "GRADNJA I OBNOVA" bilježi više od 30 godina organizovanja u Centru Skenderija, te predstavlja jednu od najznačajnih privrednih manifestacija u regionu, putem koje se prezentiraju noviteti u svijetu građevinarstva i arhitekture.

Sajam "GRADNJA I OBNOVA '11" objedinjuje slijedeće sajmove:

33. Međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije
21. Međunarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva
6. Međunarodni sajam komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline
"INTERKLIMA" - 15. Međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarija
"INSTAL" - 10. Međunarodni sajam instalacija, rasvjete, elektrotehnike i industrijske elektronike
"PLAGRAM" - 36. Međunarodni sajam plastike i gume

Ovogodišnja sajamska manifestacija u periodu od 30. Mart - 02. April 2011. godine je centralno mjesto prezentacije izlagača i suizlagača iz Europe i Svijeta.

Sajam "GRADNJA I OBNOVA" Vam omogućava:
• uspješnu prezentaciju novih tehnologija i proizvoda iz oblasti:
- građevinarstva, građevinskih mašina, grijanja, klimatizacije, instalacija, proizvoda od plastike i gume
- komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline
- privrednih lakih i teških vozila, dostavnih vozila, autobusa i prikolica
- uređaji i oprema za servisne radionice i benzinske stanice
- ostali saobraćajni sistemi i usluge
- sirovine za proizvodnju plastičnih elemenata i proizvoda zanatskog stvaralaštva
- alati i alatni strojevi
• prezentaciju istraživanja i novih projekata
• prezentaciju izgradnje i održavanja objekata (visokogradnja, niskogradnja i hidrogradnja),
• prezentaciju opremanja interijera, eksterijera i objekata
• predstavljanje ponude i potražnje na polju nekretnina, investicija, bankarstva i osiguranja
• prezentaciju dostignuća informatičke tehnologije u građevinarstvu ( npr.: softveri za građevinarstvo ... )

Ove godine, u sklopu sajma ''GRADNJA I OBNOVA'', organizujemo poseban paviljon za prezentaciju opreme za uređenje eksterijera, fasada, okućnica, dvorišta ljetnih i zimskih vrtova, bazena, sauna, a sve u cilju poboljšanja kulture življena.

U periodu trajanja ove sajamske manifestacije BiH i Sarajevo postaju rasadnik ideja, a sam sajam mjesto prezentacije tih ideja, te mjesto predstavljanja kapitalnih projekata značajnih za strane investitore u Bosni i Hercegovini.

Sarajevo: Danas su otvorene međunarodne sajamske manifestacije "Dani turizma" i "Gradnja i obnova" na kojoj će se do 2. aprila predstaviti 100 izlagača i suizaglača iz oblasti turizma i oko 20 izlagača iz građevinarstva.Direktor Centra "Skenderija" Suad Džindo rekao je da je turizam, pored energetike, jedina grana koja je respektabilna u BiH, te da će ubuduće, zajedno sa vlastima u BiH, pokušati da od ovog sajma naprave svjetsku manifestaciju, na kojoj će se prikazati sve ono što vrijedi u zemlji.

Prema njegovim riječima, na sajmu "Dani turizma", pored izlagača iz BiH, svoje štandove imaju i turističke organizacije iz Španije, Turske, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, a očekuje se uspostavljanje poslovnih kontakata.

"Što se tiče `Obnove i gradnje`, ovako mali broj izlagača je pokazatelj stanja u BiH, odnosno da u zemlji još uvijek nema investicija i ulaganja", istakao je Džindo na otvaranju sajmova, te izrazio nadu da će vlast u BiH posvetiti građevinarstvu više pažnje, jer se uz njega veže 40 drugih djelatnosti.

Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo Mirjana Malić je, u ime Kantona, izrazila zadovoljstvo zbog održavanja ovih manifestacija u Sarajevu, navodeći da su "Dani turizma" šansa da BiH, Kanton i Sarajevo promovišu svoje mogućnosti u oblasti turizma.

Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković je u toku svoje tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata: prvu džamiju - Carevu, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most preko rijeke Miljacke, brojne konake, dućane i druge građevine. Zemaljska vakufska komisija je početkom 1890. godine odlučila da iz sredstava Gazi Isa-begova vakufa sagradi parnu banju prema zahtjevima novog vremena i opšte zdravstvenosti i to na zemljištu nekadašnjeg hamama pokraj Careve džamije. Građena u orijentalnom stilu, prema planovima arhitekte Josipa Vancaša, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima. Otuda naziv "Gazi Isa-begova parna, na tekne i turska banja", sa 18 kabina i svim potrebnim uređajima.

Objekat je do danas pretrpio brojne preinake i dogradnje. Prva značajna obnova objekta bila je 1911.godine, a kasnije je objekat dograđivan više puta. Izvorna fasada izvedena u neomaurskom stilu ogoljena je od svih dekorativnih detalja. Banja je 1958. godine od strane Komunističke vlasti nacionalizovana i u toku agresije na BiH 1992-1995. godine pretrpila je teška oštećenja. Isa-begova banja je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Odluka br. 06.1-2-206/04-7 od 03. novembra 2004. godine. Općina Stari Grad Sarajevo je 2005. godine banju vratila u posjed Vakufskoj direkciji Sarajevo.

Od 2009. godine Vakufska direkcija provodi aktivnosti na obnovi Isa-begove banje. U proteklom periodu završena je izrada idejnog i glavnog projekta obnove, a potom su dobivene načelne komunalne saglasnosti, a obzirom da se radi o nacionalnom spomeniku, izvršena je i revizija projekta.

Ažurno radeći na pronalasku finansijskih sredstava za obnovu banje, u mjesecu septembru Vakufska direkcija Sarajevo je uspjela dogovoriti da Direkcija vakufa Republike Turske finansira obnovu banje. Ugovor između Vakufske direkcije i Direkcije vakufa Republike Turske biće potpisan ovih dana.

Programskim projektom korištenja objekta banje predviđene su četiri njegove funkcionalne cjeline - banjski dio, koji čine hamami, bazeni, masaže i saune, zatim kafe-slastičarna, te administrativni i dio s tehničkim postrojenjima. Projektom se nastojao zadržati dio izvorne funkcije i sadržaja u autentičnom dijelu objekta.

Upravljanje i raspolaganje banjom nakon obnove biće u nadležnosti Vakufske direkcije.

Direkcija vakufa Republike Turske će do kraja ove godine izvršiti sve neophodne pripreme kako bi obnova banje započela početkom 2012. godine.

Projekat obnove Isa-begove banje je vrijedan preko 1 milion Eura, kaže se u saopćenju Vakufske direkcije.

( Preporod )

Predstavnici općine Jajce i Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH posjetili su danas lokaciju četiri drvene vodenice iz kompleksa mlinčića na Malom Plivskom jezeru u Jajcu, koje su nedavno uništene u vandalskom napadu.

Zbog prirodne, historijske, arhitektonske, geološke i naučne vrijednosti Kulturni krajolik - Plivska jezera sa kompleksom vodenica (mlinova) na rijeci Plivi godine 2009. proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Spaljivanje četiri od ukupno 20 vodenica na Plivskom jezeru izazvalo je osudu cjelokupne javnosti, a i hitnu reakciju lokalne vlasti i institucija zaduženih za brigu o kulturno-historijskom blagu.

Direktorica Javne ustanove "Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca" Aida Softić za eKapiju je istakla da je vrlo teško procijeniti počinjenu štetu, kako materijalnu tako i nematerijalnu.

"Delegacija općine Jajce i Zavoda za zaštitu spomenika obišli su danas teren, snimili stanje, te nakon toga utvrdili konkretan plan akcije koje treba poduzeti kako bi se što prije sanirala šteta i vodenice unišene u požaru", kazala je ona.

Ona je također poručila da je u ovom trenutku najvažnije animirati sve nadležne istitucije sa svih nivoa vlasti koje su zadužene za brigu o nacionalnim spomenicima da se uključe u ovu akciju. Kako se skrnavljenje nacionalnih spomenika tretira kao krivično djelo, ovim događajem će se pozabaviti i policija.

Inače, vodenice na rijeci Plivi, udaljene pet kilometara od centra Jajca, datiraju još iz srednjeg vijeka. Dvadeset vodenica, izgrađenih na sedrenoj pregradi između Velikog i Malog plivskog jezera, daju veliki doprinos ambijentu povijesnog grada Jajca i izraz su lokalne tesarske vještine i tradicionalnog načina građenja.

Vodenice spadaju i u industrijsku arhitekturu. U njima se mljelo žito. Usluga se nije naplaćivala u novcu, nego se uzimao takozvani ušur, odnosno desetina. Vlasnici vodenica bili su bogati pojedinci ili selo. Bio je određen dan mljevenja po porodicama i taj se red strogo poštovao.

Uz vodopad u Jajcu, vodenice su jedna od najvećih turističkih atrakcija u ovom gradu.

eKapija

Nekadašnji hotel "Nacional" uskoro bi mogao dobiti novi izgled, ali i novog vlasnika. Do sada je to bio Kanton, ali kako godinama u budžetu nema sredstava za njegovu obnovu, interesovanje za hotel pokazao je jedan od inozemnih investitora, potvrdio je u razgovoru za ekapija.ba Stefan Pejović, portparol Ministarstva obrazovanja i nauke KS.

Radi se o kanadsko-crnogorskom investitoru koji posjeduje luksuzni kompleks na elitnom dijelu crnogosrke obale, na Miločeru kod Budve.

"Još uvijek sve se nalazi u početnoj fazi, a javnost će blagovremeno biti obaviještena o svim detaljima. Razgovori su u toku i u Ministarstvu obrazovanja i nauke KS su optimistični po pitanju konačne obnove hotela", kaže Pejović, ističući kako je najbitnije da postoji zainteresovanost da se objekat, na zadovoljstvo mnogih, stavi u funkciju nakon dvije decenije propadanja.

Također, Pejović kaže da će i dalje učenici Ugostiteljsko-turističke škole koristiti ovaj objekat.

"To je praktično bio i uslov pod kojim bi bili spremni pristati na saradnju sa investitorima. Učenici će i dalje vršiti praksu u `Nacionalu`, ali u mnogo boljim uslovima, što trenutno, nažalost, nije slučaj", ističe on.

Vrijednost investicije se procjenjuje na šest miliona EUR, a u pitanju je koncesija na 25 godina.

"Podsjećam da je `Nacional` prije rata bio rangiran kao hotel sa tri zvjezdice. Nakon obnove, `Nacional` će imati pet zvjezdica", kaže Pejović.

 Obnova željezničke pruge na dionici od Konjica od Čapljine dužine 100 kilometara ušla u završnu treću fazu, te se očekuje da će se putnici obnovljenim prugama voziti do kraja godine.

Ugovorena vrijednost obnove pruge iznosi 126,5 miliona konvertibilnih maraka, a radove izvodi konzorcij austrijskih kompanija Switelsky i Alpine Bau, koji su ovaj posao dobili na međunarodnom tenderu. Regionalni projekat modernizacije željeznica u Bosni i Hercegovini finansira se kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke.

Građevinski radovi na dionici Konjic-Čapljina spadaju u grupu velikih opravki koji obično znače potpuno zamjenu gornjeg sloja, od šina, praga, kolosječnog pribora i zastora.

"Do sada je u građevinskom dijelu završeno oko 55 posto ugovorenih radova, što znači da je položen novi kolosjek i zamjenjena zastorna prizma (tucanik) u dužini od 53 km. Također, zamjenjen je sam zastor u dužini 6 kilometara", kazao je za Samir Kadrić, savjetnik za informisanje u Javnom preduzeću "Željeznice Federacije BiH".

Pored građevinskih radova, na istoj dionici u toku su radovi na singalizaciji koji podrazumijevaju izgradnju novih, kao i regeneraciju upotrebljivih sigurnosnih staničnih sistema, putnih prelaza, međustanična zavisnost i električno napajanje signalno-sigurnosnih uređaja.

Željeznički saobraćaj za vrijeme radova na ovoj dionici nije obustavljen. U toku dana daju se desetosatni intervali za izvođenje radova, a preostali dio se koristi za propuštanje uglavnom teretnih vozova.

Zbog remonta, u situacijama kada se ne može obezbijediti prolaz voza, putnici se prevoze autobusima na određenim relacijama.

"U budućim projektima rekonstrukcije pruga planiramo, osim obnove i modernizacije, povećati brzine, ugraditi savremene signalno-sigurnosne uređaje koji su kompatibilni GSM-R tehnici, optičko povezivanje, izgradnju cestovnih prelaza van nivoa i slično", istakao je Kadrić, dodajući da sve ovo pretpostavke za uvezivanje pruga ŽFBiH u savremenu mrežu željeznica zemalja Evropske unije.

eKapija

Dotrajale fasade na zgradama u Starom Gradu, Centru, Novom Sarajevu i Novom Gradu sve se više raspadaju i obrušavaju, a nadležni upravitelji i Ministarstvo stambene politike Kantona u vezi s tim problemom ništa ne poduzimaju. Da je stvar alarmantna, najbolje pokazuje i nedavna povreda pješaka u glavnoj sarajevskoj ulici Ferhadiji na kojeg je pao komad fasade.

Prema riječima Faruka Šahovića, direktora "Sarajevostana", najveću opasnost za prolaznike u staroj jezgri grada predstavljaju zgrade građene u austrougarskom periodu.

- One su ukrašene vijencima i raznim detaljima koji su zbog loših limova na krovovima uvijek izloženi padavinama. I zato se nikada ne može znati kad će se odvojiti i pasti među šetače. Što je najtužnije, te su zgrade nedavno obnovljene pomoću raznih donacija, ali su, očigledno, aljkavo urađene. Takve zgrade imamo u Ferhadiji i na potezu od Tržnice do Slatkog ćošeta - kazao je Šehović.

Situacija je kritična i na Alipašinom Polju, gdje je dosta zgrada devastirano i za njihovu obnovu na velikim visinama potrebno je postavljanje skela.

- U što kraćem roku potrebno je napraviti plan kojim će biti obuhvaćene zgrade u Starom Gradu i Centru, a koje će se detaljno pregledati. Ipak su tu najfrekventnije ulice koje su uvijek pune posjetilaca. Problem se ne može riješiti manjim popravkama i ograđivanjem lokacije trakama - pojasnio je Šehović.

Iz Općine Centar, gdje je zabilježen najveći broj obrušavanja, ističu da su, prema zakonu, za održavanje i sanaciju fasada zaduženi upravitelji, resorno ministarstvo i stanari.

- Općina svake godine planira sredstva za hitne intervencije na zajedničkim dijelovima stambenih zgrada, a koje odobrava na osnovu naloga građevinskog inspektora i zahtjeva upravitelja - kazali su u Općini.

Kako je kazao Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Starog Grada, općinskim novcem bit će sanirana velika napuknuća na tri zgrade.

- Riječ je o dvjema zgradama u Ferhadiji i jednoj prekoputa hotela "Europa", u ulici Zelene beretke. Za ove radove dat ćemo do 6.000 KM. I pored dobre volje, zbog nedostatka novca ne možemo urediti ostale fasade - kazao je Hadžibajrić.

(Dnevni avaz)

Zgrada Doma zdravlja na Otoci godinama propada i u lošem je stanju te je zbog toga treba što prije obnoviti. U toj instituciji liječi se veliki broj pacijenata, a ljekari rade u neuvjetnim ordinacijama. Kako je kazao načelnik općine Novi Grad Damir Hadžić, idejni projekt rekonstrukcije je urađen, a radovi bi trebali početi naredne godine. 
Prema procjenama strčnjaka, za obnovu, koja će se raditi u tri faze, bit će potrebno osigurati više od tri miliona maraka.

Obnova fasade planirana je u drugoj fazi, a kompletni radovi, prema najavama nadležnih, trebali bi biti završeni do 2014. godine.

(Dnevni Avaz)

Europska komisija u BiH raspisala je javni poziv za podnošenje prijedloga za pripremne aktivnosti u očuvanju i restauraciji kulturnog i povijesnog nasljeđa na Balkanu.

Sredstva dostupna kroz ovaj projekt iznose 2. 250 000 eura. U pozivu se navodi da će iznos grant sredstva koje bude dodijelili u sklopu ovog poziva iznositi minimalno 100.000 , a makismalano 300.000 eura.

Preko ovih sredstava moći će se financirati minimalno 50 posto,a maksimalno 90 posto troškova projekta. Ostatak će morati financirati sam aplikant ili njegov partner. Rok za podnošenje prijedloga je 20. 5. 2011. godine.

Glavni cilj ovog programa je očuvanje i restauracija vrijednih kultunih i religijskih objekata koji su na ovom području oštećeni tokom rata.

Jedna od specifičnih ciljeva je također poticati obnovu znanja u pogođenim područjima u cilju širenja baze vještina na regionalnoj i lokalnoj razini. Njegova namjera je također pomoći razvoju lokalno socio-ekonomskih uvjeta, kako u pogledu mogućnosti obrazovanja tako i u pogledu generiranja prihoda.

Budući da je zapadni Balkan mnogo stoljeća bio sjecište različitih civilizacija i religija sve to je stvorilo veliku raznolikost na ovim područjima, a primjeri tih različitih kulturnih utjecaja je veliki broj spomenika. Neki od njih su zbog različitih okolnosti sada ugroženi i trebaju zaštitu. Iz tog razloga, ove aktivnosti imaju za cilj obnovu kulturnih i vjerskih objekata kao što su crkve, džamije, knjižnice, muzeji, spomenici i dr. koji su oštećeni tokom rata ili u nekim drugim političkim konfliktima.

eKapija

PROJECT DESCRIPTION:

Soon...

OPIS PROJEKTA:

Na lokalitetu sarajevskog naselja Dolac Malta završena je sanacija, nadogradnja i adaptacija objekta koji je tokom ratnih dejstava bio gotovo potpuno devastiran. Prvo bosanskohercegovačko društvo za reosiguranje, Bosna RE, je odlučilo da baš u toj zgradi napravi novo sjedište.

Radovi na sanaciji, rekonstrukciji i adaptaciji su počeli 27. jula 2009. godine, a završeni 2010. godine.

Prva i ključna faza bila je ojačavanje temelja i izgradnja tzv. seizmičkih platna, odnosno izgradnja zidova i nosećih stubova, da bi zgrada mogla izdržati zemljotres i da bi se na njoj mogla izvršiti rekonstrukcija i u konačnici, da bi se modernizirala. 

Projekat rekonstrukcije ove veoma značajne investicije je, zajedno sa Institutom za materijale i konstrukcije, uradila sarajevska kompanija Argentaria, koja je ujedno vršila i nadzor nad izgradnjom.

U kompaniji H.M.I. Inžinjering, koja je zajedno sa građevinskom kompanijom Duljević d.o.o. Sarajevo, bila izvođač radova, su rekli da se radilo o veoma zahtjevnom projektu, jer su u vrijeme kada je objekat građen važili drugi građevinski propisi. Prema njihovim riječima, beton koji je tada korišten je također drugačijeg kvailteta od onoga koji se sada koristi, tako da je sada pojačana konstrukcija i dodati određeni konstruktivni dijelovi da bi na kraju sve bilo prema sadašnjim normativima i standardima.

Objekat: Zadatak projekta je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećeg poslovnog objekta u ulici Zmaja od Bosne br.74, koji je u znatnoj mjeri devastiran ratnim dejstvima. Statička stabilnost postojećeg objekta nije predmet ovog projekta, obzirom da je to obrađeno u zasebnom elaboratu. Objekat je spratnosti Po+P+mezanin+6, a dogradnja objekta se planira na zadnjoj, petoj etaži, na kojoj ce se izvršiti proširenje postojećeg gabarita etaže, do gabarita tipskih etaža i to za po jedan raster u pravcu juga i sjevera. Namjena objekta ostaje nepromjenjena, s tim što se na krovnoj etaži vrši dogradnja radi izlaska stubišta i smještaja kotlovnice. Dio podruma, prizemlja i mezanina je funkcionalno i tehnološki potpuno odvojen kao zasebna cjelina i vlasništvo banke, tako da  se u ovom projektu ne obrađuje. Stoga, u podrumskoj etaži dolazi do intervencije u cilju povezivanja dvije odvojene cjeline, u kojoj se otvara podzemni koridor sa odvojenim, službenim ulazom. Takođe, u cilju postizanja veće svijetle visine u podrumskoj etaži, nivo podne konstrukcije se spušta na nivo gornje ivice postojećih temelja, utvrđenog uvidom na licu mjesta.

Funkcionalno rješenje: Objekat ne mijenja svoju funkciju, dakle kao poslovni objekat zadržava postojeći glavni ulaz, uz novi, službeni ulaz sa sjeverne strane, kroz novi podzemni koridor. Podzemna etaža će u potpunosti biti u namjeni arhivama i ostavama, u prizemlju je glavni ulazni hol sa recepcijom, dok su sve ostale etaže poslovnog karaktera. Na krovnoj etaži je, uz kotlovnicu, planiran i mali caffe-bar, foaje, garderoba, šank, hol, višenamjenska sala, te krovna terasa.

U K U P N A POVRŠINA    P=2182,72 m2

Obrada i konstrukcija: Postojeći konstruktivni sistem je skeletni sa AB stubovima i gredama i međuspratnom sitnorebrastom tavanicom.

Novi konstruktivni elementi projektovani su tako da što manje opterećuju postojeći konstruktivni sistem.Nova armiranobetonska ploča na koti +20,77 m (debljina ploče d=15,0 cm), sa armiranobetonskom atikom d=15,0 cm visina atike h=145 cm..

Nosači konstrukcije panoramskog i unutarnjeg lifta su od čeličnih kutijastih profila, miniziranih i bojenih protupožarnim bojama, koji se ankeruju za AB konstrukciju.Konstrukcija panoramskog lifta ima armiranobetonsko platno d=25,0 cm, obloženo trespom. Detaljniji opis konstrukcije objekta dat je u tehničkom opisu projekta konstrukcije.

Izrada novih opečnih zidova debljina 25cm. Svi pregradni zidovi su od dvostrukih gips-kartonskih ploča na metalnoj podkonstrukciji d=10 i 15cm, dok su pregradni zidovi između različitih požarnih zona izvedeni vatrootpornim gips-kartonskim pločama.

Urađena je nova horizontalna hidroizolacija u podrumkoj etaži, kao i svi slojevi ravnog prohodnog krova, uključujući termoizolaciju, parnu branu i termoizolaciju (detaljnije opisano u stavki ravnog krova u predmjeru radova).

Svi slojevi postojećih podnih konstrukcija se skidaju i postavljaju se novi, od zvučne izolacije – Floormate 2cm, preko mikroarmiranog maltera Alteks-a s dodatkom polimernih vlakana, do završne podne obloge. Podovi u zajedničkim prostorijama stubišta obloženi su kamenom, ulazni hol, podrumskim prostorijama, mokri čvorovi, su od visokokvalitetnih gres porculanskih ploča u ljepilu, dok su uredski prostori obloženi sa toplim podom tipa tarket d=0,8 mm, po izboru investitora. Svi unutarnji zidovi su završno bojeni disperzionim bojama.

Fasadne površine su obložene EPS termoizolacionim pločama d=8,0cm, tipa kamena vuna Novoterm, te preko završna fasadna obloga  trespa na podkonstrukciji.Debljina trespa ploča d=0,8mm u bojama A 03.1.0/ST Pastel Grey i A 12.6.3/ST Wine Red .

Instalacije: Sve instalacije na objektu su projektovane u skladu sa važećim tehničkim propisima i standardima te u skladu sa već dobijenim načelnim saglasnostima i uputstvima od strane Javnih Katonalnih i Republičkih preduzeća. Na objektu će se takođe izvesti gromobranska instalacija u skladu sa važećim tehničkim propisima i standardima.

PROJECT VISUALISATIONS

PROJECT UPDATE - 07.03.2010.

PROJECT UPDATE - 01.11.2009.