Svjedoci smo svakodnevnih nesreća građevinskih radnika, koji često završavaju sa lakšim ili teškim povredama, a nekada čak i sa smrtnim ishodom. Razlog za to je nedovoljna zaštita građevinskih radnika, boravak na velikoj visini i skelama bez adekvatne zaštite, a ta žaštita bi trebala podrazumjevati šljemove, konopce, te zaštitnu opremu.

Kada su upitanju mjere zaštite na radu, one se odnose na osiguravanje obaveznih sredstava lične zaštite, kvalitetnog obezbjeđenja radnog mjesta, odnosno uslova rada, kao i na eventualna dodatna sredstva lične zaštite, ograničenje radnog vremena, osvježavajuće napitke i slično.

Propisi i pravilnici

"Radovi na visini prema važećim propisima predstavljaju poslove sa posebnim uslovima rada (povećana opasnost od povređivanja) i poslodavac je dužan prije raspoređivanja radnika na ove poslove provjeriti da li ispunjava ulove u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Ukoliko nije moguće obezbijediti mjesto od pada u dubinu radniku se dodjelju sredstva lične zaštite", kazali su za Akta.ba iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo pojasnili su da prema članu 17. Zakona o zaštiti na radu organizacija, odnosno poslodavac koji obavlja građevinsku djelatnost na privremenim gradilištima obavezan je prije početka rada izraditi elaborat o uređenju gradilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona i obezbijediti izvođenje radova prema tom elaboratu.

"Navedeni elaborat, nadležnom inspektoratu poslodavac dostavlja osam dana prije početka radova. Također, članom 1. Zakona o zaštiti na radu predviđeno je da stalnu kontrolu u provođenju mjera zaštite na radu, primjeni i korištenju tehničkih i ličnih sredstava vrše rukovodilac i drugi odgovorni radnici na gradilištu", objasnili su iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

Kada su u pitanju inspekcijske kontrole, ističu da inspektori rada u oblasti zaštite na radu vrše kontinuirane inspekcijske nadzore nad primjenom mjera iz oblasti zaštite na radu u sklopu svojih planskih i redovnih zadataka. To podrazumijeva preventivno djelovanje na poslodavce u pogledu dosljednog provođenja propisanih mjera zaštite na radu, blagovremeno postupanje i vršenje uviđaja po prijavljenim lakšim i težim povredama na radu, ali i zahtjevima za inspekcijske nadzore pravnih i fizičkih lica, kao i službenim zabilješkama policije.

"Pravilnicima o zaštiti na radu, odnosno eleboratom o uređenju gradilišta, poslodavac putem interne službe zaštite na radu ili ovlaštene organizacije zaštite na radu propisuje mjere zaštite na radu, koje se moraju primjenjivati u praksi", dodali su iz Kantonalne uprave.

Inspektori zaštite na radu u postupku inspekcijskih nadzora kontrolišu da li su poslodavci donijeli pravilnike o zaštiti na radu i elaborat o uređenju gradilišta, te da li se pridržavaju propisanih mjera zaštite na radu. Najčešće primjenjivana mjera je zabrana korištenja sredstva rada ili zabrana rada kompletnog gradilišta.

"Ističemo činjenicu da je oblast zaštite na radu još uvijek regulisana Zakonom iz 1990.godine, kao i pravilnicima koji datiraju iz tog perioda, pa i ranije. Novčane kazne predviđene ovim zakonom izražene su u yu dinarima, te se prilikom preračunavanja u KM dobijaju iznosi (najveći 50 KM) koji nisu primjenjivi", kazali su iz Kantonalne uprave.

Inspekcijska kontrola

Objasnili su da iz navedenog razloga, kada utvrde propuste, inspektori poduzimaju upravne mjere izdavanjem rješenja o otklanjnju nedostataka i nepravinosti, a u slučajevima kada je neposredno ugroženo zdravlje ili život radnika, inspektor može zabraniti rad na određenim poslovima.

"Ukoliko poslodavac u ostavljenom roku ne otkloni konstatovane nedostatke inspektor tada izdaje prekršajni nalog zbog neizvršenja rješenja. Novčane kazne za neizvršenje rješenja su propisane Zakonom o inspekcijama KS i iznose za pravno lice 3.000 BAM, odgovorno lice 1.000 BAM i za fizičko lice -poslodavca 1.000 BAM", objasnili su iz Kantonalne uprave.

Istakli su da Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS potencira na činjenici da je neophodno donijeti novi zakon kojim bi se regulisala ova oblast, pogotovo ako se u obzir uzmu i statistički podaci Inspektorata rada, zaštite na radu i socijalne zaštite.

"Prema tim podacima su u toku 2017. godine, inspektori rada u oblasti zaštite na radu izvršili su ukupno 1.494 inspekcijska nadzora, od čega 1.292 redovna, 161 usmjereni inspekcijski nadzor, te 41 kontrolni inspekcijski nadzor, po kom osnovu je izdato i 36 rješenja o naređenju i devet prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 17.000,00 KM. U navedenom izvještajnom periodu evidentirano je 1.037 povreda na radu, i to 1.012 lakših, 23 teže povrede, te dvije povrede sa smrtnim ishodom", istakli su iz Kantonalne uprave.

Ističu da je prema mjesečnim izvještajima inspektora u oblasti zaštite na radu na području Kantona Sarajevo u periodu od januara do kraja augusta 2018. godine evidentirano je 649 lakših povreda na radu, 11 težih i jedna povreda sa smrtnim ishodom.

"Ukoliko dođe do nesreće uviđajnu ekipu u većini slučajeva formira Tužilaštvo KS, a postupajući inspektori rada u oblasti zaštite na radu, nakon provedenog inspekcijskog postupka, zapisnike o uviđaju dostavlja, osim Tužilaštvu i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove", pojasnili su iz Kantonalne uprave.

(Akta.ba)