Usvojenim nacrtom Strategije razvoja grada Trebinja od 2018. do 2027. godine definisano je da kroz ostvarenje strateških ciljeva u ekonomiji, društvenom razvoju i zaštiti životne sredine do kraja treće decenije 21. vijeka – Trebinje kreira "Imidž najpoželjnijeg manjeg grada na zapadnom Balkanu".

Ekonomski strateški cilj odnosi se na privlačenje investicija i povećanje zaposlenosti u privredi, posebno u prerađivačkoj industriji, aktuelnim strateškim granama kao što su poljoprivredi i turizmu, a u budućnosti i u kreativnoj industriji.

Društveni razvoj, biće usmjeren na podizanje kvaliteta svih javnih usluga uz visok nivo socijalne osjetljivosti, čime bi Trebinje razvijalo sadržajan a svima dostupan društveni život, dok se treći strateški cilj odnosi na prioritete u očuvanju životne sredine a sve kroz povećanje energetske efikasnosti, kvalitetniji odnos prema čistoći i odlaganju otpada, te efikasniju zaštitu od požara i poplava.

Fokus na privrednim investicijama

Grad Trebinje koji se nalazi na tromeđi, ima velike prednosti za uspješan razvoj. Relativno blizu luka, željezničkih stanica, aerodroma i poznatih turističkih destinacija, po prirodno-geografskim karakteristikama, jedna od najprivlačnijih lokacija na zapadnom Balkanu za zdrav život i odmor.

Strategija razvoja grada Trebinja za period od 2018. do 2027. godine je usvojena na sjednici Skupštine grada održanoj 23. novembra 2017. godine, u njoj stoji da fokusiranje na ubrzavanje i olakšavanje privrednih investicija ima nekoliko važnih razloga i opravdanja.

Prvo, time se obezbjeđuje kontinuitet ekonomskog razvoja započetog u prethodnom strateškom periodu nizom investicija privrednika i preduzetnika u industriji, turizmu i poljoprivredi, kao i u građevinarstvu.

Te investicije su omogućile postepeno oblikovanje nove privredne strukture Trebinja, koja nije više presudno zavisna od energetskog sektora.

Drugo, sa novim investicijama, sada već strateškog karaktera, u svakoj od ovih oblasti, Trebinje može da efektuira jedinstvene prednosti koje posjeduje i zaokruži novu, fleksibilniju i dugoročno održiviju privrednu strukturu u uslovima globalne konkurencije i ekonomije.

Treće, niz drugih planiranih i započetih investicija u pogledu fizičke i razvojne infrastrukture treba da bude u funkciji ovih, privrednih investicija, kojima se otvaraju nova, kvalitetnija radna mjesta i osiguravaju veći javni prihodi, neophodni za poboljšanje dostupnosti i kvaliteta javnih usluga, s jedne strane, i očuvanje životne sredine, s druge strane.

Mnogobrojni projekti

Trebinje će kroz Strategiju aktivno da radi na neophodnosti zadržavanja i privlačenja mladih, s jedne strane, i sve veće zdravstvene i socijalne potrebe sve starijeg stanovništva, s druge strane. Poseban akcenat je na poboljšanju kvaliteta obrazovanja i kulture, kao ključnih društvenih poluga razvoja Trebinja.

Ono na šta će grad u narednom periodu staviti poseban akcenat jesu investicije i njihova realizacija. U toku je izgradnja zatvorenog plivačkog bazena dimenzija 50h25 m, uz dodatni pomoćni bazen.

Bazen se gradi u okviru sportskog kompleksa Abazovina, a uz bazen se predviđa izgradnja turističkih sadržaja sa smještajnim kapacitetima. Ukupna vrijednost bazena je oko 10 miliona KM, a gradi se sredstvima HET. Dodatni sadržaji će biti finansirani javno-privatnim partnerstvom.

Za poljoprivrednu proizvodnju u Trebinju je važan projekat izgradnje pumpnog sistema za navodnjavanje Trebinjskog i Mokrog polja, kao i zubačkog platoa 1.100 ha.

Projekat predviđa izgradnju 26 km cjevovoda i trenutno se nalazi u fazi izbora izvođača. Nakon završetka ovog i sistema za navodnjavanje Jasen-Budoši i Vrpolje-Mosko, stvoriće se preduslovi za stabilnu industrijalizaciju poljoprivredne proizvodnje i razvoj stakleničke proizvodnje u Trebinjskom polju.

"Trenutno, najveća investicija u izgradnji je Grad Sunca. Radi se o turističkom kompleksu koji se nalazi u Dražinskoj gori, u široj urbanoj zoni Trebinja. Investitor, „Swisslion Takovo“ na 108,52 ha gradi aqva park „Sunčana vrela“, zatvoreni bazen, sportsku dvorana, otvorene sportske terene, hotele za turiste, hotel za sportiste, Varoš čaršiju, tržni centar, kao i objekte sa zdravstvenim sadržajima posebne namjene", navedeno je u Startegiji.

Prva faza radova, koja će biti završena u 2017. godini, podrazumijeva izgradnju akva i dino parka, dva hotela i nekoliko građevina u sklopu kapije Grada sunca.

U drugoj fazi će biti izgrađeno oko 35.000 m² stambenog i poslovnog prostora, a njen završetak se očekuje u periodu 2020-2022.

U široj urbanoj zoni Trebinja se takođe nalazi poslovna zona Volujac, koja se nalazi na putu ka Dubrovniku, uz novoplaniranu zapadnu obilaznicu.Predviđene je da se u ovoj zoni nalaze objekti trgovinske, proizvodne, prerađivačke i skladištne namjene. Izgradnja prvih objekata je već počela, tako da u poslovnoj zoni sada posluje pet poslovnih subjekata, a u najavi su novi objekti.

Jedan od njih je fabrika medicinskog potrošnog materijala u kojoj će se vršiti proizvodnja urinara i mokraćnih kesa, za čiju je izgradnju kupljeno 12.000 m² zemljišta. Fabrika će zapošljavati 230 osoba, od čega će veliki dio činiti osobe sa invaliditetom.

Na zapadnom prilazu gradu, između puteva iz Mostara i Dubrovnika, predviđena je izgradnja sadržaja u ekonomskoj zoni Novo Trebinje. U južnom dijelu ekonomske zone, kraj puta za Dubrovnik, predviđena je izgradnja golf terena sa 18 rupa na 30 ha, sa apartmanskim naseljem i ugostiteljskim sadržajima. U sjevernom dijelu, kraj puta za Mostar, predviđena je izgradnja kazina na površini od 70 ha.

U centralnom dijelu zone, predviđa se izgradnja stambeno-poslovnih, turističkih i pratećih sadržaja.

U užem urbanom području, između Trebišnjice i rukavca Ćatovića kraka, nalazi se neizgrađeno riječno ostrvo.

Na ovoj lokaciji se predviđa izvođenje regulacije Trebišnjice i Ćatovića kraka, radi povećanja propusnosti Trebišnjice kroz grad i odbrane od velikih voda 600 m²/s.

Investitor radova će biti ZP "Hidroelektrana na Trebišnjici". Ova intervencija će takođe omogućiti urbanizaciju ostrva. Preko Otoka prolazi magistralni put M20 koji dijeli ostrvo na dva dijela: zapadni i istočni. U zapadnom dijelu se predviđa izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa, a u istočnom sportsko-rekreativnog kompleksa.

Posmatrajući istočni dio grada, u toku je izrada zoning plana ekonomske zone "Aleksina međa – Podgljivlje". Ekonomska zona prati prostor oko planirane istočne obilaznice. Obuhvat zoning plana je 250 ha, a u vlasništvu Grada je 200 ha oko 80 posto.

(Akta.ba)