LoginRegister
A+ R A-
SA-C Team

SA-C Team

E-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

tramvajska pruga_sarajevo_rekonstrucijaGradski oči uveliko maštaju o tome da će se uskoro sarajevskim ulicama voziti utrka Formule E. Međutim, samo jedan krug vožnje po gradu takvu iluziju bi razbio u stotinu paramparčadi. Na ulicama je rupa do rupe.

Pružni prijelaz

Zato bi čelnicima Gradske uprave, odnosno kreatorima ideje o organizaciji utrke bolida, mnogo pametnije bilo da ne čekaju izbore, već da s nadležnima u Kantonu, Direkciji za puteve i općinama obiđu prvo sve glavne ulice, a da ne zaborave da zađu i u one sporedne.

Još kad bi poduzeli nešto konkretno na terenu, mnogi bi im građani bili zahvalni. Vozači posebno. Svakodnevno se vozila oštećuju, a zabilježeni su i slučajevi da otpadaju točkovi s automobila dok prelaze preko pružnih prijelaza i stotina rupa.

Iako godišnje milioni maraka iz budžeta svih nivoa vlasti odu za sanaciju ulica, novac uglavnom bude iskorišten za puko krpljenje.

A da je tako, na terenu se uvjerila i ekipa „Avaza". Obišli smo ulice u centru grada, ali i one u Novom Sarajevu, Novom Gradu...

U ulici Fra Anđela Zvizdovića kod škole „Isak Samokovlija" nalazi se šaht oko kojeg je odavno ispucao asfalt, a nastale su ogromne rupe. Krateri su na pružnom prijelazu na S krivini i oko šina kod „Holidaya". Ogromne rupe su i u Tešanjskoj ulici, zatim Halida Kajtaza, Kranjčevićevoj, Bolničkoj...

Propao asfalt

Kritično je i u Prvomajskoj ulici u blizini OŠ „Džemaludin Čaušević", gdje je zemljište ispod asfalta propalo i napravilo ogroman kratar u koji svaki čas neko može upasti. I na tom mjestu u Novom Gradu točkovi otpadaju s vozila. Rupa ima i na Alipašinom Polju, pa će vas na ulazu u B fazu dočekati veliki otvor na ulici. Ruglo su i ulice Hamdije Čemerlića, Drinska...

Kao izbušeni sir izgledaju i ulice Skenderija i Hamdije Kreševljakovića, gdje su smještene brojne važne institucije. Obje u Centru i Starom Gradu.

(Avaz.ba)


pametne zgrade_buducnosti_prezentacijaKompanija Siemens Building Tehnologies organizovala je jučer u Sarajevu tehničku konferenciju pod nazivom „Pametne zgrade budućnosti" na kojoj je prisutnima ukazala na načine na koje će tehnologije izmijeniti cjelokupni životni ciklus objekata, od planiranja i izgradnje, do korištenja i upravljanja.

Digitalizacija igra ključnu ulogu u pripremi efikasnih i inteligentno umreženih objekata, koji mogu međusobno komunicirati. Tokom konferencije uticaj ovih trendova je bio predstavljen u različitim tematskih segmentima. Upravo uz pomoć digitalizacije, zgrade mogu razmjenjivati podatke kao što su oni o potrošnji energije i održavanju, te na kraju omogućiti prepoznavanje ponašanja korisnika ili potrošačkih obrazaca, kao i aktiviranje korektivnih mjera.

„Uzimajući u obzir da ljudi danas oko 90 posto svog vremena provode u zgradama, kompanija Siemens je pronašla rješenja i proizvode koje koriste da se objekti pretvore u mjesta sa sigurnim ambijentom. Prednosti ovog pristupa uključuju optimiziranu energetsku efikasnost, uštedu troškova i kvalitetniju održivost. Siemens već sada ima više od 2.500 proizvoda iz različitih oblasti (terenski uređaji, automatizacija prostora, zaštita od požara) koji dolaze u paketu s BIM podacima. Proizvodi i rješenja kompanije Siemens koriste se da se ti objekti pretvore u mjesta sa sigurnim i ugodnim ambijentom", kazao je na jučerašnjoj konferenciji Igor Kulašić, direktor divizije Building Tehnologies i Siemensa.

Na konferenciji, predstavnici kompanije Siemens, predstavili su svoj širok portfolio sistema, rješenja i proizvoda za energetski efikasne prostorije zgrade, pred više od 100 prisutnih, kroz predavanja i razne radionice.

(sa-c.net)


banjaluka rejonski_park_foto_nnU najužem centru Banjaluke, na nekadašnjem atomskom sklonišu u Ulici Sime Šolaje trebalo bi da bude izgrađen Rejonski park "Zelena oaza".

"Zelena oaza" trebalo bi da obogati sadržaje na površini od oko 1.300 kvadrata, koja trenutno služi kao improvizovano igralište za djecu, rečeno je Srni u Gradskoj upravi.

Realizacija projekta je uvršćena u Plan kapitalnih investicija za period od 2018. do 2020. godine, koji će biti razmatran na sjednici zakazanoj za 30. maj.

Prema ovom planu, realizacija Rejonskog parka "Zelena oaza" planirana je naredne godine, a gradske vlasti pregovaraju sa potencijalnim donatorima.

Umjesto betona, okruženog stambenim zgradama, ovu lokaciju trebalo bi da krase stabla, travnate površine, klupe, rasvjeta, fontana i uređeno igralište.

Šef kabineta gradonačelnika Banjaluke Milan Grubor rekao je Srni da bi gradnjom ovog parka Banjaluka postala grad sa najvećim zelenim krovom u BiH.

"Gradonačelnik Igor Radojičić, kao inicijator projekta, odlučio se na ovaj korak kako bi grad dobio prvi novi park poslije nekoliko decenija", kaže Grubor.

On je naglasio da bi izgradnjom ovog parka, između ostalog, bio riješen i problem prokišnjavanja krova atomskog skloništa.

Grubor kaže da je uporedo sa gradnjom zelenog krova predviđena i njegova rekonstrukcija.

"Najvažnije je što bismo u centru grada dobili novu, zelenu površinu te prostor za odmor i rekreaciju na lokaciji koja je sada veoma zapuštena", rekao je Grubor.

On je istakao da je urađeno idejno rješenje izgleda budućeg parka, dodavši da će glavni projekat izraditi "ACS studio" iz Banjaluke, koji je odlučio da to uradi bez naknade želeći da na taj način doprinese realizaciji ovog projekta.

Grubor je objasnio da grad, s obzirom na druge prioritete, trenutno nema predviđena sredstva za realizaciju ovog projekta.

"Pokušavamo da dogovorimo da ovaj park bude izgrađen u saradnji sa društveno-odgovornim kompanijama, po istom principu kao što su građena dječija igrališta. Intenzivno pregovaramo sa kompanijama koje bi gradu poklonile ovaj park", kaže Grubor.

On je pozvao sve zainteresovane privredne subjekte i kompanije da se uključe u ovaj projekat i doprinesu njegovoj realizaciji.

(Srna / foto: N.N.)


stepeniste nize_banje_opstina_stari_Grad_sarajevo_radoviRekonstrukcija stepeništa u ulici Niže banje koje vodi prema zgradi Olimpijskog muzeja odvija se planiranom dinamikom, potvrđeno je iz Službe za investicije, plan i analizu Općine. Radovi se izvode na dijelu od ulice Dženetića čikma do Petrakijine, u dužini od 40 metara.

Kako kažu do sada je u potpunosti uklonjeno staro kameno stepenište, te izgrađeni armirano-betosnki rubni granični zidovi. „Zbog pravilne odvodnje površinskih voda izdignut je šaht u podnožju stepeništa, a u toku su radovi na izradi betonske podloge za blok stepenice", pojašnjavaju u Službi.

Općina Stari Grad za ovaj projekat izdvojila je 45.000 KM, a rok za izvođenje radova je 60 dana.

Podsjećamo, u sklopu projekta planirano je uklanjanje starog kamena, tamponiranje terena, te izrada betona visine 12 centimetara. Nakon toga, planirana je ugradnja betonskih blokova sa podestima otpornim na habanje, manje klizavim, a u zimskom periodu otpornim na smrzavanje i posipanje soli. Ugradit će se i nova rukohvatna ograda u dužini od 145 metara.

Izvođač radova je firma Mibral, a nadzor nad izvođenim radovima vrši fima Coning.

Kompletan projekat koštat će 104.000 konvertibilnih maraka.

(sa-c.net)