LoginRegister
Home » News Archive » Other News » Slucaj Taslihan: Nikada nije bilo rijeci o rekonstrukciji
A+ R A-
06-08-2017

Slucaj Taslihan: Nikada nije bilo rijeci o rekonstrukciji

Rate this item
(3 votes)

taslihan sarajevo_foto_oslobodjenje

Kao odgovorni projektant idejnog projekat konzervacije i prezentacije arheološkog područja i revitalizacije objekta Tašlihan u Sarajevu (br. projekta 060- IP-05/16, iz maja 2016.godine), osjećam potrebu i obavezu da reagujem na objave koje poslijednjih dana zauzimaju značajan medijski prostor.

Moram reći da nisam iznenađen reakcijom javnosti. Ona je rezultat neutemeljenih istupa pojedinaca iz stručne zajednice, koji su svojim komentarima proizveli dojam da će mjesto ostataka Tašlihana i objekta Gazi Husrev-begovog bezistana u bliskoj budućnosti biti veliko radilište u kojem će nestati značajni arheološki ostaci koji svjedoče o jednom historijskom periodu razvoja Sarajeva. Ovakva reakcija javnosti sasvim je opravdana, i raduje me da pored prilično izražene letargije prisutne u našem društvu, bar kad su u pitanju stvari koje nisu vezane za golo preživljavanje, kao što je briga za kulturno-historijsko naslijeđe, pojedinci burno reaguju sa plemenitim ciljem.

Revitalizacija objekta

Ono što zapravo iznenađuje su istupi pojedinaca iz stručne zajednice, iskreno se nadam i nezlonamjerni, nego kao i mnogo puta do sada izneseni bez uvida u stvarno stanje, ishitreno i paušalno. Naravno, nikada nije ni bilo riječi o rekonstrukciji, kako se u ovim istupima naziva predviđeni zahvat, nego je projektom predviđena konzervacija i prezentacija arheološkog područja, uz revitalizaciju segmenta Tašlihana. Bitno je napomenuti da ovo očuvano područje predstavlja 11,5% površine originalnog Tašlihana, a ostatak je nestao nebrigom i intervencijama u prošlim vremenima.

Uvidom u Tehnički opis, koji je sastavni dio predmetnog projekta, svakome ko je ikada makar i dijelom bio involviran u poslove zaštite kulturno-historijskog naslijeđa jasno je o kakvom se rješenju radi:

“Idejnim projektom koji se oslanja na projekat revitalizacije objekta Tašlihan i partera između objekata Tašlihan i hotel Evropa, Grupa ARH, studio za projektovanje i inženjering d.o.o. Sarajevo, te slijedeći smjernice date zaključcima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kako je rečeno u tehničkom opisu spomenutog projekta, definisan je urbanističko-arhitektonski koncept centralnog prostora otvorenog atrijuma u koji su integrisani elementi historijskog naslijeđa, savremene arhitekture, zelenila, vode i svjetla.

Dio radova iz ovoga projekta je izveden, a odnosi se na formiranje neformalnog atrijuma otvorenog prema Ulici Zelenih beretki na jugu i ograničenim objektom rekonstruisanog hotela Evropa sa zapadne strane, objekta hotela Evropa Garni sa sjevera, te ostataka objekta Tašlihan uz Gazi Husrev-begov bezistan sa istočne strane.

Upravo na istočnoj strani ovog atrijalnog trga uz Bezistan, predviđena je revitalizacija objekta Tašlihan. Centralni prostor trga omogućio je nove pješačke veze između ulica Ferhadija i Zelenih beretki, ali i pristup budućem revitaliziranom dijelu objekta Tašlihan sa jedne strane, odnosno bašti hotela Evropa koji je aktuelno u ravni partera. Zanimljiv koncept dat prethodnim projektom predvidio je oslikavanje višeslojnosti grada Sarajeva te na predmetnom lokalitetu uspostavio dvije kote grada: Današnju kotu pješačkih ulica koja odgovara koti Ulice Zelenih beretki i revitalizaciju nekadašnje kote grada koja je odgovarala koti poda nekadašnjeg Gazi Husrev-begovog bezistana koja je niža od današnje kote za cca160 cm, i nastala kao posljedica regulacije korita rijeke Miljacke u doba austrougarske uprave.

Ove kote definirale su dvije ravni na kojima je izvršena intervencija kao ravan poda nekadašnjeg Tašlihana, odnosno Bezistana, te drugu, ravan Ulice Zelenih beretki.

U ravni današnjeg partera urađena je pješačka površina koju čine trg, odnosno bašta hotela, pristupni pješački mostovi, a u istoj ravni je predviđen i pod budućeg revitaliziranog dijela objekta Tašlihan. Kroz pod projektovanog objekta se putem ostakljene podne ravni ili pauzama u parteru prezentiraju ostaci temelja nekadašnjeg objekta. Uz pravilno osvjetljenje LED rasvjetom u noćnim satima lokalitet će dobiti atmosferu definisanu osvijetljenim kamenom temelja nekadašnjeg objekta i preostalog dijela površine u ravni poda nekadašnjeg Tašlihana koji je kaldrmisan u dijelovima gdje je kroz arheološka istraživanja pronađena kaldrma, odnosno zatravljen u dijelovima gdje kaldrma nije pronađena. Do trga – bašte hotela, pristupa se preko dva pješačka mosta, kraćeg uz objekat hotela i dužeg koji se proteže paralelno sa novoprojektovanim, revitaliziranim objektom Tašlihana. Prostor između pješačkih mostova ostao je u ravni poda nekadašnjeg Tašlihana iako prema nalazima arheoloških istraživanja u tom dijelu nema materijalnih ostataka objekta. Razlog za ovakvu realizaciju je, prema projektantu, podsjećanje na pješačku ravan nekadašnjeg Sarajeva. U ovoj zoni realizovana je “skulptura” s naglašenom komponentom vode.

Uz istočni, sačuvani zid Tašlihana projektovan je objekat koji predstavlja reminiscenciju na dio Tašlihana u pretpostavljenim gabaritima. Dužina objekta je 46,20 m, a širina 9,20 m. Objekat je projektovan tako da konzervirani ostaci postojećeg zida Tašlihana budu istočni zid objekta, ali odvojen staklenom stijenom kako objekat nijednim svojim dijelom ne bi imao kontakt sa ovim zidom, ali bi se uz primjerenu iluminaciju naglasio i valorizirao. Na ovaj način bili bi kvalitetno prezentirani značajni elementi arhitekture izvornog Tašlihana kao što su odžaci (ostaci kamina koji su služili zagrijavanju prostorija detalj D-02 i D-04), te ostaci zidarskog sloga svodova originalno izvedeni tzv. turskom cigliciom (detalj D-04), kao i originalan luk jednake materijalizacije, kasnije zazidan kamenom, a po svemu sudeći još jedna veza sa objektom Bezistana. Uz dijelove ostakljenog poda iz prizemnih dućana bi se sagledavali dijelovi temelja. Sprat objekta projektovan u istom maniru, sa dijelom ostakljenim krovom i staklenim istočnim zidom, uz punu prezentaciju ostataka zida otkriva vizuru prema urbanim reperima starog grada, munari Begove džamije i sahat-kuli.

Prolaz prema Bezistanu (detalj D-03) koji se nalazi u središnjem dijelu ostataka zida može se reaktivirati i ponovo uspostaviti veza koja je, prema nalazima, postojala, kada su Bezistan i Tašlihan kohabitirali. Na ovaj način naglasiće se atraktivan luk koji formira iznad ovog otvora.

Prednja, zapadna fasada je projektovana kao potpuno transparentna, ostakljena kako bi sa trga i Ulice Zelenih beretki bilo moguće sagledati konzerviran zid Tašlihana. I na spratu gdje je objekat djelimično odijeljen od trga stilizovanom formom drvene pregrade – mušebka ova transparentnost nije iščezla i dalje je moguće sagledavanje sekvenci sačuvanih ostataka.

Objekat je pokriven dvovodnim plitkim krovom malog nagiba, o kakvom nam govore dostupni podaci o originalnom objektu. Pokriven olovnim limom, radi specifičnih klimatskih uvjeta bio bi opremljen grijačima koji bi sprečavali nakupljanje snijega na krovu koji bi ga mogao ugroziti. Trećina istočne krovne vode bila bi ostakljena kako bi osigurala vizure prema nepravilnom završetku očuvanog i konzerviranog zida, i prema istočnom dijelu grada.

Kroz multidisciplinaran rad tima došlo se do zaključka da bi se projektovani objekat uklopio u ambijentalnu cjelinu, svojom transparentnom prednjom fasadom, uz odgovarajuću iluminaciju naglasio bi ostatke postojećeg zida. Predviđenom materijalizacijom, koja predviđa upotrebu čelika kao osnovne konstrukcije, laganog nenametljivog i neinvanzivnog materijala, stakla kako na fasadi tako i u podovima, te drveta postiglo bi se da novoprojektovani objekat osigura kvalitetnu prezentaciju konzerviranih ostataka, naglasi očuvane ostatke zidova, uz mogućnost sagledavanja svih otkrivenih temelja preko ostakljenih podnih ravni i konačno asocijaciju na izvorni Tašlihan.

Sa aspekta arheologije

U vezi naprijed iznesenog potrebno je istaći da po pitanju arheoloških kriterija predložena intervencija ničim ne ugrožava arheološki sadržaj dotičnog lokaliteta, s obzirom na to da ne predviđa bilo kakve radove, odnosno zahvate u kulturnim slojevima, odnosno ispod postojećeg površinskog nivoa koji je ustanovljen i konzerviran tokom posljednjih arheoloških istraživanja vršenih 2007. godine od Muzeja grada Sarajeva pod rukovodstvom Margite Gavrilović”. (izvod iz Tehničkog opisa uz projekat konzervacije i prezentacije arheološkog područja i revitalizacije dijela objekta Tašlihan.)

Naravno, među spomenutim pripadnicima stručne zajednice ima i onih koji u nedostatku vizije neće biti u stanju razumjeti predloženi pristup. Onih koji su izgradili karijeru na princima da zaštita kulturno-historijskog naslijeđa predstavlja isključivo konzervaciju ili zabranu bilo kakvih aktivnosti, bez vizije o mogućim intervencijama koje se u svijetu u ovoj oblasti već godinama primjenjuju. Bez pretenzije da se upoređujemo sa Bernardom Tschumijem (New Acropolis museum, Athens) ili Ieohom Mingom Peijem (Piramida Louvre, Paris), cijeli tim koji je učestvovao u izradi studije i idejnog projekta dao je sve od sebe da jednim promišljenim savremenim pristupom ponudi rješenje kojim će ostaci Tašlihana biti primjereno konzervirani i prezentirani, upravo kako i zaslužuju, a čime bi se i Sarajevo priključilo gradovima koji se na savremen način brinu o svom ili bolje reći svjetskom naslijeđu.

(Suad Dugalić - Oslobođenje)