Sajmovi / Fairs

Sajmovi u BiH: Budućnost ili prošlost?

Održavanje sajmova u našoj zemlji ali i svijetu sve se više susreće sa krizom. Međutim, ono što je jasno i očigledno jeste da ni jedan drugi oblik komunikacije ne može zamijeniti onu "licem u lice" kakvu pružaju sajmovi.

O budućnosti održavanja sajmova u našoj zemlji za Poslovni portal Akta.ba govorio je Vladimir Blagojević, stručni saradnik za odnose s javnošću Privredne komore RS-a.

"Najveći pokazatelj da su sajmovi važni govori porast broja sajmova, kontinuirani porast sajamskih prostora, porast broja organizatora te uključivanje novih gradova koji ranije nisu imali interesa za sudjelovanjem na sajmovima. BiH po tom pitanju prati svjetske trendove gdje je očigledno da budućnost sajmova i nije baš optimistična", govori Blagojević.

Istakao je kako se nedavno održan Jesenji sajam u Banja Luci pokazao kao jedan primjer pozitivne prakse u kojem se udružilo više malih sajmova u jedan veliki, što je sigurno donijelo bolje rezultate i po posjećenosti ali i po razmjeni privrednih informacija između izlagača, a sigurno i smanjilo troškove same organizacije.

"Grupisanje malih sajmova u jedan veliki pokazalo se kao jedan od pravaca u kojem smjeru se zapravo sajmovi u budućnosti trebaju održavati. Naravno tu je neizostavna i veća podrška nadležnih institucija kada je organizacija sajmova u pitanju kako bi on bili što uspješniji i kako bi što više izlagača imalo interesa da dođe. Sajmovi su jako važni sa aspekta upoznavanja naših kompanija sa onim što nude njihovi konkurenti iz uvoza, a sa druge strane na neki način da se dodatno povežu i da sajmove iskoriste za direktne kontakte sa drugim kompanijama i njihovim predstavnicima", govori Blagojević.

Jasno je da i sajmovi u svijetu sve više gube na značaju, ističe Blagojević, ali s obzirom da smo mi sa takvog područja gdje nam je, bez obzira na sve dostupne tehnologije, još uvijek značajan kontakt oči u oči sajmovi sigurno trebaju da budu prisutni u još većem obimu. Sve više privrednika se svakodnevno okreće modernim tehnologijama kako bi došli do svojih klijenata ali i dalje postoji potreba za tim direktnim kontaktom i razmjenom informacija.

Tržište BiH u poređenju sa nekim svjetskim tržištima jako je malo i ono što ne bi trebalo da se događa, a događa se, jeste da se pojedini sajmovi koji obrađuju i okupljaju iste sektore često održavaju u istim terminima i poklapaju se, čime gube na značaju ali i na posjećenosti.

"Dešava nam se da se isti sajmovi po svojoj tematici održavaju na različitim mjestima, ponekad i u isto vrijeme, to je nešto što bi trebalo da se usaglasi kroz kalendare sajmova na državnom nivou, kako bi se dobilo na kvalitetu a ne na kvantitetu koji je prisutan", rekao je Blagojević.

Kao pozitivan primjer uspješne saradnje domaćih i susjednih komora istakao je saradnju privredne komore Banja Luka sa Privrednom komorom iz Srbije gdje su kroz svoje kontakte i poznanstva uspjeli da predstave svoje proizvode i rad na drugim tržištima ali sve kroz zajedničko djelovanje i rad obje komore, a ujedno i ostvare druge kontakte neophodne za njihovo poslovanje.

Ono što je još jedan ključni faktor da bi sajmovi u budućnosti uopće imali nekog značaja jeste veće ulaganje u marketing.

"Marketing je segment na kojem bi organizatori sajmova zajedno u suradnji sa nadležnim institucijam trebali da posvete posebnu pažnu. Danas se pruža toliko mogućnosti za promocijama i zašto ih ne iskoristiti. Ponekad ni novac nije potreban da bi se neka informacija plasirala na više adresa", istakao je Blagojević.

Nastupi privrednika na domaćim, regionalnim, a posebno na sajmovima međunarodnog karaktera odlična su prilika za poslovno povezivanje s potencijalnim partnerima, finansijskim institucijama, ali i promocija svojih proizvoda iusluga.

Organizatori sajmova i izlagači ispred sebe imaju težak zadatak, privući svoje kupce, što u današnje vrijeme predstavlja poseban izazov pošto su u međuvremenu razvijeni razni kanali koji su preuzeli komunikaciju prema kupcima ili potencijalnim potrošačima kao što su internet, komunikacija putem pametnih telefona. Interes potrošača za sajmovima neupitno postoji pošto mnogi sajmovi rastu i po broju posjetitelja i po ostvarenim prihodima, dok s druge strane imamo sajmove koji iz godine u godinu propadaju i ne mogu privući posjetitelje.

Akta.ba

Regionalni sajam ''Sarajevo4Walls''



Prvi regionalni sajam namještaja, uređenja enterijera i eksterijera, tehnike i prateće industrije pod nazivom "Sarajevo4Walls" održat će se od 14. do 16. aprila u Olimpijskoj dvorani "Juan Antonio Samaran" (Zetra).

Sajam organizuju udruženja "Spiritus" i "Profesional", uz podršku Ministarstva privrede KS i Općine Centar Sarajevo.

Na prostoru od 6.000 m2 više od 40 proizvođača namještaja, keramike, blindiranih vrata, osvjetljenja i drugih proizvoda iz oblasti prateće industrije, će izložiti proizvode koji su potrebi za opremanje doma "od poda pa do krova".

Cilj sajma je biti posrednik između proizvođača i kupaca, ponude i potražnje, i na taj način, s jedne strane omogućiti posjetiteljima uvid u najnovije evropske i regionalne trendove u opremanju doma, a s druge strane proizvođačima omogućiti prostor za reklamiranje sopstvenih proizvoda, priliku za ostvarivanje potencijalne saradnje, te potaknuti pozitivnu konkurenciju.

Posjetitelji će, na dan sajma, biti u mogućnosti direktno komunicirati sa proizvođačima, u cilju najefikasnijeg i najbržeg pronalaska idealnog proizvoda.

Sajmu će prisustvovati i kompanije koje se bave građevinarstvom, koje će predstavljati svoje trenutne i buduće projekte (stambene i poslovne centre, hotele), arhitektonski i dizajnerski studiji, a vršit će se i demonstracije dvije vrste "pametnih soba", jedna hotelskog tipa, a druga kućnog tipa za privatne korisnike.

Za sve posjetitelje ulaz na Sajam je besplatan, saopćili su organizatori.

klix

Otvoren sajam namještaja „Interio 2017.“



Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković i kantonalni ministar privrede Muharem Šabić su u srijedu 15. marta 2017. godine svečano otvorili 34. međunarodni sajam namještaja, unutrašnjeg i vanjskog uređenja, te prateće industrije „Interio 2017.“, koji će biti održan u Kulturno sportskom centru Skenderija do 19. marta ove godine.



Direktor centra Skenderija Amer Kapo je kazao da se od 1978. godine u centru Skenderija održava sajam ovog tipa, koji je do sada imao više od pola miliona posjetilaca. –Ponosni smo da ove godine imamo izlagače iz BiH i regiona na 2.500 metara kvadratnih. Drvna industrija je jedna od najbitnijih grana privrede u BiH. Kada je centar Skenderija izgrađen 1969. godine bila je jedinstven kompleks u BiH i cijeloj nekadašnjoj Jugoslaviji. Nema puno prostora u regiji gdje možete jedan dan održati košarkaški turnir, a sutra pripremiti isti prostor za održavanje sajma, kao što je slučaj sa centrom Skenderija. U naredne tri godine planiramo ovaj sajam održati na 10.000 metara kvadratnih što želimo postići uz pomoć naših izlagača. Možemo obećati da će centar Skenderija uvijek biti na raspolaganju našim izlagačima i privrednim subjektima i trudit ćemo se da naše izlagače predstavimo u najboljem svjetlu, kazao je Kapo.

Ministar privrede KS Muharem Šabić je ovom prilikom kazao da su za ovo ministarstvo i Vladu KS, drvna i metalna industrija strategijske oblasti razvoja privrede.

"Našim malim i srednjim preduzećima želimo obezbijediti povoljnu poslovnu klimu s ciljem povećanja njihove konkurentnosti na tržištu, tako što ćemo privući nove kupce i ponuditi im kvalitetan i cjenovno pristupačan namještaj. Tokom prošle godine Vlada KS je podijelila oko 60 miliona KM putem kredita uz veoma povoljne uslove malim i srednjim preduzećima, što planiramo uraditi i ove godine", naglasio je Šabić.

U ime općinskog načelnika dr. Nedžada Ajnadžića svečanom otvorenju sajma su prisustvovali njegovi savjetnici Mustafa Resić, Bećir Sirovina i Jasmin Gerin, vijećnik Samir Fazlić, te pomoćnica načelnika za privredu i lokalno ekonomski razvoj Edina Muslić.



Tokom trajanja sajma planirano je održavanje edukativnih radionica pod nazivom: "Napredni certificirani studij: Razvoj liderstva i stručnih vještina u industriji namještaja i prerade drveta, u organizaciji Centra za specijalističke edukacije FORMAT i "Zaštita industrijskog dizajna pred Institutom za intelektualno vlasništvo", u organizaciji tog instituta. Ulaz na sajam je besplatan, gdje je organizator za posjetioce obezbijedio nagradnu igru sa tri vrijedne nagrade. Proglašenje dobitnika nagrada će biti upriličeno u prostoru sajma 19. marta u 19 sati.

centar.ba

Lični kontakt internet ne može zamijeniti - Za snažniju sajamsku industriju u BiH nužno grupisanje manjih sajmova

Dvadeseti Međunarodni sajam privrede u Mostaru danas je otvorio vrata, a ove godine okuplja 800 izlagača iz 30 zemalja. Koliko je ovaj sajam popularan govori činjenica da su zbog popunjenosti kapaciteta nekoliko mjeseci prije početka organizatori morali otkazati učešće nekim izlagačima.

Na Mostarskom sajmu se predstavljaju izlagači iz svih grana privrede, a u sklopu sajma se održavaju i dvije podsajamske manifestacije - Sajam turizma i Sajam knjige.

Direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak kaže za eKapiju da je za zemlju kao što je BiH poželjno da ima dva do tri međunarodna, kvalitetna sajma.

- Naravno tehnološki napredak znatno olakšava komunikaciju poslovnim ljudima, svijet je postao globalno selo i informacija imate na pretek. Međutim, i dalje smatram da izravni kontakt ne može ništa zamijeniti. B2B razgovor, pogled u oči partnera ili stisak ruke ne može zamijeniti tipka na tastaturi. Zato su nam sajmovi potrebni.

Da je grupisanje više manjih sajmova u jedan veći smjer kojem bi BiH trebalo da teži smatra portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

- Moramo imati u vidu da je naše tržište jako malo u poređenju sa svjetskim tržištima i, zbog toga nam se ne bi smjelo dešavati i da se sajmovi iz iste oblasti u različitim gradovima organizuju u isto vrijeme, zbog čega gube i organizatori i izlagači – ističe Blagojević.

I direktor Banjalučkog sajma Milan Žugić smatra da je sajamska industrija u BiH i dalje na nezavidnom nivou zbog velikog broja manjih sajmova. Prema njegovim riječima samo u prošloj godini u Spoljnotrgovinskoj komori BiH prijavljeno je 36 sajamskih manifestacija, a u većini slučajeva, riječ je o sajmovima opšteg tipa.

Kako za eKapiju objašnjava Žugić, organizatori ovih manjih sajmova su razna udruženja ispred kojih se nalaze ljudi koji nisu stručni, niti imaju iskustva iz oblasti sajamske industrije.

- Nadležne institucije nisu dovoljno ažurne u ovom pogledu da jasno odrede kriterijume i uslove koje organizatori sajmova moraju ispuniti, odnosno da se jasno klasifikuje šta to spada pod sajamsku manifestaciju, šta pod izložbu, i ko se sajamskom djelatnošću može baviti.

Ono sa čime se još organizatori sajmova suočavaju je i pad broja izlagača jer su smanjeni budžeti za promociju, pa kompanije novac namijenjen sajmovima prelivaju na druge vidove reklamiranja.

- Sigurno je da privrednici, zbog izuzetno složenih uslova poslovanja i velikih opterećanja, teško izdvajaju novac za oblizak, a posebno za nastup na svim svjetskim sajmovima iz njihove oblasti, jer su cijene nastupa ili samog odlaska na sajam izuzetno velike. Zbog toga Privredna komora RS, samostalno, ali i sa domaćim i međunarodnim partnerima, konstantno organizuje odlazke u posjetu, kao i izlaganje na nekim od vodećih sajmova u regionu, ali i u Evropi, po znatno povoljnijim uslovima – kaže Vladimir Blagojević iz PK RS.

Lični kontakt nezamjenljiv

Direktor Centra Skenderija Amer Kapo kaže da je na krizu u sajamskoj industriji najveći uticaj imala ekspanzija tehnologije i interneta, jer je sada mnogo lakše doći do informacija nego prije deset godina.

- Mislim da je sada bitno tehnologiju iskoristiti za razvoj sajamske industrije. Ipak, ono u šta se tehnologija nije mogla umješati i što sajmove i dalje čini najvećim poslovnim prilikama jesu upravo lični kontakti, susreti i dogovaranje poslova na licu mjesta.

Kapo dodaje da je u Centru Skenderija sajam knjige najposjećeniji, a da najviše izlagača ima na sajmu privrede.

Jesenji sajam u Banjaluci, u kojem su spojena tri zasebna sajma, bilježi najveći broj posjetilaca, kao i izlagača. Direktor Banjalučkog sajma kaže da je u 2016. broj izlagača povećan za više od 40%, kao i posjetilaca za 30%.

- Naš cilj je napraviti na sajmu mjesto okupljanja, mjesto jačanja starih i ostvarenja novih, značajnih poslovih veza, te na taj način organizujemo B2B sastanke gdje investitori direktno sa izvođačima pregovaraju o poslovima u predstojećoj sezoni. U toku sajmova održavamo stručna predavanja, prezentacije i degustacije, zavisno od oblasti koju obuhvata sajamska manifestacija – ističe Milan Žugić direktor Banjalučkog sajma.

Vansajamska potrošnja

Statistika kaže da od sajamskog učinka, svega 10% ide organizatorima, a 90% zajednici, odnosno državi kroz razna plaćanja, poreze, carine i druga davanja. Naime, Mostarski sajam privrede za pet dana u prosjeku posjeti oko 50.000 ljudi, a za vrijeme trajanja sajma u gradu je nemoguće naći slobodan krevet.

- U proteklih 19 godina posjetilo nas je više od milijun ljudi što nije zanemariva brojka. Ti ljudi su morali negdje odsjesti, prespavati popiti kavu, ručati... Zbivanja na sajmu prati više od tri stotine akreditiranih novinara koji iz Mostara i BiH šalju jednu pozitivnu priču u svijet. A, da bi sajam rastao on mora imati i snažniju potporu državnih ustanova ali i lokalne sredine jer mi smo to prije svega zbog domaćeg gospodarstva. Stoga se nadamo da će podrška institucija vlasti iz godine u godinu biti još veća i da će shvatiti koliko sajmovi poput našeg mogu učiniti dobroga za jedno gospodarstvo, te da će se i broj izlagači povećavati a samim tim i sajam širiti. Imajmo na umu da se na svakome sajmu zrcali gospodarstvo jedne države, zemlje, regije - istakla je Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma.

Najuspješnija sajamska godina u Njemačkoj

Kompanija Messe Berlin iza sebe ima najuspješniju poslovnu godinu u svojoj istoriji. Uz predviđanja da će njihov promet iznositi oko 308 mil EUR, izvjesno je da će Messe Berlin, koji se bavi organizacijom privrednih sajmova, po prvi put preći granicu od 300 mil EUR. Prihod kompanije se konstantno uvećava već deset godina zaredom, a u tom periodu se gotovo udvostručio (u 2006. iznosio je 168 mil EUR).

U sajamski prihod ubraja se i vansajamska potrošnja. Tako je svaki posjetilac od 400.000, koliko ih je bilo ove godine u Berlinu na sajmu Zelena nedjelja, potrošio u prosjeku 120 EUR. To znači da je na sajmu potrošeno 48 mil EUR.

Ovi fantastični rezultati demantuju tvrdnje da su sajamske manifestacije u krizi i da će ih tehnologija i virtuelni svijet poslati u istoriju.

eKapija.com

Energa 2017: Centar Skenderija postaje regionalni energetski centar

Tradicionalni međunarodni Projekat Energa, jedinstven energetski događaj u regiji, koji kroz sajamsko-konferencijske sadržaje već sedmu godinu za redom tretira oblasti energije, rudarstva i prateće industrije, ove godine će se u terminu od 6. do 8. juna 2017. godine održati u sajamskom prostoru Centra Skenderija u Sarajevu.
Nakon što je Energa u proteklih šest godina uspješno realizovana u Tuzli, sajamski prostor je ove godine postavljen u Sarajevu, koje će u tri sajamska dana biti regionalni energetski centar.

Energa će okupiti više od 100 izlagača koji će predstaviti proizvode, projekte, ideje i usluge kompanija iz 15 evropskih zemalja, te okupiti više od 150 eminentnih učesnika sadržajnog konferencijskog programa.

"To će pružiti i priliku da iskustvo i kapaciteti organizatora i rukovodilaca Projekta Energa pokažu da u BiH možemo na najbolji mogući način organizirati jedan impozantan specijalizirani sajamsko-konferencijski projekat", rekao nam je prof. dr. Mirsad Đonlagić, predsjednik Inicijativnog odbora Projekta Energa, istaknuvši spremnost i želju premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića da Sarajevo intenzivno razvija svoje ozbiljne sajamske potencijale.

Kroz kolektivne nastupe, potencijalne poslovne partnere u BiH i regionu, tražit će osam kompanija iz Velike Britanije, koje će se predstaviti pod okriljem Ambasade Velike Britanije u BiH, zatim 12 kompanija iz Češke Republike koje su zapažen nastup imale i na ranijim sajmovima Energa, a značajan broj izlagača tradicionalno dolazi iz Njemačke i Poljske.

"Broj izlagača i učesnika u konferencijskom programu, te veliko interesovanje predstavnika značajnih institucija i organizacija iz oblasti kojima se bavi Energa, već sada su garant da ćemo u tri dana, naš sajamski prostor učiniti centrom energetskih zbivanja u regiji", istakao je Zlatko Alidžanović, predsjednik Uprave Programa Energa 2017.

Organizatori ističu i kvalitetan konferencijski program koji će u tri sajamska dana tretirati brojna pitanja i odgovore iz oblasti energetskog sektora, sa posebnim osvrtom na strateške energetske prioritete i investicijske potencijale Bosne i Hercegovine. Kroz Dane Elektroprivrede BiH bit će predstavljeni brojni projekti i planirana ulaganja najvećeg energetskog koncerna u BIH.

Kanton Sarajevo će kroz sesije prezentirati svoje energetske i komunalne projekte, dok će posebni paneli biti posvećeni tržištu električne energije, energijskoj efikasnosti i bioenergiji.

Projekat Energa 2017 održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstva energije, industrije i rudarstva Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva.

Partneri su Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine.

klix.ba

Otvoren Sarajevski festival turizma



Sinoć je u Domu mladih KSC Skenderija, uz zanimljiv kulturno–zabavni program, upriličeno svečano otvaranje Sarajevskog festivala turizma koji će zainteresirani moći posjetiti od 19. do 21. oktobra 2017. godine u Centru Skenderija.

Na ovogodišnjem sajmu će se predstaviti 75 izlagača iz šest država: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Turske, Indonezije i Indije koja je zemlja partner Sarajevskog festivala turizma.

Svečanom otvaranju Sarajevskog festivala turizma prisustvovao je načelnik Općine Centar Sarajevo dr. Nedžad Ajnadžić sa saradnicima.

Ova međunarodna sajamska manifestacija predstavlja važno mjesto okupljanja sudionika turističke ponude i posebno ima za cilj da afirmira domaću ponudu turističkih destinacija, usluga i potencijala te ujedno znači novi početak prezentacije turizma kao važne privredne grane u Bosni Hercegovini koja je zanimljiva turistička destinacija zahvaljujući njenom geografskom položaju, izuzetnim prirodnim ljepotama, kulturno-historijskom naslijeđu i pogodnim klimatskim uslovima.

Organizator Festivala turizma je KJP Centar Skenderija u saradnji sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.

Sarajevski festival turizma proširena je manifestacija Međunarodnog sajma turizma i turističke berze koji Centar Skenderija održava od 1970. godine. Također, i ove kao i proteklih pet godina dio Festivala turizma će biti Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa. Inače, ove godine je koncept Sarajevskog festivala turizma u potpunosti promijenjen i nije više samo sajamska manifestacija, već je za posjetioce pripremljen program od samog ulaza gdje će biti predstavljena gastronomska ponuda, a Festival turizma će pratiti i sadržajan kulturni program.

centar.ba

Otvoren sajam enterijera i eksterijera "Sarajevo4Walls"

Sajam namještaja, uređenja enterijera i eksterijera, tehnike i prateće industrije "Sarajevo4Walls" otvoren je danas u Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu.

Otvarajući manifestaciju, portparol sajma Indira Redžepović rekla je da je riječ o najvećoj sajamskoj manifestaciji te vrste u Bosni i Hercegovini.

"Zadovoljstvo nam je da je i ove godine sa nama veliki broj izlagača i zahvaljujemo im što su nam poklonili svoje povjerenje", istakla je Redžepović.

Na sajmu je izložena široka ponuda namještaja, bijele tehnike i ostalog programa za uređenje doma, poslovnih prostora i ugostiteljskih objekata, enterijera i eksterijera.

Više od 50 izlagača iz BiH i inostranstva predstavlja se sa oko 80 brendova.

Ulaznica za sajam je dvije KM, a pola prikupljenih sredstava bit će donirano u dobrotvorne svrhe.

Sajam će biti otvoren od 11.00 do 19.00 sati, a zatvara se 15. aprila.

[/i]

Sarajevski festival turizma: Prilika za promociju turizma, gastronomije ali i kulture

U Sarajevu će od 24. do 26. oktobra, biti održan 40. Međunarodni sajam turizma, ugostiteljstva i turistička berza koji organizira KJP "Skenderija", a od prošle godine se održava pod imenom "Sarajevski festival turizma".

Važnost ovog festivala se ogleda u prilici da na jednom mjestu Bosna i Hercegovina predstavi sve svoje turističke potencijale kako građanima Bosne i Hercegovine tako i turističkim agencijama i operaterima iz inostranstva, rekao je Amer Kapo, direktor KJP "Skenderija" na današnjoj konferenciji za novinare. Ovaj festival nije samo sajamskog tipa već je idealna prilika da se predstave i kulture različitih zemalja kao i same Bosne i Hercegovine, naglasio je Kapo.

"Vjerujem zaista da će ova tri dana festivala građani uživati u turističkoj, kulturnoj ali i gastronomskoj ponudi i da će u velikom broju posjetiti Skenderiju za vrijeme održavanja Sarajevskog festivala turizma".

Tema ovogodišnje manifestacije je gastro turizam, a u organizaciju brojnih programskih sadržaja bit će uključeni i Udruženje kuhara u BiH i Udruženje barmena ICE Sarajevo.

Udruženje kuhara BiH kao partner projekta je zaduženo za organizaciju internacionalnog kulinarskog kupa kuhara i poslastičara koje se održava 24. i 25. oktobra u dvorani Mirza Delibašić.

Pored kolega takmičara iz regiona i Evrope počastvovani smo dolaskom gospodina Steve Karapandže koji će biti voditelj članova žirija s kolegom Istokom Legatom, rekao je Nermin Hodžić predsjednik Udruženja kuhara u Bosni i Hercegovini.

"Pored ove manifestacije također radimo na oživljavanju jelovnika iz 1897. koji će biti prezentiran u Vijećnici na ceremoniji otvaranja festivala turizma 24. oktobra. I kao šlag na tortu Udruženje kuhara u BiH i klub ljubitelja palačinaka u petak 26. oktobra obara rekord u kategoriji serviranje palačinaka gdje pripremamo 13.000 komada", kazao je Hodžić.

Udruženje barmena ICE Sarajevo organizuje dvodnevno takmičenje barmena, a prema riječima Edisa Duvnjaka iz Udruženja barmena fokus takmičenja je na modernoj miksologiji i svi takmičari se moraju predstaviti sa originalnim receptom, vlastitom kreacijom.

"Prvi dan će biti kvalifikacije, a drugi dan finale i proglašenje pobjednika. Učestvovat će takmičari iz BiH i regiona, a i profesionalni žiri će biti internacionalan".

Pripremljene palačinke biće dostavljene socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva, a za distribuciju će biti zadužena organizacija Pomozi.ba.

"Prije svega, nama je čast što smo dio ovako lijepe priče i što ćemo na jedan ovako “sladak” način usrećiti mnoge. Palačinke ćemo prvenstveno dostaviti našim starim i bolesnim korisnicima koje obilazimo svaki dan i kojima isporučujemo gotove obroke na dnevnom nivou", rekao je Elvir Karalić, osnivač Udruženja Pomozi.ba.

Pored toga, planirana je isporuka palačinaka za razne domove, kako one koje zbrinjavaju djecu bez roditeljskog staranja, tako i za one koji zbrinjavaju stariju populaciju, dodao je Karalić.

"Također, palačinke planiramo isporučiti i u zavode za specijalno obrazovanje i odgoj djece, zavode za zbrinjavanje mentalno invalidne djece, a nećemo zaobići ni migrante, pogotovo žene i djecu koje trenutno borave na području Kantona Sarajevo".

Sarajevski festival turizma se održava uz pokroviteljstvo Gradske uprave Grada Sarajeva. U Vijećnici će 24. oktobra biti održana Gala večer na kojoj će se predstaviti projekti Grada Sarajevo, prije svega Trebevićka žičara, te predmeti od iznimne vrijednosti – autentični jelovnik i posuđe iz austrougarskog perioda koje se koristilo 1897.godine prilikom svečanog otvorenja Vijećnice kao najreprezentativnijeg objekta iz tog perioda, naglasila je na današnjoj konferenciji Meliha Fazlić, predstavnica Gradske uprave i gradske Vijećnice.

Kako je sajam posvećen jednim dijelom i gastronomiji, gastro ponuda prilikom Gala večeri, će biti prilagođena jelovniku iz 1897. za čiju realizaciju će se pobrinuti Udruženje kuhara u Bosni i Hercegovini.

Od 24. do 26. oktobra, Grad Sarajevo će na sajamskom štandu promovisati sadržaje Trebevićke žičare, Sarajevske vijećnice, Olimpijskog bazena Otoka te EYOF-a koji predstavlja najveći sportski olimpijski festival za mlade sportiste između 14 i 18 godina u Evropi.

Krajnji cilj učešća Grada Sarajevo na 40. Međunarodnom sajmu turizma, ugostiteljstva i turističke berze je regionalna promocija Bosne i Hercegovine i Sarajeva kao najpoželjnije turističke destinacije.

Interesantno je da je prvi sajam nakon izgradnje Centra Skenderije upravo bio sajam turizma, lova i ribolova i to 1970 godine.

U segmentu stručno-edukativnog programa, 25. oktobra u Domu mladih biće organizirana konferencija pod nazivom "Gastronomija i razvoj turističke destinacije". Učesnici konferencije su uvaženi profesori iz BiH i regiona, predstavnici institucija i uspješni turistički radnici.

Klix.ba

17. Međunarodni sajam privrede Tešanj – BiH 2023



Udruženje privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj kao organizator zajedno sa svojim partnerima, po 17-ti put otvara vrata jednoj od najznačajnijih privrednih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Međunarodni sajam privrede u Tešnju zahvaljujući svom dugogodišnjem uspjehu izgradio je reputaciju stabilne i značajne platforme za povezivanje privrednog sektora, te je jednim dijelom i nosilac ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Ove godine u većem i značajnijem formatu sudeći prema interesu kako domaćih tako i inostranih kompanija, ponuda, kvalitet i kapaciteti, sve govori u korist dosad najvećeg i najozbiljnijeg privrednog događaja na kojem će učestvovati skoro 500 izlagača što predstavlja povećanje sajamskih kapaciteta za 40% u odnosu na godinu ranije.

Sajam će se održati od 27. do 30. septembra na lokalitetu Kamelia d.o.o. Matuzići – na prostoru koji obuhvata preko 20.000 m2. Učesnicima će na raspolaganju biti dostupan unutrašnji izložbeni prostor od 6.000 m2 i preko 15.000 m2 vanjskog izložbenog prostora, za afirmativnu prezentaciju kompanija, njihovih proizvoda i usluga.

Zemlja partner Sajma je Mađarska. Uz neizostavnu podršku Općine Tešanj kao partnera, prvi put u sajamskoj organizaciji ostvarena je saradnja i partnerstvo kroz status “Grad partner sajma – Grad Živinice”.

Prepoznavajući važnost i značaj održivog razvoja i energetske tranzicije, centralna tema ovogodišnjeg sajma je “Obnovljivi izvori energije – energetska efikasnost”.

Niz popratnih aktivnosti kao što su jačanje saradnje lokalnih zajednica, potvrde prisustva i novih ugovora o saradnji privrednih komora iz BiH i okruženja, B2B sastanaka, panel diskusija na aktuelne teme zelene tranzicije i obnovljivih izvora energije, te nekoliko novina daju dodatnu dimenziju sajamskoj manifestaciji. Mnogobrojni stručnjaci, gosti, iskusni menadžeri domaćih i svjetskih kompanija će dati svoj doprinos na centralnom panelu posvećenom temi obnovljivih izvora energije i energetskoj održivosti, ciljevima kojim naša zemlja treba težiti u budućnosti.

17. Međunarodni sajam privrede Tešanj – BiH 2023 je mjesto privrednih susreta i biznisa budućnosti

(sa-c.net)