LoginRegister
Home » News Archive » the_negatives » Pocitelj: Kula Gavrankapetanovica se urusava
A+ R A-
25-03-2017

Pocitelj: Kula Gavrankapetanovica se urusava

Rate this item
(3 votes)

pociteljStanje kulturno-historijskog naslijeđa u Počitelju, tom arhitektonskom biseru naše zemlje, je alarmantno. Kula Gavrankapetanovića se zbog nebrige urušava, a djelimično obnovljene Kulina i Pašina tabija meta su vandalskog uništavanja.

Turističko društvo "Počitelj", kao i stanovnici ovog prekrasnog mjesta na obali Neretve traže pomoć od federalnih i državnih institucija, koje su za razliku od općinskih vlasti pomagale obnovu vrijednog historijskog blaga.

Kula Gavrankapetanovića u Počitelju već pet i po stoljeća stražari nad dolinom Neretve, ali neće još dugo, ako se nešto značajnije ne promijeni. Ovaj najprepoznatljiviji simbol ovog malog historijskog mjesta u jako je lošem stanju, okolni zidovi se urušavaju, a krov je u tako lošem stanju da smo kroz njega snimali modro nebo iznad Počitelja.

Stanje na kuli posljedica je činjenice da zadnjih tridesetak godina nije bilo većih i značajnijih konzervatorskih i rekonstrukcijskih zahvata. Kula je otvorena, izložena vanjskim uticajima, kako klimatskim, tako i ljudskim.


Krovna konstrukcija je najveća opasnost

 

Ekipa portala Klix.ba za vrijeme obilaska Kule Gavrankapetanovića najprije je primijetila mnoštvo kamenih ostataka na tlu koji su posljedice obrušavanja zidova, dosta smeća koje turisti ostavljaju, a najveći problem ukazuje se kad se krenete penjati uz kulu.

Na višim nivoima posljedice urušavanja su sve veće, a stanje krovišta je posebno alarmantno. Nosive grede su stare i truhle, na više mjesta pod opterećenjem skoro potpuno pukle, a sam krov je na jednom mjestu sasvim urušen. Kamene ploče koje služe kao krovni pokrivač u jako su lošem stanju, te mogu predstavljati ozbiljnu opasnost po posjetioce.


Turistički radnici pozivali nadležne na reakciju


Turističko društvo "Počitelj", koje vodi Jadranka Dizdar, u više je navrata zadnjih godina alarmiralo javnost i nadležne institucije.

"Ovaj put obratili smo se na četiri adrese odgovornih, upozoravajući na stanje u kojem se kula, kao i okolni bedemi nalaze. Sami ste mogli da vidite da kroz krov vidite nebo, a zidovi se obrušavaju, to možete primijetiti i kad gledate iz velike daljine“, kazala nam je na početku razgovora Dizdar.

Osim ruševnog stanja najveće kule u Počitelju ima objekata koji izgledaju lijepi i obnovljeni, iako kako nam govori naša sagovornica niti obnova Kuline, a ni Pašine tabije nije završena. Radovi su stali 2014. godine kad više nije bilo novaca, a spekulira se da su tada novci preusmjereni za saniranje posljedica poplava u našoj zemlji.


Obnovljenji objekti na meti vandala, dolazio i federalni inspektor

 

Kulina i Pašina tabija, okolne fortifikacije, primjetno su u mnogo boljem stanju, ali smo ih zatekli zaključane. Dizdar ima objašnjenje za sve to.

"Tako ih probamo sačuvati od vandala koji ih uništavaju. Prije mjesec dana Pašina tabija pretrpjela je ozbiljna oštećenja od nepoznatih osoba koji su uništavali nova metalna vrata, čupali električne instalacije, lomili sanitarije... O svemu smo obavijestili federalni inspektorat koji je izlazio na teren, ali ne znamo da li je poslije uslijedila išta konkretno“, govori nam predsjednica Turističkog društva "Počitelj".


Nesporazumi sa općinskim vlastima u Čapljini


Ozbiljan problem predstavlja i to što je većina Počitelja noću u potpunom mraku, iako su ponegdje postavljena rasvjetna tijela. Problem je i u komunikaciji lokalne zajednice u Počitelju sa općinskim vlastima u Čapljini o tome ko će plaćati električnu energiju.

Bolja komunikacija nije ni o tome ko će upravljati obnovljenim objektima u Počitelju. Općina je osnovala posebno javno preduzeće, ali iz društva smatraju da oni koji nisu dali niti jedne marke za obnovu nemaju nikakva prava da danas upravljaju tim prostorom. Posebno jer kažu da u pet javnih čapljinskih preduzeća ne radi nijedan povratnik.


Uvijek ima turista u Počitelju


"Mi imamo prijedlog da naplaćujemo ulaz u zaštićenu, historijsku jezgru Počitelja, da se ona tretira kao muzej te da se od tih novaca plaćaju tekući troškovi održavanja. Tako bi se mogli i zaposliti pojedini mještani", kazala nam je na kraju Dizdar.

Iako smo u Počitelju bili u rano jutro, jednog običnog radnog dana, nismo zatekli prazne ulice. Razgovarali smo sa turistima iz Engleske i Saudijske Arabije, koji su fascinirani ljepotama ovog hercegovačkog bisera i više ih brine pokoja zmija koja se začuje između kamenja i trave nego propadanje nekih od najvrednijih sačuvanih građevina iz naše historije.

(klix.ba)