LoginRegister
Home » Projects » Mostar » SA-C Team
A+ R A-
SA-C Team

SA-C Team

E-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

Mostar u 2018. godini dobija Green Design Centar

Monday, 16 October 2017 13:53 Published in Project News

03 green_design_centar_mostar

U februaru 2018. mogli bi da krenu prvi radovi na jedinstvenom objektu u Mostaru - Green Design Centru, a koji bi se gradio na lokaciji južnog logora. Inicijator ove investicije je Fondacija Green Design Sarajevo koja baš u Mostaru želi otvoriti jedan ovakav centar.

Fokus Green Design Centra će biti u razvijanju metoda dizajna i gradnje a koji podržavaju rekonstrukciju i dogradnju objekata bez negativnog efekta na okolinu, sa ciljem eliminisanja otpada koji dolazi iz građevinske industrije.

"U tom smislu jedan od fokusa će biti kako vratiti u upotrebu nešto što smo već iskoristili dajući mu novu vrijednost. Ovo se odnosi na materijale, ali i na druge resurse kao sto su energija, toplota i slično" - objašnjava na početku razgovora za eKapiju prof. dr Elma Durmišević.

Od nje saznajemo da se sada izrađuje prototip modularne reversibilne fasade za dio ovog centra sa reversibilnim vezama. Prototip bi trebao biti završen u januaru. Osim rada na tehničkim aspektima prototipa paralelno se radi glavni projekat Green Design Centra kako bi sve bilo spremno da radovi počnu u februaru naredne godine.

"Od 2009. godine kada sam pokrenula green design temu u Sarajevu između ostalog kroz godišnje green design festivale koji su 2015. prešli u formu bijenala postavila sam kao cilj razviti višeslojnu platformu za inovaciju u arhitekturi i gradnji koja bi se formalizirala kroz izgradnju Green Design Centra. Od 2009. godine su na Green Design Festivale i bijenale u BiH dolazili najveći stručnjaci iz ove oblasti, što je pomoglo izgradnji internacionalne naučne platforme. Kompletnu diskusiju smo u stvari formalizirali kroz ovaj značajan projekat kojeg je Brisel prepoznao kao važan" - kaže naša sagovornica.

Jedan od prvih koraka ka grandji ovog centra bio je taj što je na bazi naučne platforme Sarajevo Green Design Fondacija pripremila projekat u okviru Horizon 2020, sa 15 evropskih partnera što je omogućilo veliki dio finansija potrebnih za realizaciju Green Deisgn Centra - platforme za nauku, inovaciju, razvoj i primjenu novih materijala i metoda u građenju koji ce omogućiti tranziciju ka održivoj gradnji koja je bazirana na kružnoj ekonomiji.

Grad Mostar je prepoznao značaj ove inicijative za regiju i šta ona može da znači za sam grad kao i naučnu, kreativnu i proizvodnu industriju koja je formirala ekspertnu grupu za pripreme izgradnje Green Design Centar kao i izrade strategije za dalja istraživanja i razvoj. Sarajevo Green Design Fondacija će pokloniti Green Design Centar Gradu Mostaru sa kojim je potpisan sporazum o lokaciji koju je grad ustupio za ovu svrhu. Grad je takođe rezervirao prostor i za inovation park koji će se formirati oko samog objekta.

Tokom gradnje ovog centra djelimično će se iskoristiti konstrukcija bivšeg vojnog skladišta na lokaciji koja datira još iz austrougarskog perioda.

Osim sporazuma sa Gradom Mostarom potpisani su sporazumi i sa Univerzitetom Džemal Bjedić i Sveučilistem u Mostaru čiji profesori i studenti su aktivno uključeni u faze pripreme centra i istraživanju specifičnih dijelova oko izrade prototipa. Akademska zajednica će biti aktivno uključena u izradu programske strategije i aktivnosti u centru koji će se povezati sa nastavom. Razvoj centra se radi u saradnji sa institutima iz Evrope kao što su BRE - Building Research Establishment iz Engleske, Univerzitet Minhen, Univerzitet Twente, Brussel Environment i mnogi drugi.

Održiva gradnja i cirkularna ekonomija

"Bosna i Hercegovina je bogata resursima i s obzirom na to da se nalazi u tranziciji i traži nove sisteme i koncepte za ekonomski razvoj upravo "cirkularna ekonomija" može biti pravac za dugoročni ekonomski prosperitet. Svijest o značaju održive gradnje i potrebe da se postojeća legislativa provodi i podrže industrijski pioniri koji sami krče put još nije na zavidnom nivou, ali ono što vidimo u Bosni i Hercegovini kao i u drugim evropskim zemljama jeste da su obično lokane zajednice i gradovi ti koji pokreću inovaciju u želji da se profiliraju kao zeleni gradovi i time postaju centri održivog razvoja i kreativnosti" - zaključuje Dermišević.

(eKapija.com)


01 bjelasnica_radovi_oktobar_2017_foto_ZOI_84

Tehnički radovi na sistemu za osnježavanje Bjelašnice su završeni, a finalizira se programiranje automatike opreme. Najzanimljiviji detalj jeste tzv. Akumulacija II gdje će za desetak dana biti napravljeno vještačko jezero, a u toku je polaganje geomembrana.
 
"Završetak radova na akumulacijskom jezeru se očekuje za 15-20 dana. Kapacitet tog jezera bit će 40.000 kubnih metara vode i koristit će se za opskrbu topova za vještačko osvježavanje. To će jezero omogućavati stvaranje uslova za otvaranje sezone puno ranije nego u dosadašnjim godinama i gdje mi nismo ovisni o snježnim padavinama. To znači i produženje sezone skijanja i sigurno možemo reći da ćemo sljedeće godine moći skijati do aprila ili maja. Testiranje je planirano za 30. oktobar, a Ski-centar Bjelašnica će biti u funkciji do 1. novembra", rekao je za Klix.ba Midhat Hubijar, direktor ZOI'84.

Što se tiče šesterosjeda, postavljena je i provjerena sajla, postavljaju se i korpe, a testiranje senzora šesterosjeda je u toku. Atestna testiranja pod punim opterećenjem planirana su ove sedmice.

Najveći tehnički radovi su trenutno na izlaznoj stanici četverosjeda, dok je na samom vrhu Bjelašnice završna faza montaže.

Završena je sanacija kompletne elektrodistributivne mreže, izgrađene su tri nove trafostanice te je položeno više od šest kilometara novih kablova, kako bi nova infrastruktura funkionisala bez problema.
(Klix.ba)

vjetroelektrana ivovik

Više od deset godina čitamo najave o gradnji elektrana koje bi u našoj zemlji iskoristile nemjerljivi potencijal vjetra. Elektroprivreda HZ HB prva je prešla s riječi na djela i na zapadnoj granici Bosne i Hercegovine, u Tomislavgradu, privodi kraju radove na izgradnji Vjetroelektrane Mesihovina.

Projekt Vjetroparka Mesihovina na području općine Tomislavgrad predstavlja prvi energetski projekt u oblasti vjetroenergije u Bosni i Hercegovini koji je došao u ovu fazu, a za njegovu implementaciju Elektroprivreda HZ HB formirala je posebnu organizacijsku jedinicu.

Susjedne zemlje su značajno odmakle kada je riječ o razvoju ovog tipa proizvodnje zelene energije. Hrvatska je sredinom 2014. godina imala 12 vjetroelektrana u normalnom radu, priključenih na elektroenergetski sistem.

Koliko je ovo složena gradnja svjedoče priče mještana tog dijela tomislavgradske općine kad su veliki šleperi uz policijske rotacije prevozili dijelove budućih vjetrenjača. I danas kad se raspitujete kojim putem da dođete do vjetroparka ljudi će vas dobronamjerno upozoriti da vam pristup neće biti omogućen. Razlog leži u sigurnosti, ne u tajnovitosti. Ako imate vlastite zaštitne cipele, prsluk i šljem i na taj način se osigurate na gradilištu, možete se potpuno nesmetano kretati.


Jedna od većih u regiji


Osnovni tehnički podaci o Vjetroelektrani Mesihovina kažu da se ona nalazi u centralnom dijelu općine Tomislavgrad. Imat će 22 vjetroagregata tipa SWT-2.3-108 ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje 165 GWh. Poredeći s vjetroelektranama u regiji, Mesihovina spada u red najvećih po instaliranoj snazi.

Ukupna investicija procjenjuje se na 81 milion eura. Elektroprivreda HZ HB osigurala je potrebna sredstva za ovaj projekt pomoću donacije njemačke vlade u iznosu od milion eura, kredita od KfW u iznosu 71 milion eura i uz pomoć vlastitih sredstva.

Veći dio investicije, više od 71 milion eura, vezan je za ugovor sa Siemensom koji gradi vjetroagregate s temeljima te osigurava održavanje tokom prve dvije godine garantnog roka. Dva manja potpisana ugovora na otprilike četiri miliona eura bila su predviđena za radove na instalacijama te pristupnim cestama i platformama za kranove.

Kompletna montaža prvog vjetroagregata prve vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini desila se 31. augusta ove godine, čime je naša zemlja postala dio svjetske zajednice korisnika vjetroenergije i uvrštena je na listu onih zemalja koje koriste vjetropotencijal u proizvodnji električne energije, s ponosom je istakao investitor.


Do kraja godine u pogonu


Krajem ove godine propeleri bi se trebali početi okretati na vjetru, a vjetroelektrana bi trebalo da bude puštena u pogon. Tada će Tomislavgrad s pravom postati centar obnovljivih izvora energije u našoj zemlji.

"Realizacijom projekta VE Mesihovina, osim izgradnje novih proizvodnih kapaciteta u Elektroprivredi HZ HB, poboljšat će se i uslovi za razvoj poduzetništva i industrije, osigurati nova radna mjesta i poslovi za brojne kompanije na izvođenju radova, isporuci i ugradnji opreme. Poboljšat će se i saobraćajna infrastruktura, uz niz drugih prednosti za društvenu zajednicu, posebno lokalnu", kazali su jednom prilikom iz ovog važnoj javnog preduzeća.


Desetak sličnih projekata


Mesihovina nije jedini sličan projekt u našoj zemlji, samo je priča koja je najdalje odmakla. Posljednjih godina bilo je govora o bar desetak vjetroparkova, većinom u Hercegovini.

Elektroprivreda BiH već duže vrijeme gradi Vjetrolektranu Podveležje, istočno od Mostara. Planirano je petnaest vjetroagregata instalirane snage 48 MW i procijenjene godišnje proizvodnje 120 GWh. Investicija je to od 83,2 miliona KM, a većina sredstava osigurana je kreditom od istog kreditora kao i VE Mesihovina. Sličan projekt aktuelan je i s druge strane entitetske linije u općini Berkovići gdje su osigurana sredstva za VE Hrgud.

(Klix.ba)


Zayed Mall_Buroj_2

Međunarodna bolnica, vile, hoteli, tržni centar, restorani, fontane, parkovi i žičara - sve to trebalo bi činiti Buroj Ozone - kako ga nazivaju evropskim Dubaijem. Ovaj grad iz snova - sanjaju još uvijek potencijalni kupci nekretnina, koji svoje vile već mogu rezervisati.

Pompezno najavljivani turistički grad Buroj Ozone u koji je u prvoj fazi gradnje, u prve dvije godine, trebalo biti uloženo 930 miliona eura - danas godinu dana nakon polaganja kamena temeljca izgleda ovako: Poneka mašina i šest započetih objekata nalazi se na zemljištu projekta vrijednog 4,5 milijardi.

Zašto je projekat u fazi mirovanja pitanje je vrijedno pomenutih miliona. Uprkos brojnim pozivima i mailovima upućenim i kompaniji Buroj International, ali i opštini Trnovo - odgovor nismo dobili.

A brojna su pitanja - da li je investitor podnio zahtjev za gradnju, da li je opština izdala sve potrebne dozvole i završila svoj dio posla, da li postoje garancije investitora da će projekta završiti, kao i šta je razlog pomjeranja rokova isplate zemljišta i da li su to administrativne barijere. Slična pitanja su bez odgovora ostala i revizorima koji na finansijski izvještaj opštine za 2016. godinu nisu mogli dati pozitivno mišljenje.

U izvještaju objavljenom u septembru ove godine, za 2016. godinu navodi se da je firma Buroj uplatila tek 50.000 KM za zemljište, te da su prethodno postavljeni rokovi za isplatu zemljišta opštini pomjereni, uprkos činjenici da revizori na uvid nisu imali dokaz o vanrednim okolnostima koje su nastupile.

"Prema Aneksu ugovora ostatak ugovorene kupoprodajne cijene u iznosu od 1.989.270KM, kupac će isplatiti na depozitni račun prodavca na način da će iznos od 629.757 KM, što sa 'kaparom' čini trećinu kupoprodajne cijene isplatiti najkasnije do 30.10.2017. godine, a ostatak ugovorene kupoprodajne cijene u iznosu od 1.359.513 KM najkasnije do 30.11.2017. godine."

I dok se rokovi približavaju - da investitor nije odustao od projekta tvrde u Agencijom za unapređenje stranih investicija u BiH.

"Moja lična komunikacija bila je prije mjesec i po dana. Dakle, i tu je bilo razgovora i o daljim aktivnostima i oni su nas uvjeravali da će nastaviti sa ovim projektom i da se u tom dijelu ništa nije promijenilo, i da u principu projekti ovakve vrste traže vrijeme, kako zbog administrativnih procedura, tako i zbog procedura koje sam investitor ima", izjavila je Maida Bećirović, sekretar FIPA-e.

O određenim adminstrativnim poteškoćama ranije, u maju ove godine govorio je gostujući u našem programu vlasnik kompanije Buroj Ismail Ahmad.

"Sporost administracije i suda uzme više vremena nego što je potrebno. Mi smo čak pokušali da pridobijemo i veći broj investitora iz svijeta. Nama je bio cilj da počnemo sa gradnjom, ali smo se susreli s tim problemom koji odgađa početak ostalih radova".

Hoće li projekat čekati bolje dane, bolji politički momenat? Ili preciznije predizbornu kampanju, baš kao što je polaganje kamena temeljca najavljeno za 2015., čekalo 19. septembar 2016. godine - predizbornu kampanju za lokalne izbore.

(Izvor: N1)