LoginRegister
Home » News Archive » Infrastructure News » Slijedi raspisivanje tendera za brzu cestu Lasva-Nevic Polje
A+ R A-
13-02-2017

Slijedi raspisivanje tendera za brzu cestu Lasva-Nevic Polje

Rate this item
(3 votes)

brza cesta_lasva_travnik_faktor.ba

Trasa brze ceste Lašva - Nević Polje dio je nove proširene evropske mreže brzih cesta tzv. ruta 2A Lašva - Travnik - Jajce - Banja Luka i veoma je značajna jer će centralna područja BiH povezati s autocestom na kridoru 5-C, te će znatno poboljšati uvjete odvijanja saobraćaja duž pravca Sarajevo - Banja Luka  - izjavio je za Fenu v.d. direktora JP Autoceste FBiH Adnan Terzić.

Vrlo je bitno, kako je naveo, da ova trasa podiže nivo saobraćajne komunikacije prema Krajini.

Na koliko lotova će biti podijeljena gradnja prvog dijela brze ceste, po njegovim riječima, zavisit će od finansijskih sredstva. Kako je predviđeno Planom za gradnju, dodao je Terzić, uskoro slijedi raspisivanje tendera. Glavnim projektom je predviđeno da gradnja počinje na Lašvanskoj petlji na koridoru 5, a završava se na petlji Nević-Polje u blizini Travnika.

"Izrađen je i elaborat eksproprijacije, vještaci su obradili sve parcele i objekte koji trebaju biti uklonjeni s trase, a radi se o 124 objekta. Također, u decembru prošle godine JP Autoceste FBiH je raspisalo nabavku za izradu idejnog projekta i studijske dokumentacije za nastavak brze ceste Travnik (petlja Nević Polje) - Jajce (petlja Bravnice privremeni spoj na M-5), a koja obuhvata pružanje usluga izrade idejnog projekta, saobraćajne studije na osnovu idejnog projekta, studije utjecaja na okoliš, studije za dobijanje prethodne vodne saglasnosti i studije izvodljivosti brze ceste", naveo je Terzić.

Dionica Lašva -Nević Polje duga je 25 kilometara i radi se o brzoj cesti s dva odvojena kolovoza, svaki s po dvije saobraćajne trake širine tri i po metra. Glavne strukture su gradnja tri tunela i 18 mostova i vijadukata. Na ovom dijelu su četiri petlje (Lašva, Kaonik, Vitez i Nević Polje).

"Izgradnja brze ceste Lašva-Nević Polje bi trebala koštati 183 miliona eura, a u dogovoru s Vladom FBiH dogovorit ćemo različite izvore finasiranja", kazao je Terzić za Fenu.

(Fena)