Direktor "Autocesta FBiH" Ensad Karić izjavio je jučer da će do 31. marta biti prokopana i desna cijev tunela Vijenac kako bi se kompletirala prva faza radova na najdužem tunelu u BiH, koji će koštati 120 miliona maraka, a čija je ukupna dužina tri kilometra.

Karić je potvrdio da je već predata tenderska dokumentacija za drugu fazu radova koja će se odnositi isključivo na unutrašnje radove, a vrijednost ugovora iznosit će 24 miliona eura.

"Za sada je urađen najteži dio posla, i to prije roka, koji je bio zacrtan za 31. mart. Znači, tunel je probijen mjesec ranije. Ostalo je još 200 do 300 metara da se probije i desna cijev, što će biti završeno na vrijeme. Radovi se odvijaju svojim tokom tako da ćemo prvu fazu završiti u planiranom roku, a ona je koštala 18 miliona eura" - rekao je Karić te je dodao da će druga faza radova biti znatno lakša.

Tunel Vijenac, dužine od skoro tri kilometra, najduži je u BiH i bit će jedan od najmodernijih i najopremljenijih tunela u regionu.

"Za drugu fazu radova već su stigle dvije ponude bh. firmi, a vjerujem da će bh. kompanije, koje su se pokazale itekako sposobnim u prvoj fazi tunela, dobiti i poslove nadzora. Osim 24 miliona eura za unutrašnje radove, bez elektroinstalacija, bit će potrebna još tri miliona eura za dodatnu opremu, signalizaciju, protivpožarnu zaštitu, videonadzor. Ima još dosta posla, ali će tunel biti završen za godinu" - istakao je Karić.

Kada je u pitanju probijanje tunela, Karić kaže da su ti radovi obavljeni po tzv. austrijskoj metodi građenja.

"Austrijska metoda podrazumijeva gradnju tunela iz tri nivoa kopanja. Prvo ide tzv. kalota, zatim druga faza, zvana stepenice, te se na kraju postavljaju temelji. Riječ je o gradnji od vrha prema dnu sa miniranjem, a radi se o evropskim standardima gradnje tunela" - rekao je Karić.                                             

Tunel Vijenac spada među pet najdužih u bivšoj Jugoslaviji, a što je najvažnije - bit će jedan od najsigurnijih.

Tunel će imati devet pješačkih ulaza za evakuaciju, dvije trake za vozila u slučaju bilo kakve nesreće. Bit će povezan videonadzorima. Imat će radiodojave. Sve će biti uvezano u jedan elektronski sistem na centrali na Drivuši, s kojeg će se sve nadgledati, dok će posebna priča biti hidrantska mreža i zaštita od požara.

(Dnevni avaz/sa-c.net)

Iako su brojna odgađanja pratila projekt izgradnje državnog zatvora, jednog  od značajnijih projekata čijoj je realizaciji BiH pristupila u posljednjih deset godina, čini se da se od početka ove godine ti procesi ubrzavaju. Naime, nakon što je u Službenom glasniku BiH 14. siječnja/januara 2013. godine objavljen poziv za pretkvalifikaciju za nadzor nad izvođenjem građevinskih radova na njegovoj izgradnji jučer je objavljena i obavijest o nabavci ponuđačima za izvođenje radova.

Rok za podnošenje ponuda je 15. svibnja/ maja 2013. godine do 12:00 sati po lokalnom vremenu."Uz sve ponude mora se dostaviti garancija za ponudu u iznosu od 400.000 eura", navodi se u tenderu koje je raspisala Jedinica za implementaciju projekta u ime Ministarstva pravde BiH. 

Podsjetimo, prema prethodnim procjenama izgradnja državog zatvora trebala bi stajati oko 77 milijuna KM. S obzirom da BiH nije u mogućnosti financirati ovakav projekt iz proračunskih sredstava završen je projekt koji će biti usaglašen sa europskim zatvorskim pravilima, kako bi se mogao zatražiti i dobiti odgovarajući kredit.

U obavijesti o nabavci se navodi da je Ministarstvo pravde uputilo zahtjev za kreditno zaduženje kod Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), kao i za prikupljanje donacija Europske komisije, Kraljevine Švedske, Sjedinjenih Američkih Država i sredstava iz domaćih izvora za realizaciju projekta "Podrška izgradnji državnog zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini". Ističe se da Ministarstvo također namjerava iskoristiti dio kreditnih sredstava za plaćanja po osnovu ugovora za gradnju ovog zatvora.

Planirano razdoblje izgradnje zatvora je 24 mjeseca, a radovi će se izvoditi u skladu sa FIDIC MDB usuglašenim općim uvjetima ugovora za realizaciju građevinskih radova. "Prikupljanje ponuda vršit će se preko međunarodnog tendera u skladu sa CEB instrukcijama", navodi se u tekstu tendera. Proces nabavke je otvoren za ponuđače iz svih zemalja u skladu sa navedenim smjernicama.

Podsjetimo, državni zatvor moći će primiti ukupno 348 ljudi što će značajno povećati trenutne smještajne kapacitete zatvorskih jedinica u BiH. Tako će izgradnjom ove vrste zatvora BiH dobiti jedinu zatvorsku ustanovu koja će ispunjavati europske standarde za smještaj osuđenih, što je posebno značajno ako se uzme u obzir činjenica da postojeće entitetske zavode karakterizira problem prekobrojnosti i neadekvatnih kapaciteta. Smještanje najtežih osuđenika u ovaj zatvor će omogućiti drugim kazneno popravnim institucijama u BiH da razviju i svoju funkciju resocijalizacije osuđenih osoba za lakše oblike kriminala.

Državni zatvor će se nalaziti u opštini Istočna llidža, 11 km daleko od Sarajeva. Predviđeno je da zatvor ima oko 23.000 m2 neto korisne površine. Pored toga, oko 10.000 m2 planirano je za pomoćne prostorije, postrojenja i dr. Objekat će biti niskoenergetski sa sofisticiranim sigurnosnim sustavom, a namijenjen je pritvorenicima koji čekaju suđenje, odnosno osobama koje izdržavaju zatvorske kazne.

(eKapija)

Naredne sedmice, od 5. do 12. marta, u Sarajevu će boraviti delegacija turske firme "Ergu" koja je izabrana na tenderu Vakufske direkcije Sarajevo za izvođača radova obnove Isa-begovog hamama, kako bi obišla teren i ruševni objekt ovog gradskog turskog kupatila te utvrdila uvjete za rad.

Potvrdio je to direktor Vakufske direkcije Sarajevo Senaid Zajimović, naglasivši da je riječ o firmi koja je u Turskoj jedna od vodećih u obnovi, zaštiti i adaptaciji nacionalnih spomenika.

Također, mnoge firme koje su konkurisale za ovaj projekt nisu do sada izlazile van granica Turske, dok je "Ergu" upravo poznat po radu na objektima van matične zemlje, posebno na spomenicima koji datiraju iz osmanskog perioda. Ova je firma u BiH radila obnovu ćuprije u Konjicu.

"Početak radova će odlučiti samo vremenski uvjeti, jer se nema više šta čekati. Građevinsku dozvolu već posjedujemo, dok smo s Elektroprivredom već izmjestili kabl koji je smetao, te je, dakle, sve spremno da obnova počne" - ističe Zajimović.

Prva etapa radova obuhvatit će čišćenje terena, jer je riječ o zapuštenom objektu u koji je tokom godina uneseno dosta smeća, a i određeni dijelovi objekta su urušeni.

Zajimović potcrtava da će u okviru obnove objekta biti ostavljeni vanjski gabariti hamama u izvornom obliku, jer je to i jedan od uslova obnove spomeničkih objekata.

"Po projektu se moraju ostaviti prvenstveno glavni zidovi i sve što podsjeća na objekat Josipa Vancaša, odnosno izgled hamama kakav je on uradio. Gabariti vanjski se moraju zadržati, ali unutrašnji ne moraju, što su pravila Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BIH. Sve što je ruševno morat će se očistiti" - naglasio je on.

Nakon raščišćavanja terena, uslijedit će faza sanacije i izgradnje objekta. Projektom je predviđeno da radovi traju godinu dana.

Prema projektu obnove, dio hamama ostat će u okviru objekta, ali će njegov lijevi i desni dio biti pretvoren u hotel.

Objekt je smješten na 817 kvadratnih metara, a tokom obnove će biti ostavljena izvorna fasada koju je projektovao arhitekt Josip Vancaš.

Hotel će raspolagati s 19 soba i dva apartmana i bit će dat u zakup. Sav namještaj će biti u staroosmanskom stilu, visokog standarda.

Vakufska direkcija Turske, koja će finansirati obnovu hamama, za ovaj je projekt predvidjela izdvojiti oko tri miliona lira, odnosno oko dva miliona i 600.000 KM.

Isa-begov hamam u Sarajevu 2004. godine je stavljen na Listu nacionalnih spomenika BiH.

(Fena/sa-c.net)

Hrvatska i BiH potpisale su prošle godine ugovor o izgradnji novog mosta na rijeci Savi kod Gradiške. Projekat je završen. Imovinsko-pravni poslovi riješeni. Građevinska dozvola obezbijeđena.

Međutim, još ne zna kada će početi i sama izgradnja mosta.

Kada će autoput koji od Banjaluke preko Gradiške spaja BiH i Hrvatsku početi u potpunosti da se koristi, zavisi od toga kada će biti izgrađen Novi most na rijeci Savi.

O datumima se niko ne usuđuje govoriti. Izgradnja je planirana za ovo proljeće.

Čekanje na tender

Međutim, još nije raspisan međunarodni tender za izvođača radova, na koji se čeka od novembra prošle godine.

„Autoput BL- Gradiška trenutno se završava gotovo na samoj obali rijeke Save. Što se bosansko-hercegovačke strane tiče gradnja bi mogla da počne odmah“, izjavila je Ljiljana Smiljanić.

BiH je obezbijedila svoj dio novca bez kredita. Radi se o sredstvima koje je državna Regulatorna agencija za komunikacije prikupila od mobilnih operatera u BiH.

Hrvatska čeka sredstva iz evropskih fondova.

Entitetskim vlastima u Banjaluci izgradnja ovog mosta je prioritet. Neće biti nikakvih finansijskih posljedica, ako gradnja bude kasnila.

Ipak, nadaju se da će radovi početi tokom ove godine, jer će most spojiti autoput Banjaluka-Gradiška sa autoputem Zagreb-Beograd.

„Nama je u interesu da se most što prije završi, odnosno započne graditi, jer bi onda naš autoput, koji je u saobraćaju, živio svoj puni život i imao puni projektovani broj vozila, a sigurno da sada nema“, kazao Dušan Topić, direktor „Autoputeva RS-a".

Most u dužini od 430 metara koštaće 50 miliona eura. Imaće po dvije saobraćajne trake u oba smjera.

Autoput BL- Gradiška završen je 2011. Izgradnja je koštala ukupno 160 miliona eura. Bilo je procijenjeno da će dnevno 12.000 vozača koristiti tu dionicu u dužini od 32 kilometra.

Resorno Ministarstvo u Banjaluci i preduzeće „Autoputevi Republike Srpske" nudili  su razne mogućnosti Hrvatskoj - da preuzmu raspisivanje tendera, da počnu gradnju svog dijela, a da se Hrvatska kasnije priključi.

Nudili su i gradnju mosta u potpunosti. Ugovorom bi odredili kad bi taj novac Hrvatska vratila Bosni i Hercegovini. Druga strana se nije složila.

„Mi smo u mnogim kontaktima sa partnerima koji ovdje dolaze imali nekoliko ponuda od stranih partnera da oni izgrade čitav most svojim sredstvima, nekom vrstom kreditiranja, a da se u nekom narednom periodu taj novac vrati“, navodi direktor Topić.

Zvaničnici RS-a smatraju da se početak gradnje bespotrebno odugovlači. Kažu da nema političke volje. Hrvatski zvaničnici, ipak, poručuju da ne odustaju od izgradnje mosta.

Novi granični prelazi

„Mislim da malo strpljenja u pripremi pametnog modela financiranja neće biti na odmet, a da smo zainteresirani za izgradnju, naravno“, kazao Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva Hrvatske.

Osim mosta, biće izgrađeni i novi granični prelazi sa obje strane.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH ima novac i za to. Hrvatska će morati još da izgradi i brzu cestu, kojom će spojiti novi most i autoput Zagreb-Beograd.

(Al Jazeera)