LoginRegister
Home » News Archive » BiH News » Obnova Unske pruge: BiH i Hrvatska pokazuju spremnost na saradnju, pocele konkretne aktivnosti
A+ R A-
15-11-2017

Obnova Unske pruge: BiH i Hrvatska pokazuju spremnost na saradnju, pocele konkretne aktivnosti

Rate this item
(6 votes)

unska pruga

Projekt revitalizacije Unske pruge u posljednjih nekoliko mjeseci kreće se u izuzetno pozitivnom smjeru, BiH i Hrvatska pokazuju zajedničke interese i spremnost na saradnju, a projekt podržava i Evropska komisija iz čijih fondova bi trebalo da bude finansiran, kazali su za Klix.ba iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

U maju ove godine predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske potpisali su zajedničku inicijativu za obnovu, modernizaciju i stavljanje u promet Unske pruge. Inicijativa podrazumijeva osnivanje zajedničkog operativnog tijela koje će pripremiti analizu trenutnog stanja te izraditi detaljan elaborat i dostaviti ga Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje.

 

Zajednički projekt BiH i Republike Hrvatske

 

"Nadamo se da će zajednička inicijativa dvaju ministarstva vrlo skoro preći u inicijativu dviju država za projekt obnove i revitalizacije Unske pruge. On podrazumijeva formiranje ekspertnih timova koji će napraviti kompletan elaborat, a u kojem će se vidjeti koji su to prvi koraci koje trebamo uraditi: od elektrifikacije, izmjene trupa pruge do povećanja njene brzine, kako bi se u punom kapacitetu pruga mogla staviti u funkciju", kazao je za naš portal Igor Pejić, sekretar Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

On kaže da je sada zadatak da se, vrlo detaljno, pripremi projekt u cijelosti, i to s obje strane, budući da pruga podrazumijeva hrvatski i bosanskohercegovački dio.

"Vijeće Ministara je usvojilo informaciju o Unskoj pruzi i mi sada idemo u formiranje ekspertnog tima s bh. strane. Imena su već spremna, kao i njihovi zadaci i rokovi, a Vijeće ministara bi na jednoj od sljedećih sjednica trebalo to potvrditi. Ministarstvo je u međuvremenu već poduzelo niz aktivnosti, tako da su pomenute elaborate dobrim dijelom pripremila nadležna tijela. Elaborat ili projekt podrazumijevaju sve korake koje je potrebno napraviti da bi se pruga stavila u funkciju u punom kapacitetu", kaže Pejić, dodajući da od Vijeća ministara očekuje da imenuje ekspertni tim u što kraćem roku.

Ističe da ne očekuje velike poteškoće pri realizaciji, budući da je, što posebno naglašava, obnova pruge strateški interes Republike Hrvatske i bitna za ekonomski razvoj regije oko Knina.

"Također, osim za luke Zadar, Šibenik i Split koje su direktno i u velikoj mjeri zainteresovane za projekt, jasno je da će ovo mnogo značiti i za razvoj područja sjeverozapadne Bosne, odnosno onog što nazivamo Krajinom i njenim gradovima koji prirodno gravitiraju i prema Hrvatskoj", dodaje.


EU spremna podržati i finansirati projekt


Predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa BiH obavili su razgovore i s Violetom Bulc, komesarkom za transport Evropske unije, koja je u potpunosti dala podršku projektu. Također, projekt obnove pruge trebao bi se finansirati iz EU fondova.

"Činjenica je da je Evropska komisija spremna podržati taj projekt. Jasno je da je željeznica i u Evropskoj uniji jedan od prioriteta i da je u prednosti nad cestovnim prijevozom, pogotovo kada je riječ o prijevozu tereta i aspektu zagađenja zraka. S komesarkom Bulc smo usaglasili i njenu posjetu BiH, a to bi trebalo biti u maju iduće godine, a do tada je na nama da uradimo nešto konkretno", ističe naš sagovornik.

Prije toga, razgovori o ovoj temi s predstavnicima EU najvjerovatnije će biti obavljeni i početkom decembra u Briselu, a Pejić je istakao nadu da će Vijeće ministara u međuvremenu usvojiti odluku o imenovanju radne grupe s bh. strane, kako bi se moglo što brže djelovati. U Ministarstvu ne žele izlaziti s podacima o finansijskim vrijednostima obnove pruge.

"Ne bismo nagađali o brojkama prije ocjene stručnog tima, ali to uopće nisu stotine miliona eura. Ovaj projekt ne traži multimilionska i basnoslovna sredstva i zbog te činjenice očekujemo podršku Evropske komisije", napomenuo je Pejić.


Pruga nekada "hranila" srednjodalmatinske luke teretima


Podsjećamo, Unska pruga podrazumijeva željezničku dionicu Novi Grad - Knin, ukupne dužine 177,9 km, od čega kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi 119,44 km, kroz Republiku Hrvatsku 58,46 km, a pruga na sedam mjesta prelazi granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Pruga je u nadležnosti tri željeznička preduzeća: Željeznice Federacije BiH (99,8 km), Željeznice Republike Srpske (19,6 km) i Hrvatske željeznice (58,46 km). Dionica Unske pruge u nadležnosti Hrvatskih željeznica od Martin Broda do Knina u dužini 58 km zatvorena je za saobraćaj od 17. maja 2010. godine.

Sve do 1990. godine Unska pruga je bila najsigurnija i najbrža veza između sjevera i juga Hrvatske. Pruga je "hranila" srednjodalmatinske luke teretima, naročito s tržišta BiH, ali i drugih istočnih republika iz bivše države. Godišnje je njom prevoženo četiri miliona različitih tereta robe i blizu dva miliona putnika.

S današnje pozicije, Unska pruga je praktično nekada imala isti značaj kao što ga sada ima željeznički koridor 5C, Budimpešta - Bosanski Šamac - Sarajevo - Čapljina - Ploče koji je u 2016. dobio i obilježje Evropskog (TNT-T) koridora.

Prohodnost Unske pruge bi osigurala i bolju konkurentnost bh. privrede, a bili bi intenzivirani željeznički tokovi, posebno na paralelnom koridoru X. Također, značaj Unske pruge sve više će rasti porastom intermodalnog transporta, što je trend u prijevozu robe u svijetu, te razvojem pomorskih luka u Dalmaciji i riječnih na Savi.

(Klix.ba)