LoginRegister
Home » News Archive » Project News » Mostar, grad bez adekvatne sportske dvorane
A+ R A-
05-04-2017

Mostar, grad bez adekvatne sportske dvorane

Rate this item
(5 votes)

03 sportska_dvorana_mostar_27.12.2016.

Jedini među većim bh. gradovima koji danas nema savremenu sportsku dvoranu koja može primiti dvije ili više hiljada gledalaca na neki od sportskih ili društvenih događaja je Mostar. Izgradnja velike sportske dvorane u naselju Centar dva u blizini hotela Ero započela je prije pune 32 godine, ali radovi na žalost Mostaraca do danas nisu ušli u završnu fazu. Naravno, sve je usporio i rat, dok je u poratnom vremenu postojalo nekoliko inicijativa koje na koncu ipak nisu provedene u djelo.

Posljednja inicijativa

Posljednja, ona koja je probudila optimizam među građanima poduzeta je početkom godine kada je gradonačelnik Ljubo Bešlić sugerirao kantonalnoj Vladi da podnese zahtjev za kredit od 25 miliona KM u ovu svrhu, nakon čega je Vlada iskazala spremnost biti jamac za kredit Razvojne banke Vijeća Evrope, uz kamatnu stopu ispod 0,5 posto.

Profesor na Fakultetu sporta na Univerzitetu “Džemal Bijedić” i član Upravnog odbora Sportskog saveza grada Mostara Ekrem Čolakhodžić napominje da je osim za sport u gradu i Kantonu, dvorana od važnosti i za ostale društvene događaje poput sajmova, izložbi ili koncerata, uz napomenu da Mostar danas broji oko 90 sportskih kolektiva, od kojih pet ili šest igraju u elitnim bh. rangovima, odnosno ponekad Bosnu i Hercegovinu predstavljaju i na međunarodnoj sceni.

"Danas imamo dvorane koje nažalost, ne zadovoljavaju potrebne standarde, na državnom nivou se donekle gleda kroz prste, a na međunarodnom je to već druga dimenzija. Važno je napomenuti da je Mostar vrlo rijetko domaćin bilo koje od reprezentacija, a jedan od razloga je i taj što nemamo adekvatnu dvoranu. Rukometna reprezentacija igrala je utakmice u sredinama poput Konjica ili Viteza, a u Mostaru ne, a sportski događaji međunarodnog karaktera su, između ostalog, nešto što treba ovaj grad", smatra profesor Čolakhodžić.

Napominje i da je adekvatna dvorana važna za najmlađe naraštaje čijim se tjelesnim i sportskim razvojem u oblasti fudbala bavio u svojoj knjizi koja je nedavno ugledala svjetlo dana.

Član zlatne generacije rukometaša Veleža, danas generalni sekretar HMRK Zrinjski Filip Garmaz kaže kako na dvoranu čeka više od 40 godina. Napominje da je čuveni Jole Musa još 1985. polažući kamen temeljac za dvoranu kazao kako mu je želja da već 1987. posvjedoči prvoj utakmicu u njoj, a dvorana do danas nije sagrađena. Od sredine prošle godine Rukometni klub Zrinjski čiji je Garmaz sekretar ima vlastitu dvoranu u Rodoču, gdje se okuplja oko 160 članova, ali ipak napominje da bi izgradnja dvorane bila od velike koristi za grad.

"Dvorana na Bijelom Brijegu ne ispunjava sve uvjete jer se tek iza pet sati može koristiti za sport i u njoj je dosta hladno. Ponekad se čovjek zapita jesmo li sportisti ili rekreativci, pa nam je umjesto ozbiljnog rada na raspolaganju pet sati sedmično, što je za sedam premijerligaških klubova jako malo," kaže Garmaz, naglašavajući da je gradska sportska dvorana san svih generacija Mostaraca, kao i da su mnogi i umrli čekajući da ugleda svjetlo dana. U narodu postoji priča da dvorana u prvim godinama nije završena jer je značajan novac koji je trebao biti namijenjen za izgradnju, otišao za organizaciju Olimpijade u Sarajevu.

Male dvorane

Sportski kolektivi čiji se timovi takmiče u dvoranama do rata su u Mostaru računali na školsku dvoranu u naselju Bijeli Brijeg, da bi nakon ratnih dejstava ona ostala za klubove s hrvatskim predznakom. Ostali klubovi na raspolaganju već skoro dvije deceniju imaju malu dvoranu u sklopu USRC “Midhat Hujdur Hujka”. U postratnom periodu naslove prvaka BiH osvajale su rukometašice Galeba i Zrinjskog, ove godine najbolji u državi su malonogometaši Mostar SG-a, dok u rukometnom i košarkaškom prvenstvu i kupovima zapažene uloge igra Zrinjski.

(Oslobođenje/foto: sa-c.net)