LoginRegister
Home » News Archive » Project News » Trazenje investitora koji ce omoguciti izgradnju koncertne dvorane Sarajevo
A+ R A-
27-05-2017

Trazenje investitora koji ce omoguciti izgradnju koncertne dvorane Sarajevo

Rate this item
(8 votes)

koncertna dvorana_sarajevo_up

Direktor Međunarodnog centra za mir Ibrahim Spahić počeo je kampanju za traženje investitora koji će omogućiti izgradnju koncertne dvorane Sarajevo na Marijin Dvoru prema predviđenom regulacionom planu i programima razvoja Sarajeva i Kantona Sarajevo.
Uvjeren je da će to uroditi plodom jer je iza te kampanje, kako je kazao za Fenu, izvrsna međunarodna kampanja, kao i međunarodni konkurs u kojem su sudjelovale 43 države, a finansirao Grad Rim.

"To je kampanja za kulturni i civilizacijski preporod Sarajeva i BiH jer izgradnja dva ključna objekta za takvo nešto (koncertna dvorana i muzej moderne umjetnosti Ars Aavi) predstavljaju temelj za budućnost moderne evropske prijestolnice. Iza tog projekta stoji dvoje najvećih svjetskih arhitekata Renzo Piano i Zaha Hadid", kaže Spahić.

Pojašnjava da se radi o neopravdano zapostavljenom projektu koji su, međunarodnim ugovorom putem svjetskog konkursa, pripremili 1998. godine Kanton Sarajevo i Grad Rim. Misli da je vrijeme da se i zakonskim rješenjima i drugim nastojanjima konačno otvori prostor i svjetskim investitorima za taj projekt koji je upisan u regulacioni plan prije skoro dvadeset godina.

"Uvjeren sam da, prostor na Marijin Dvoru regulacionim planom predviđen za koncertnu dvoranu, niko razuman neće dati drugome jer pravo prvenstva ima onaj ko je u tom planu skoro dvadeset godina i ko je upisan međunarodnim ugovorom KS i Grada Rima", ističe.

Spahić ističe da je projekt koncertne dvorane prezentiran i sudionicima Business Foruma u Sarajevu, prošle i ove godine, a prezentirat će ga ove godine i na najvećim skupovima i sajmovima arhitekture. Taj projekt obrađen je već i u pet knjiga i prisutan na svjetskom tržištu arhitekture.

Spahić pozdravlja i peticiju koju je za izgradnju koncert hola potpisalo Udruženje arhitekata, profesori i studenti arhitekture i drugi koji su zainteresirani "da Sarajevo konačno oblikuju u skladu s onim što je moderni život jednog grada".

Podsjeća da će dio kampanje biti i ta peticija, a ideja je promovirana i sa Sarajevskom filharmonijom koja je u februaru ove godine koncert posvetila izgradnji koncertne dvorane na Marijin Dvoru.

"Naš interes je da u Sarajevu bude izgrađen snažan kulturni centar i učinit ćemo sve, zajedno sa arhitektima, da se konačno BiH otvori. Moramo imati autentične objekte, kao svaka metropola", naglasio je.

Mišljenja je da BiH, bez obzira na ekonomsko stanje, ne bi trebalo da odustane od tog projekta i da situacija u državama regije nije ništa bolja od naše pa ipak Skoplje već ima koncertnu dvoranu, a u Beogradu planiraju izgradnju dvorane te vrste.

Regulacionim planom Centar Marijin Dvor odobrena je izgradnja koncertne dvorane Sarajevo, koja će se nalaziti na sadašnjem parkingu pored mosta Suade Dilberović. Na konkursu za idejni projekt dvorane pobijedila je grupa mladih arhitekata pod nazivom Urban future, za koju se smatra da je najznačajnija grupa u svijetu.

Prema projektu sadržavat će dvije dvorane za slušanje muzike (glavnu dvoranu s 1.500 sjedišta za simfonijske koncerte i dvoranu s 500 sjedišta za kamernu muziku, savremenu i popularnu muziku), te pomoćne prostore, a planirani su i prateći sadržaji. Kapacitet kompleksa je 2.300 posjetitelja, 2.000 slušatelja, 200 muzičara i minimalno 100 visokokvalificiranih kadrova plus prateće službe koje bi dobile posao u tom centru. Dvorana će imati najsavremenije ozvučenje i akustiku. Iznad dvorane će se nalaziti muzički park. Svrha koncertne dvorane bila bi afirmiranje mladih ljudi i talenata kao i umjetničko stvaranje, a stekli bi se i uvjeti za dolazak najvećih svjetskih umjetnika.

Ibrahim Spahić je, zajedno s Vladom KS i Gradom Rim, pokretač inicijative za idejni projekt dvorane. Među 400 radova na međunarodnom konkursu, najbolji projekt izabrao je žiri predvođen arhitekticom Zahom Hadid, uz učešće bh. arhitekata Nedžada Kurte i Saida Jamakovića i predstavnika svjetskih asocijacija arhitekata. Predstavljen je na svjetskim sajmovima arhitekture i publiciran u stručnim časopisima i knjigama.
(Fena)