LoginRegister
Home » Projects » Mostar » Displaying items by tag: infrastruktura
A+ R A-
Displaying items by tag: infrastruktura

ceste fbih radovi

Radovi na 17 dionica magistralnih cesta u Federaciji BiH koji su počeli u aprilu 2012. uspješno se privode kraju.

Tenderi za ove dionice provedeni su u okviru četverogodišnjeg programa „Rehabilitacija cesta u FBiH“ koji se finansira iz sredstava Evropske investicijske banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sredstava Svjetske banke (WB), ukupne vrijednosti od 105 miliona eura.
U okviru ovog značajnog programa čiji je implementator JP Ceste FBiH, izvode se radovi na sanaciji magistralne ceste M-16, dionica Poriče - Kupres.
Riječ je jednom o najvećih projekata ovakve vrste na teritoriji Federacije BiH koji, prvi put u okviru ovog programa, podrazumijeva izgradnju trake za spora vozila na usponima.
Radovi na sanaciji obuhvaćaju: sanaciju asfaltnog kolovoza, izradu habajućeg sloja asfalta, poboljšanje odvodnje, zamjenu i rekonstrukciju ivičnjaka i rigola, obnovu vertikalne i izradu horizontalne signalizacije, zamjenu opreme ceste (odbojne ograde) i sanaciju klizišta.
Završetak ovih radova rezultirat će povećanjem nivoa usluge i unapređenjem sigurnosti učesnika u prometu.

(sa-c.net)


 

Published in Infrastructure News

dreznik sickibrod1 07

Počinje gradnja dugo najavljivane dionice puta od petlje Šički Brod do samog ulaza u gradsko područje Tuzle kod bolnice Kreka.

Ovo je potvrdio i ministar za saobraćaj i komunikacije u Federalnoj vladi Enver Bijedić prilikom potpisivanja ugovora koji je i zvanično označio početak realiziranja ovog izuzetno važnog projekta za građane Tuzle.

Radovi će početi za nekoliko dana a u pitanju je izgradnja saobraćajnice dužine 3.700 metara. Prema najavama resornog federalnog ministra vrijednost projekta je oko 10 miliona KM, a radovi bi trebali biti okončani u proljeće 2013. godine.

"Tuzla kao grad zaslužuje maksimalnu pažnju. Razlog naše posjete je potpisivanje ugovora za izvođačima radova na putu u dužini od 3.700 metara, tako da ćemo dobiti savremeni ulaz u Tuzlu sa zapadne strane. Kompanije su domaći konzorcij, iz Tuzlanskog kantona. Iduće godine otvaramo oko 5.000 radnih mjesta na poslovima autoputeva u BiH i jako se radujem zbog toga", kazao je ministar Bijedić.

Načelnik Opštine Tuzla Jasmin Imamović smatra da je dolaskom nove Vlade prestala dugogodišnja diskriminacija Tuzle. Načelnik je kazao da do prošle godine Tuzla nije imala ništa od GSM licenci a da je prošle i ove godine u dva navrata dobila po pola miliona KM koji su pomogli izgradnji i modernizaciji više putnih pravaca u samom gradu.

Prilikom današnjeg potpisivanja ugovora u zgradi Opštine Tuzla osim drumskog, razgovaralo se i o željezničkom saobraćaju ali i o aerodromu Dubrave, za što je najviše interesovanja pokazao ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić, koji je uz direktora JP Ceste FBiH Filipa Vujeva i domaćina načelnika Tuzle Jasmina Imamovića prisustvovao svečanom potpisivanju ugovora o početku gradnja zapadnog ulaza u Tuzlu.

(Fena)


 

Published in Infrastructure News

autoput

Autoput Orašje - Brčko - Tuzla - Žepče, dužine od oko 140 kilometara, koji je projektom koridora 5C planiran takozvanim Y-krakom, uskoro bi mogao dobiti svoje investitore.

Enver Bijedić, federalni ministar prometa i komunikacija, kazao je kako je sve izvjesnije da će ovaj dio autoputa biti građen po principu koncesije, a u igri za investitore su dvije velike evropske kompanije.

"Veliki interes pokazale su po jedna kompanija iz Austrije i Francuske. U toku su razgovori s njihovim menadžmentima. Interes koji pokazuju i koji s pravom ulijeva nadu da ovaj projekt ima smisla, opravdan je iz jednog logičnog razloga. Kompanija koja zapošljava oko 75.000 radnika sve je više bez posla, jer su autoputevi u Evropi uglavnom sagrađeni. Posao u BiH za njih je sigurno veliki izazov" - kazao je Bijedić.

Idejni projekti za dionice puta od Orašja do Brčkog te od Brčkog do Tuzle već su urađeni, dok je pri kraju i izrada projekta za dionicu od Tuzle do Zenice, gdje bi se Tuzla priključivala na autoput. Vlada Federacije BiH, prema Bijedićevim riječima, užurbano radi i na uklanjanju zakonskih prepreka.

"Moraju biti ispunjeni svi zakonski uslovi kako bi se ozbiljne firme javile na tendere. Tu mislimo na donošenje zakona o gradnji ceste na koridoru 5C, o koncesijama te o privatno-javnom partnerstvu" - dodaje Bijedić.

Dionica autoputa od Tuzle do Orašja budućeg investitora koštala bi oko tri milijarde maraka. Uložena sredstva kompanija koja bude gradila, prema ugovoru o koncesiji, naplaćivala bi od putarina narednih tridesetak godina.

(Dnevni avaz/sa-c.net)


 

Published in Infrastructure News

potpisivanje ugovora dionica lepenica suhodol

Direktor JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar Ensad Karić i generalni direktor Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret a.s. Kemal Unluer danas su u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu potpisali ugovor za izgradnju autoceste na Koridoru Vc na dionici Lepenica - Suhodol.

Realizacijom tog ugovora, stavit će se u funkciju novih 5,5 km autoceste na Koridoru Vc. Ukupna vrijednost radova je oko 150 miliona KM, a sredstva su osigurana putem kreditne linije Evropske investicijske banke.

Potpisivanjem tog ugovora nastavlja se izgradnja dionice Vlakovo - Tarčin, čija je ukupna dužina 20 km.

Direktor Cengiz Insaat Kemal Unluer iskazao je spremnost ove kompanije da u roku od jedne sedmice započnu s izgradnjom dionice Lepenica-Suhodol.

"Cilj naše firme Cengiz Insaat je da prije zadatog roka završimo izgradnju dionice od Lepenice do Tarčina kao sastavnog dijela dionice Vlakovo-Tarčin, a koja je veoma važna dionica autoputa na Koridoru Vc.", istakao je Unluer.

On je podsjetio da su prije približno tri mjeseca također potpisali ugovor za izgradnju dionice autoputa Suhodol -Tarčin.

"U proteklom kratkom periodu upotpunili smo pravnu i zakonsku strukturu firme Cengiz Insaat u BiH i već je prošlo približno dva mjeseca kako zajednički s našim joint venture partnerom, firmom Euroasfalt, već izvodimo radove", kazao je Unluer.

Trenutno se, po njegovim riječima, odvijaju zemljani i radovi na tunelima i drugim objektima, a za nekoliko dana će početi s 24-satinim radnim vremenom u smjenama što se tiče izgradnje tunela.

"Poslovni koncept i osnovna ideja je da se za vrijeme izgradnje osigura zaposlenje radnika iz BiH, te da se oprema i usluge koje ovaj projekat zahtjeva osiguraju iz BiH kako bi se dao doprinos privrednim djelatnostima u BiH", istakao je Unluer.

Potpisivanje ugovora pozdravio je i federalni premijer Nermin Nikšić naglašavajući prioritetno opredjeljenje Vlade FBiH za daljnjim nastavkom izgradnje mreže autoputeva. U tom smislu podcrtao je da će u narednoj godini pet hiljada radnika iz građevinske operative biti direktno angažirano na izgradnji budućih dionica na koridoru Vc.

Direktor Karić je istakao zadovoljstvo što je ugovor potpisan kratko nakon što je Evropska investicijska banka odobrila kredit. "Bitno je da smo skratili procedure i da reagujemo brzo koliko možemo. Sada na Koridoru 5c imamo 650 miliona KM ugovorenih radova“, kazao je Karić.

Supotpisnici ugovora bili su federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić i član Uprave Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret a.s. Asim Cengiz.

Ministar Bijedić je kazao da ova vlada dokazuje da ispunjava svoja obećanja data kada su došli na vlast. "Mi smo tada obećali da ćemo se maksimalno truditi da uradimo što više kilometara cesta u našem mandatu i da to bude više nego što su sve predhodne vlade zajedno uradile i smatram da to obećanje u potpunosti ispunjavamo", kazao je Bijedić.

Posebno je istakao važnost angažmana domaćih kompanija na izgradnji autoputa, koje su se već pokazale kao dostojan partner ovoj turskoj kompaniji.

(sa-c.net)


 

Published in Infrastructure News

cesta neum stolac

Nastavljaju se radovi na izgradnji ceste M.17, Buna-Neum, dionica Kiševo-Broćanac, koji su prije par mjeseci prekinuti.

Za desetak, petnaest dana, isti bi prema najavama trebali ponovo krenuti u pogon. Iako su Neumljani nagađali o razlozima obustave radova, razlog je, kako navode odgovorni samo jedan - eksproprijacija zemljišta.

''Nesretna eksproprijacija'', kako je u šali naziva šef projekta, Munir Tojaga iz JP Direkcija Cesta FBiH, još uvijek nije dovršena čemu je ponajviše razlog postojanje velikog broja posjednika na malom terenu. Mnogi od njih, kako gosp. Tojaga navodi, raspršeni su po svijetu, i sa svima treba stupiti u kontakt te riješiti pitanja oko imovinsko-pravnih odnosa.

No to treba odraditi Opština Neum. Onda kada se i ta, rekli bismo ''komunikacijska dionica'' riješi, nastaviti će se sa radom i na ovoj cestovnoj.

"Izgradnja nikad nije ni obustavljena, samo je privremeno stala, i nije upitno hoće li se nastaviti, očekujemo već za desetak, petnaest dana ponovno pokretanje strojeva", navodi šef projekta.

Isto je potvrdio i načelnik opštine Neum, Živko Matuško posebno naglasivši da odgovorna opštinska služba užurbano nastavlja sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa sa preostalim vlasnicima zemljišta za koje postupak eksproprijacije tek treba otpočeti.

Načelnik pritom najavljuje i skoru gradnju prilaznih putova za sela kroz koja put direktno ne prolazi, a koja je netom dogovorena sa JP Ceste FBiH. Matuško još nadodaje kako se trenutno radi na pročišćavanju i košenju terena kako bi se mašine mogle nesmetano kretati.

Nadajmo se da će se ona ''nesretna eksproprijacija'' uistinu okončati u očekivanom roku kako bi se gradnja ceste što prije nastavila, a Neum povezao sa ostatkom zemlje.

Iako se stalno napominje, ni ovaj put nije odmet napomenuti, kako se Hrvatska približava ulasku u Europskoj uniji, kada će se uvesti Schengenske granice. Za bh. građane Schengen će značiti teži prolaz, strože kontrole, ali i gužve nalik na one iz špice sezone.

To, naravno, nitko ne priželjkuje, no promjene će ipak ponajviše osjećati Neumljani koji se skoro svakodnevno, a ne samo ljeti, iz različitih razloga moraju zaputiti preko Kleka ili Bistrine. Zato za stanovnike hercegovačkog juga cesta koja će ih povezati sa unutrašnjosti, ima i egzistencijalnu ulogu. Pri tome su čvrsta stajališta Neumljana koji žele da ta poveznica ide preko Čapljine s kojom je Neum vitalno vezan.

Podsjetimo, dosad je jedina ''bezgranična'' poveznica Neuma sa ostatkom države bio brdoviti put preko Svitave, izgrađen '70-ih godina prošlog stoljeća za potrebe hidroelektrane Čapljina.

Iduće godine u julu Hrvatska postaje punopravna članica Europske Unije. Do tada ima još 10 mjeseci, nadajmo se dovoljno da turistički Neum ne ostane u potpunosti izoliran. Odgovorni tvrde da do toga neće doći, no uzme li se u obzir i ova višemjesečna pauza, građani su opravdano sumnjičavi.

Ipak, optimizam, osim najava iz opštinskog vodstva i Direkcije cesta Federacije, ulijeva i činjenica da je cesta proglašena državnim interesom te se njena izgradnja stoga ne može obustavljati.

(bljesak.info)


 

Published in Infrastructure News
Friday, 07 September 2012 19:12

Pocela izgradnja istocne obilaznice u Trebinju

trebinje istocna obilaznicaPočela je izgradnja istočne obilaznice oko grada, kojom će, kada bude završena, centar Trebinja biti rasterećen od teretnog saobraćaja.

Vršilac dužnosti gradonačelnika Trebinja Dobroslav Ćuk rekao je da je dio novčanih sredstava za radove na istočnoj obilaznici preostao od južne obilaznice, koja je završena prije dvije godine, te da će ukupno biti potrebno obezbijediti oko devet miliona KM za završetak kompletnog projekta. 

On je pojasnio da se istočna obilaznica naslanja na južnu i da će spajati dubrovački sa nikšićkim putem, te dodao da je planirano da radovi budu završeni do kraja sljedeće godine.

Istočna obilaznica biće duga oko tri kilometra i njenim završetkom biće spojen Dubrovački i Nikšićki put, odnosno sav teretni saobaćaj koji se obavlja kroz centar grada biće preusmjeren obilaznicama koje se spajaju sa magistralnim pravcima prema Ljubinju i Mostaru na Zapadu, odnosno prema Dubrovniku i Hereceg Novom na jugu, te Nikšiću na istoku.

Za dosadašnje radove na gradskoj obilaznici utrošeno je desetak miliona maraka, a oko sedam miliona KM obezbijedila je Vlada Republike Srpske.

(Srna/foto:trebinjelive)


 

Published in Infrastructure News

sjeverna-saobracajnica03

Prvi dio asfaltiranja sjeverne saobraćajnice u Tuzli na potezu od ˝Tenisa˝ do nadvožnjaka već je završen. Atmosfera na najvećem gradilištu u Tuzli je poprilično radna, a jutarnje sate neki od građana već koriste za šetnju ili vožnju bicikla rekonstruisanim dijelom saobraćajnice.

U okviru ovog projekta, za koji je Opština Tuzla izdvojila sredstva u visini od oko dva miliona KM , do sada je urađeno i zeleno ostrvo koje će cijelom dužinom saobraćajnice razdvaja kolovozne trake i time doprinosi povećanju bezbjednosti u saobraćaju.

˝Radovi su do sada išli baš onako kako smo i planirali. Trenutno na našem gradilištu nema nikakvih problema. Mi smo, iskreno, sa svime zadovoljni. Sada nam na ruku idu i ove niže temperature˝, kazao je jedan od radnika na gradilištu. U nedavnoj izjavi zamjenik šefa Službe za komunalne poslove Opštine Tuzla Aid Berbić kazao nam je da bi se radovi trebali završiti do kraja ove godine, odnosno u novembru, eventualno decembru. U zavisnosti od vremenskih prilika izvođači će neke radove završiti i prije.

(tip.ba)


 

Published in Infrastructure News

juzna longitudinala 01"Direkcija za ceste Kantona Sarajevo bi do oktobra trebala izabrati najpovoljnije izvođače i konsultantsku kuću za nadzor radova na Južnoj longitudinali i XII transverzali", kazala je savjetnica u Direkciji Alma Zilić.

Ovi projekti bit će finansirani sa 16,5 miliona eura kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a prvi, barem pripremni, radovi bi, ako ne bude komplikovanja procedure poput žalbi na izbor i loših vremenskih uvjeta, trebali početi još u ovoj godini. Ne bude li tako, onda se očekuje da počnu već u proljeće naredne godine.

"Riječ je o prvoj fazi na Južnoj longitudinali koji podrazumijevaju radove od Mosta Suade Dilberović i Olge Sučić do raskrsnice kod pekare As, gdje je planiran veliki objekt - podhodnik i iznad rondo. Kad je riječ o XII transverzali, planirani su radovi od spoja sa Sarajevskom zaobilaznicom do kompletiranja Stupske petlje, gdje će biti urađen još jedan most, kao i podputnjaci i podhodnici za pješaka, te dodatne ulazne i izlazne rampe za vozače", rekla je Alma Zilić. Inače, riječ je ovdje samo o jednom dijelu radova, budući da Južna longitudinala treba ići do Ilidže, a XII transverzala do entitetske granice na Dobrinji.

Koče imovinsko-pravni odnosi

"Mi smo EBRD-u poslali pismo namjere za gradnju ovih plus dionice na I transverzali, od Kranjčevićeve ulice do naselja Bare, što bi ukupno koštalo 37 miliona eura, bez PDV-a i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Međutim, kako na spomenutoj dionici I transverzale valja riješiti imovinsko-pravne odnose, mi smo predložili, a konsultanti potvrdili, da možemo usmjeriti novac i početi sa radovima na preostala dva projekta. Istina, ostalo nam je da riješimo neke IP odnose i na dionici Južne longitudinale, zbog čega smo taj posao podijelili u dvije faze, od Mosta Suade i Olge do ulice Derviša Numića, te od te ulice do pekare As, nakon što tu riješimo još neke imovinsko-pravne odnose", kaže Zilić.

Kad je riječ o I transverzali, Zilić ističe da taj posao vodi Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, te da je, uporedo sa potrebom rješavanja IP odnosa, u toku izrada projektne i priprema druge dokumentacije za saobraćajnicu od Kranjčevićeve do naselja Bare. Predviđeno je da se ova transverzala nastavi do Vogošće, a uključivat će, između ostalog i gradnju tunela na Kobiljoj Glavi.

Osim ovih projekata, u Direkciji su planirali da u narednoj godini rekonstruišu most u ulici Topal Osman-paše, te da saniraju saobraćajni most na Skenderiji, te u naselju Bioča, u Ilijašu. "Zbog činjenice da su nam mostovi u poprilično lošem stanju, odlučili smo da u narednim godinama radimo potpunu rekonstrukciju barem jednog mosta godišnje. Ove godine smo to učinili na mostu u ulici Hamdije Čemerlića, a iduće će to biti u Topal Osman-paše, prvenstveno zbog njihovog dosta lošeg stanja. Most na Skenderiji je i novijeg datuma i u nešto boljem stanju, zbog čega će biti dovoljna sanacija, kao i u Bioči, gdje već ove godine treba uraditi dio sanacije. Ove radove finansirat će Kanton Sarajevo i za njih je pripremljena projektna dokumentacija", navela je Zilić, dodajući kako je spremna dokumentacija i za sanaciju ulice Adema Buće, ali se čeka da preduzeće Vodovod i kanalizacija zamijeni instalacije.


(klix.ba/sa-c.net)


 

Published in Infrastructure News
Thursday, 20 September 2012 11:30

Koridor ''Vc'' bice zavrsen do kraja 2020. godine

autoput izgradnja

Ministar transporta i komunikacija BiH Damir Hadžić smatra da bi projekat izgradnje autoputa na koridoru "Vc", od Bijače do Svilaja, mogao da bude završen do kraja 2020. godine.

Hadžić je danas u Sarajevu, obraćajući se učesnicima Trećeg kongresa o putevima, istakao da je koridor " Vc " dio panevropske transportne mreže i kičma mreže puteva BiH.

On je naglasio da se na području uz koridor "Vc" nalazi polovina stanovnika BiH koji ostvaruju 60 odsto bruto domaćeg proizvoda.

"Intenzivno gradimo autoputeve koji su prema rezultatima Studije podobnosti prihvaćene od međunarodnih finansijskih organizacija i ocijenjene kao izuzetno rentabilni projekti. Gradnja autoputeva će i u narednoj deceniji biti aktuelna u BiH, jer su autoputevi naše najveće gradilište", rekao je Hadžić.

On je potvrdio da u BiH postoji svijest da je transportna infrastruktura najvažniji integrišući faktor u prostoru.

Prema njegovim riječima, opšti cilj transportne politike regije, država pa i kontinenata oduvijek je bio i biće zadovoljavanje transportnih potreba stanovnika i privrede na optimalan način, tim prije jer je vrijednost transportne infrastrukture vrlo često veća od vrijednosti svih novostvorenih objekata u državi.

"Transportna politika BiH definisana je u zadnjih petnaestak godina razvojnim planovima kao i posebnim dokumentima koji su tretirali planove razvoja transportne infrastrukture na području jugoistočne Evrope i BiH", dodao je Hadžić.

Udruženje konsultanata inženjera BiH danas i sutra u Sarajevu organizuje Treći kongres o putevima u BiH, koji se održava uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju i Ministarstva transporta i komunikacija BiH.

Kongresu, čija je glavna tema "Aktuelni položaj i budući razvoj putne infrastrukture u BiH i EU", prisustvovuje oko 400 učesnika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Njemačke, Austrije, Azerbejdžana, Irske i Mađarske.

 

(Srna)


 

Published in Infrastructure News

zenica kruzni tok-metalurg

Problem zagušenja na postojećim saobraćajnicama riješen je izgradnjom kružnih raskrsnica na dva glavna čvorišta Drveni most - Crkvice, te Metalurg, koji je prvi završen. Krajem ljeta u promet je pušten i rondo Drveni most, a u završnoj fazi je izgradnja kružnih raskrsnica Crkvice te Bojin vir, na kojem se i završava gradska dionica GGM-a i nastavlja vangradska koja se, prema projektu, proteže do Drivuše, gdje će se uključiti na autocestu Zenica-Sarajevo.

Izgradnja rondoa planirana je i na ukrštanju ulica Zmaja od Bosne i Aska Borića, te u naselju Lukovo Polje, a zbog pozitivnih iskustava sa dosad završenim rondoima razmišlja se o preprojektovanju još dvije raskrnice.

"Kada smo vidjeli pozitivne efekte koje imamo na rondoima Metalurg i Drveni most - Crkvice, što su primijetili svi oni koji su bilo kada u špicama, srijedom ili subotom, prošli prema Lukovom Polju, ušli smo u analizu da se Mokušnice preprojektuju u kružnu rakrsnicu. Takođe, rakrsnicu kod kina Central planiramo prebaciti na kružni saobraćaj, jer je propusnost raskrsnice Metalurg puno veća i sada, zbog semafora koji ne ispunjavaju svoju funkciju, imamo zagušenje u Školskoj ulici", kaže Mirsad Heleg, direktor JP za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica.

Radovi u sklopu projekta GGM istovremeno su započeti na više lokacija. Veliki posao urađen je u ulici "Aska Borića" u kojoj se, osim kolovoza, pločnika i rasvjete, mijenja i infrastruktura u njezinom trupu, gradi nova vodovodna linija, sistem fekalne i oborinske kanalizacije i pruža cjelovito rješenje saobraćaja između tog dijela Zenice i Glavne gradske magistrale.

Do sada su skoro završene dvije trećine ceste, a planirano je da svi radovi budu finalizirani do kraja oktobra. Završena je i rekonstrukcija ulice "Velikog sudije Građeše", a u toku je rekonstrukcija ulice "Nikole Tesle".

(Naša riječ)


 

Published in Infrastructure News
Page 9 of 24