Sarajevo | Construction News

U Sarajevu održana Šetnja do vidikovca na Trebeviću

Sarajevo centar za savremenu umjetnost (SCCA) u nedjelju je organizovao performativnu "Šetnju do vidikovca" posvećenu Trebevićkoj žičari, u okviru projekta "Individualne utopije nekad i sad: diskontinuitet generacijskog dijaloga ili šta nam je zajedničko?".

Autorica koncepta je Armina Pilav, a urednica i producentica Asja Hafner, SCCA/pro.ba. Ovim je, kako su naveli organizatori šetnje, nastavljeno istraživanje o žičari, planini Trebević i njenoj (ne)povezanosti sa gradom.

Šetnja je imala ukupno šest stajališta, a završila je na lokaciji Opservatorija. Učesnici su krenuli iz parka prekoputa Vijećnice, obišli donju stanicu i odmorili kod preostalog podnožja stuba žičare, a potom i kod arheoloških ostataka bob-staze, koja je danas galerija grafita pod otvorenim nebom.

Potom su došli do vidikovca i ustanovili da je pogledaj isti kao prije, dok je trebevićka žičara "tu negdje". Na kraju su odmorili i izletovali kod arheoloških ostataka opservatorije, odnosno stare austrougarske tvrđave koja je funkcionalno transformisana u opservatoriju.

Klix

Vinarija "Da Riva": Italijan Jozef prvi je u gostionici služio vino

Nagla urbanizacija Sarajeva počinje s dolaskom austrougarske vlasti i zauzimanjem grada 1878. godine. Gradilo se na osnovu regulacionog plana, koji je napravila tadašnja vlast i koji je obuhvatio Miljacku, tačnije lokalitet Bembaše, govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

- Stari osmanlijski put išao je preko Alifakovca do Kozije ćuprije i prema istočnom dijelu BiH, lijevom stranom Miljacke, kako bi se spojio prema Romaniji. No, kao takav, nije mogao zadovoljiti potrebe tranzita pa se rodila ideja o gradnji novog, s desne strane rijeke. Nova cesta bila je od velike važnosti za Austro-Ugarsku, jer se na taj način rasteretila i Kozija ćuprija kao historijsko mjesto ulaska u Sarajevo, o čemu je vlast vodila računa - kaže Garibija.

Razvio trgovinu

Prema njegovim riječima, probijanje ove dionice zahtijevalo je i gradnju tunela kod Babinog zuba, kao i pravljenje mosta kod rijeke Mošćanice.

- Upravo na tom mjestu, odnosno na samom ušću Mošćanice u Miljacku, nedaleko od poznate čile ili osame za derviše, koja je bila u sklopu Mevlevijske tekije i pored mosta koji je napravljen 1884. godine, na veliko imanje nastanio se Italijan Josef da Riva, koji je po državljanstvu bio Austrijanac.

Napravio je skladište građevinskog materijala te je počeo tadašnja gradilišta Sarajeva snabdijevati materijalom i na taj način razvio trgovinu. Kao trgovac, dodatno se obogatio i postao zaljubljenik u kvart, odnosno u ušće, što ga je navelo da mijenja svoju trgovinu i da na tom mjestu sagradi kuću i gostionicu - rekao je Garibija.

Da Riva je davne 1889. godine napravio objekt za stanovanje, ali i kafanu i gostionicu, gdje je gostima poslije služio vino. U njenoj neposrednoj blizini Da Riva je, kao veleposjednik, iskopao u brdu prostorije za vinariju.

- Na jedinstven način spojio je kafanu s tunelom i podrumom, u kojem je poslije skladištio vino. Podrum je bio povezana sa širokim tunelom od 4 metra koji se pružao prema glavnom ulazu, koji je bio napravljen stilski od kamena hreše s velikim dvokrilnim kovanim vratima.

Zidovi su bili od kamena, zasvođeni lučnim svodom od obične cigle, što je bila jedinstvena pojava. Centralni svod, ojačan posebnim lukom, prihvatio je opterećenja zemlje iznad - govori Garibija.

Izletište Sarajlija

On ističe da je unutrašnjost prostorija bila ventilisana posebnim dimnjakom da bi se miris vina prozračio. Da Riva je, ujedno, i prvi vinar u Sarajevu s autentičnom vinarijom, koja je postojala sve do 1918. godine. Po završetku Drugog svjetskog rata on je napustio Sarajevo. Uspomena na Da Rivu nadimak je cijelog ovog kvarta uz obalu rijeke Miljacke, koju su građani Sarajeva u narodu prozvali Dariva.

Pored svojih objekata Josef je napravio i branu i jednu ambijentalnu cjelinu za izletište Sarajlija. Interesantno je da je klima Sarajeva pogodna za grožđe pa su sarajevske kuće odvajkada imale svoje hladnjake koji su bili pokriveni lozom.

Kafane i drvene brane danas nema

- Bitno je istaći da se prostorija na Darivi, odnosno Bembaši, gdje se vino odlagalo, ubrzo poslije Kraljevine Jugoslavije zatvorila i postala skladišni prostor, dok je to danas napušteni objekt, znatno devastiran. Tokom Drugog svjetskog rata okupacione i fašističke vlasti vršile su u ovom objektu nehumana isljeđivanja prema čuvenoj sarajevskoj ilegali, dok su kafana i drvena brana odavno nestale - naglašava Garibija.

Vinarija "Da Riva" danas je zapuštena

Dnevni Avaz

U Općini Centar radnici "Parka" uređuju zelene površine

Radnici preduzeća "Park" počeli su uređivati zelene površine na području općine Centar. U Mjesnoj zajednici Park-Višnjik predviđeno je uređivanje platoa i popravljanje mobilijara prekoputa Zavoda za transfuziologiju i u sjevernom dijelu skvera između Druge gimnazije i bivšeg objekta "Austrijska kuća".

U ulici Zaima Šarca, u Mjesnoj zajednici Bardakčije, gradit će se pješačke staze i postaviti zaštitne ograde, dok će u ulici Branilaca Sarajeva, u MZ-u Trg oslobođenja - Centar, biti popravljeno dječije igralište. Predviđeno je i hortikulturno uređenje Velikog parka, kao i zamjena parkovskog mobilijara u Radićevoj ulici.

Novi izgled uskoro će dobiti i šetnice uz Obalu Maka Dizdara i uz ulicu Terezija. U blizini autobuskog stajališta u ulici Muhameda ef. Pandže bit će postavljeni parkovski rekviziti, dok će u Jukićevoj ulici biti posađena stabla.

- Iznad Kliničkog centra uredit ćemo zeleni pojas. Uklanjat ćemo uništene i oštećene žardinijere i obnoviti zeleni pojas u Alipašinoj ulici. Planiramo očistiti i zapuštene površini u ulici Tina Ujevića i samoniklo raslinje oko "Turbeta" - kazala je Aldijana Hamza, stručna saradnica za informiranje u preduzeću "Park".

Dnevni Avaz

Inspekcija Starog Grada uklanja bilborde?

Iz Općine Stari Grad najavili su nam kako će u narednih deset dana njihov inspektor zatražiti uklanjanje četiri bilborda postavljena uz pojas Miljacke, od kojih se jedan nalazi uz samu Šeherćehajinu ćupriju.

Ukoliko iz Gradske uprave, u kojoj su izdali rješenja za postavljanje panoa ne postupe po zahtjevu, iz Općine su poručili kako će bilborde sami ukloniti, makar angažovali privatnu firmu da ih odreže.
Da li će se iz Općine Centar oglasiti po ovom pitanju, jer se panoi nalaze i na njihovoj teritoriji, ostaje da se vidi.

Oslobodjenje

Objekti uz rijeku moraju imati vodne dozvole

Miljacka je kompleksan problem i sve dok se ne počne sistematski rješavati, zagađenja u ovoj rijeci neće prestati. To nam je kazao kantonalni vodoprivredni inspektor Haris Biogradlić, komentirajući izlijevanje plave tečnosti u rijeku prije nekoliko dana iz odvoda preko puta zgrade "Papagajka", koji su primijetili prolaznici.

Podsjećamo da je i prošle godine nepoznata tečnost obojila Miljacku na Vrbanji, o čemu je "Avaz" pisao. Stare cijevi i loš kanalizacioni sistem glavni su uzroci zagađivanja rijeke, konstatirali su i tada stručnjaci.

- Posljednje izlijevanje desilo se u trenutku i moglo je doći iz bilo kojeg dijela grada. Mora se riješiti pitanje prečišćavanja vode, što će jednim dijelom biti učinjeno puštanjem u rad prečistača u Butilama. Mnogi građani imaju septičke jame, one se moraju čistiti, kanalizacija je loša, a to sve na kraju kroz podzemne vode završi u Miljacki - kazao je Biogradlić.

On ističe kako je povećan priliv novca od posebih vodnih naknada koje plaćaju firme.

- Riješeno je pitanje benzinskih pumpi, sada se uređuje pitanje autopraonica, pilana, farmi... Takvi veliki privredni subjekti najviše zagađuju i od tih naknada se plaća uređivanje korita. Potrebno je na nivou Kantona napraviti neki sektor za vode u kojem bi bili hemičari, građevinski inžinjeri koji bi kontrolirali stanje i poštovanje evropskih direktiva. Općine, također, moraju biti odgovornije i tražiti vodne dozvole za objekte koji su blizu rijeke i koji utječu na podzemne vode - naveo je Biogradlić.

Implementirati projekt "Čista rijeka Miljacka"

Direktor Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu Tarik Kupusović smatra da bi za rješavanje problema što prije trebalo implementirati projekt "Čista rijeka Miljacka".

- Nakon puštanja postrojenja u Butilama, bit će nešto bolje stanje. Kišnica se mora odvojiti od kanalizacije, koja nikako ne bi smjela završavati u Miljacki - istakao je Kupusović.

Denvni Avaz

Na Kovačima pucaju stare cijevi, voda se slijeva niz ulice

Stanovnici starogradskog naselja Kovači žale se na manjak parkinga, neuređene ulice, lošu higijenu, često pucanje vodovodnih cijevi, manjak zelenila, parkova, dječijih igrališta, neuređene fasade...

Psi lutalice

Adil Aljić, šef Sektora za poslove u mjesnim zajednicama Općine Stari Grad, kaže da su plato i dio ulice uništeni, ali da će to, čim se završi s gradnjom zgrade Rijaseta, biti popravljeno.

- Kovači imaju veoma malo zelenih površina i dječijih parkova, a i ono malo što su imali, oduzeto im je. U ovom naselju problem su i psi lutalice, kojih je sve više, kao i parkinzi, koji uopće ne postoje pa vozači parkiraju po ulici. To će se morati što prije riješiti - kaže Aljić.

Stanovnik ovog naselja Šaban Begović kaže da mu smetaju nove zgrade, koje narušavaju autentičnost Kovača.

- Zbog velikog broja posjeta Šehidskom mezarju, potrebno ga je urediti, ali i okolne kuće, koje imaju stare i oronule fasade. Smeta mi i to što nemamo igrališta, djeca nam se nemaju gdje igrati - govori Begović.

Avdo Abdićević ističe da imaju problema s lošim i starim vodovodnim cijevima, koje često pucaju.

- Naš problem je i ambulanta, u kojoj radi samo jedan doktor, a kada on negdje ode, mi smo primorani tražiti pomoć negdje drugo. Također, ulice su nam katastrofalne - ističe Abdićević.
Neredovan prijevoz

Sejo Dedajić, kao i ostali stanovnici ovog naselja, smatra da treba mijenjati kaldrmu, poskidati kocke i ponovo asfaltirati.

- Nemamo ni redovan prijevoz, a i kombija više nema nego što ih ima. U naselju je potrebno izgraditi sportsku dvoranu za djecu i mlade, da se sklone s ulice - dodaje Dedajić.

Habiba Rešo kaže da imaju gomilu neriješenih problema u naselju, a jedan od njih su vozila parkirana na ulici.

- Ulice su nam prljave, a to se ne bi smjelo desiti u jednom ovakvom naselju. Vodovodne cijevi su, također, dugogodišnji problem. Vazda pucaju i voda nam curi ulicom. Također, i rukohvati bi se trebali popraviti zbog starijih građana - govori Rešo.

Obnavljanje kuća

Neki stanovnici su zadovoljni svojim naseljem i njegovim preuređivanjem. Jedan od njih je i Jusuf Pokrklić, koji kaže da mu je drago što se obnavljaju stare kuće u mahali.

- Jedino mi smeta to što je uništena ulica i što takva stoji godinama - govori Pokrklić.

Dnevni Avaz

Izmjene u javnom gradskom prijevozu

Zbog nastavka radova na rekonstrukciji tramvajske pruge u ulici Maršala Tita od 5 sati u utorak, 15. maja do 5 sati 18. juna ove godine doći će do izmjene u javnom gradskom prijevozu, saopćeno je iz GRAS-a.
Autobuske linije za Podhrastove, Bare, Koševsko Brdo, Breku, Breku II, te autobuske linije koje polaze s terminala Park za Jagomir i Šip - Bušća, te minibuske linije Drvenija - Gornji Velešići, Park - Sedrenik i Park - Barice, a koje su dosad saobraćale s terminala Park saobraćat će s terminala Sutjeska.

Oslobodjenje

Obnova Azize Sacirbegovic by euro-asfalt.ba

Demontaža stare pruge

Današnje iznenadne snježne padavine, ukoliko se nastave, prolongirat će otvaranje tramvajske pruge koja saobraća prema okretaljci Skenderija. Radnike Euroasfalta snijeg i kiša nisu omeli u obavljanju poslova, te su umjesto asfaltiranja, koje zbog vremenskih neprilika ne može biti obavljeno, počeli demontiranje, odnosno vađenje stare, već dotrajale pruge.


''Kako su danas u Sarajevu počeli padati snijeg i kiša, sve nas je to pomalo usporilo, ali barem možemo demontirati staru prugu, te su tako nastavljeni radovi do kafane Park. Za sada smo od raskršća kod Higijenskog zavoda do Holiday Inna završili sve, osim asfaltiranja, koje je planirano u četvrtak samo u slučaju da nam to vremenske prilike dopuste. Tramvajska pruga kojom se kreće šestica biće otvorena tek onda kada završe svi radovi, odnosno onda kada asfaltiramo tu dionicu'', kazao je za Oslobođenje Sedin Halilagić, voditelj projekta iz Euroasfalta.

Podsjećamo, od sedmog maja u funkciju je pušten trolejbuski saobraćaj prema Jezeru. Sanacija i remont tramvajske pruge nastavak su aktivnosti obavljene 2004. i 2005. godine na dionici pruge od Marindvora do Baščaršije. Vrijednost cijelog projekta je oko šest miliona KM, a sredstva je osigurala Vlada Kantona Sarajevo.

Zbog nastavka rekonstrukcije u Ulici maršala Tita sutra od pet sati do pet sati 18. juna, doći će do izmjene u javnom gradskom prijevozu, saopštili su iz Grasa. Autobuske linije za Podhrastove, Bare, Koševsko Brdo, Breku, Breku II, one koje polaze s terminala Park za Jagomir i Šip - Bušća, te minibuske linije Drvenija - Gornji Velešići, Park - Sedrenik i Park - Barice, a koje su dosad saobraćale s terminala Park, saobraćat će s terminala Sutjeska.

Oslobodjenje

Otvorena spomen-soba

Općina Novo Sarajevo posljednjih sedam dana obilježavala je Dan šehida i poginulih boraca, obilazeći obilježja i dostojanstveno se sjećajući svih onih boraca, očeva koji su branili Sarajevo i našu zemlju.

Tako je jučer u prostorijama Općine upriličen prijem za stotinu djece šehida i poginulih boraca, gdje im je načelnik Nedžad Koldžo podijelio hedije. U ime djece, Enes Agić je zahvalio načelniku, ali i Općini što su ih se sjetili.

- Naša zajednička obaveza je da nas na obilježavanju ovakvih datuma bude što više na mjestima koja svjedoče o istini, kako bismo spriječili falsifikovanje historije, istakao je načelnik Koldžo, te dodao da je Općina Novo Sarajevo prva koja je napravila sva spomen-obilježja šehidima i poginulim borcima, spomen-panoe sa fotografijama boraca u svim mjesnim zajednicama, ali i finansirala brojne projekte boračkih udruženja koji ne daju da važni historijski datumi padnu u zaborav.

Povodom obilježavanja Dana Novog Sarajeva, otvorena je i spomen-soba šehidima i poginulim borcima ove općine. Još 2010. godine počela je izgradnja spomen-sobe, a prva faza obuhvatala je panoe i pripremu za građevinske radove. Za ovu fazu Općina je izdvojila 5.000 maraka. Za drugu fazu bilo je potrebno nešto više novca te je Općina izvojila 6.000 KM, a Udruženje porodica šehida i poginulih boraca sufinansiralo je, odnosno prodajom članskih karata, prikupilo još oko tri hiljade maraka. Soba sadrži autentične ratne eksponate, tri lutke preobučene u uniforme (policijska, maskirna šivena od šatora, te zadnja verzija uniforme iz '95. godine) i panoe sa slikama poginulih.

- Završeno je uređenje spomen-sobe, koja je danas i otvorena. Soba sadrži eksponate pušaka, bombi, beretki, pancire, šljemove, originalna odlikovanja (Zlatni ljiljan i Zlatna značka). Poražavajuće je što smo historiju bacili u kontejnere, većinu autentičnih uniformi morali smo kupovati. U narednom periodu planiramo napraviti multimedijalnu salu videoteku, gdje će se puštati ratni filmovi, te biblioteku koja će obilovati knjigama o ratu '92 - '95. godina. Cilj nam je da djecu iz osnovnih i srednjih škola dovedemo u ovu salu, kako bi se što bliže upoznala sa našom historijom o kojoj se danas gotovo i ne govori, kazala je jučer Naima Macanović, sekretar Organizacije šehida i poginulih boraca.

Oslobodjenje