Sarajevo | Construction News

U Pionirsku dolinu stižu divlje mačke

Tokom polovine aprila, KJKP Park je potpisao ugovor o nastavku izgradnje objekta za smještaj zvijeri, odnosno zvjerinjaka, sa firomom Miprogradnja. Odmah nakon potpisivanja ugovora počeli su i građevinski radovi, koji teku shodno prema planu i finansijskim mogućnostima.
Prostor za smještaj zvijeri bi trebao biti završen u drugoj polovini 2012. Izgradnjom zvjerinjaka, ponuda Pionirske doline će biti podignuta na novi nivo, jer će izgrađeni objekat biti dom za nove vrste životinja, i to lavove i divlje mačke.

- Na ovaj način, imamo šta novo ponuditi posjetiocima Pionirske doline, kako oni to i zaslužuju, istakli su iz Parka.

Podsjećamo, objekat za smještaj zvijeri u RZC Pionirska dolina počet je još 2008. godine, ali je, zbog nedostatka sredstava, nedovršen stajao pune četiri godine. Javnosti je poznato da je KJKP Park 2008. pokrenuo izgradnju objekta, te da je do proljeća 2009. godine završena gotovo polovina planiranih radova. Tačnije, svi građevinski radovi od proljeća 2009. su prekinuti, a nastavak je bio uslovljen finansijama, planiranjem i izdvajanjem sredstava za nastavak izgradnje ovog objekta iz budžeta Kantona Sarajevo, pa su se ove godine stekli uslovi za nastavak građevinskih radova.

Prema projektu, ukupna površina objekta iznosi gotovo 1.200 kvadrata, s tim da će vanjski prostor, odnosno trkalište zauzimati 1.020, a unutrašnji prostor zauzet će 180 kvadrata. Unutrašnji dio objekta sačinjavat će prostorija za smještaj životinje tokom niskih vanjskih temperatura (zime), za smještaj gravidne životinje, za boravak osobe koja će biti zadužena za brigu i hranjenje životinja, te za liječnički tretman životinje. Objekat u kojem će obitavati divlje mačke radi se po najsavremenijim standardima za smještaj i humano držanje tih životinja, a mentorsku preporuku na projekat dali su zoovrtovi iz Zagreba i Hanovera.

Cjelokupan objekat bit će izgrađen od kamena i neprobojnih zaštitnih stakala, a na njemu nigdje neće biti upotrijebljene rešetke ili slične zaštitne željezne prepreke, već samo staklo, tako da će posjetioci imati puno ljepši prizor, a i sama životinja boravit će ugodnijem životnom prostoru.

Oslobodjenje

Radovi koštali 30.000 KM: Novo stepenište na Soukbunaru

U naselju Soukbunar Općina Centar je, na zahtjev stanovnika, finansirala izgradnju novog stepeništa od ulice Soukbunar kod broja 217 prema Trebevićkoj ulici. S obzirom na to da je u pitanju veoma strm teren, stepenište je napravljeno na više nivoa.

S obje strane stepeništa ugrađeno je više od 100 metara rukohvatne ograde. Do kraja ove građevinske sezone planirano je i postavljanje kulir ploča na cijelom stepeništu. Izvođač je građevinska firma "Sela", s kojom Općina ima ugovor o održavanju i izgradnji stepeništa i pješačkih staza. Za ovaj projekt iz općinskog budžeta izdvojeno je 30.000 KM.

Dnevni Avaz

Sokak Patke: Ulica nastala na ušću Mošćanice u Ramića banju

Kroz današnju čaršija nekada je protjecao potok Ramića banja. Ostaci tog potoka, koji teče sa sjevera prema čaršiji, vidljivi su i danas kroz ulicu Safvet-bega Bašagića kada se mijenjaju dotrajale instalacije ili se nešto novo gradi.

Na obalama te rječice niknula je stara varoš, koja je dolaskom Osmanlija procvjetala u Baščaršiju. Kako se čaršija razvijala, tako su ljudi polako prilagođavali tok Ramića banje svojim potrebama, govori za "Dnevni avaz" Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Drvene ćuprije

- Skender-beg je 1540. godine jedan krak rijeke Mošćanice usmjerio prema Baščaršiji, preko Faletića, Gazinog Hana, Višegradske kapije, niz Vratnik i Kovače, sve do čaršije. Tako je kroz drvene čunke, drvene vijadukte i mala kamena korita rukavac Mošćanice stigao do svog novog ušća u Ramića banju, na predjelu gornje čaršije. Voda je bila čista i neko vrijeme se koristila za piće, a poslije za pranje - kaže Garibija.

Novonastalo ušće bilo je razvijeno i veoma pogodno za ptice selice, koje su instinktivno odvajkada prolazile ovom dolinom i tu se odmarale. Hladna voda Mošćanice i Ramića banje godila je patkama pa je ovo ušće postalo njihovo redovno stajalište. Tako su Sarajlije s vremenom cijeli lokalitet prozvale Patke.

- Privlačna atmosfera ušća navela je hadži Ahmeda Duradžika da na tom mjestu napravi džamiju i tako uljepša ovaj kraj. Gradnjom džamije 1607. godine počela se formirati i nova mahala. Ušće se prelazilo drvenim ćuprijima, koje su ispresijecale hladne vode.

Prva ćuprija bila je odmah do ušća pored Stanišića hana, druga pored Čekrčijine džamije, a treća pored Baščaršijske džamije, na ulazu u Bravadžiluk. Tako su patke iz Miljacke neometano išle do ušća, koje im je bilo pogodno za izlijeganje mladih - ističe Garibija.

Kultna pekara

No, nove potrebe i urbanizacija grada zahtijevali su pokrivanje potoka, na kojem se rodio Baščaršijski trg. Ramića banja pokrivena je hrastovim gredama, a dio korita ostao je ispod platoa.

- Potok je u cijelosti zatvoren 1930. godine. Razvojem vodovoda nestala je potreba i za rukavcem Mošćanice, koji se zatvorio nakon Prvog svjetskog rata - dodaje Garibija.

U Sarajevu i danas postoji sokak koji se zove Patke. Karakteristična bosanska arhitektura krasila je ambijent ove ulice. Za potrebe stanovništva i zbog blizine Baščaršije u tom sokaku napravljena je kultna pekara, koja je opstala do danas.
Nosila ime Trifka Grabeža

Od Kraljevine Jugoslavije sve do 1993. godine sokak je nosio ime po Trifku Grabežu, rođenom Paljaninu, gimnazijalcu i članu "Mlade Bosne", koji je tu stanovao. Grabež je bio jedan od učesnika terorističkog i nepromišljenog atentata na Franca Ferdinanda. Ostatak života proveo je u tamnicama Terezinštata u Češkoj.

Ukras Miljacke

Naglim zagađenjem grada patke su neko vrijeme zaobilazile Sarajevo u svojim selidbama. Početkom devedesetih godina ponovo su se pojavile, ali su opet nestale tokom agresije. Povratku patki u Sarajevo, u njihovo stoljetno svratište, svjedočimo posljednjih nekoliko godina. Šepurenje patki i igra pačića ukras su Miljacke, a njihovo hranjenje u ovom gradu smatra se dobrim djelom, koje povećava berićet, kaže Garibija.

Dnevni Avaz

Ko upravlja bazenima na Bembaši?

Bazen na Bembaši, prema svemu sudeći, ni ove ljetne sezone neće biti stavljen u funkciju. Nakon što je Općina Stari Grad prošle godine ovaj bazen uknjižila kao svoje vlasništvo, do sada se ništa nije uradilo kako bi se ovaj kompleks obnovio i dao na korištenje građanima.
Jedino je, kako su nam potvrdili u ovoj općini, u julu prošle godine donesena odluka kojom se bazeni daju na dugogodišnje raspolaganje JP Olimpijski bazen Otoka. Međutim, Mujo Gec, direktor ovog javnog preduzeća, kaže da ovaj proces još nije završen, jer Grad Sarajevo nije donio odluku o prihvatanju ove općinske odluke.

- Općina je izrazila želju da Gradu preda na raspolaganje bazen na Bembaši, kojim bismo ustvari mi upravljali. Ali, još o tome nije donesena nikakva odluka, kazao nam je Gec.

Sekretar Gradske uprave Milorad Kojović, pak, tvrdi da Grad kao osnivač Olimpijskog bazena Otoka do sada nikada nije dobio niti pismo namjere od Općine Stari Grad o prenosu prava korištenja bazena Bembaša na Grad Sarajevo, niti odluku Općinskog vijeća.

- Od njih nikada ništa nismo dobili, ni u pisanoj formi ni usmeno, tako da se Grad i Gradsko vijeće o tome nisu mogli ni izjasniti. Međutim, da bi se proces prenosa prava raspolaganja bazenom uradio, potrebno je prvo riješiti imovinskopravne odnose na bazenu, uraditi elaborat koji će sadržavati ekonomsko-tehničke pokazatelje ulaganja u ovaj objekat i naposljetku obezbijediti sredstva u budžetu, pojasnio je Kojović.

Oslobodjenje

Nastavlja se obnova Ferhadije: Početkom sedmice tamponiranje

Iako obilna kiša donekle usporava obnovu dijela Ferhadije od Tržnice do Ekonomskog fakulteta, radovi se, ipak, odvijaju planiranom dinamikom. Potvrdio nam je to Milenko Radović, rukovodilac gradilišta.

- Završena je obnova plinskih instalacija, a privodimo kraju i radove na vodovodnoj mreži. Položena je glavna vodovodna cijev i sada mijenjamo čvorište, koje je izgrađeno još 1982. godine. Četiri ventila vežu četiri strane pa smo morali isključiti vodu - pojasnio je Radović.

Dodao je da će, nakon postavljanja plinskih, vodovodnih i instalacija "BH Telecoma", tamponirati teren do predviđene visine i početi izradu slivnika na sredini ulice za odvodnju oborinskih voda. Radove izvodi firma "Mibral", a rok za završetak je 65 dana.

Dnevni Avaz

Propada zgrada depoa Historijskog arhiva Sarajeva

Zgrada depoa Historijskog arhiva Sarajeva u Čadordžinoj ulici na Vrbanjuši svakim danom sve više propada. U objektu gdje je nekada bilo sirotište trenutno se, prema riječima Admira Nezirovića, šefa Odsjeka za smještaj, korištenje i zaštitu arhivskog fonda, nalazi oko sedam kilometara arhivske građe.

Narušena stabilnost

- Zgrada je u vrlo lošem stanju. U jednoj prostoriji došlo je do slijeganja tla, police udaraju o zid i građi prijeti oštećenje. U ovom depou nalazi se dokumentacija općina Centar, Stari Grad i Novo Sarajevo, zatim Gradskog poglavarstva u periodu od 1978. do 1945. godine, arhiva Općinskog suda u Sarajevu, Šerijatskog suda... Tu je i građa škola koje više ne postoje, ali, naprimjer, i Prve gimnazije, zatim dokumenti o imovinskopravnim odnosima - rekao nam je Nezirović.

On je istakao da je građa koja se čuva veoma značajna za Kanton, ali i za cijelu BiH, pa je proglašena pokretnim materijalnim dobrom. Prostorije depoa, pod koji tone i napukle zidove pokazao nam je zaposlenik Adis Hodžić.

- Zbog nagiba police ne mogu stajati mirno, već se vraćaju. Zgrada nije namjenski projektirana za arhiv, pa joj je zbog težine građe u nekim dijelovima narušena stabilnost - rekao nam je Hodžić.

Izrada projekta

Direktor Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS Munib Buljina potvrdio nam je da je riječ o građi neprocjenjive vrijednosti.

- Sa stručne strane, mi ćemo podržati sanaciju zgrade, pomoći u izradi projektne dokumentacije. U prvoj fazi bilo bi korisno spriječiti daljnje propadanje depoa, jer je vrlo skupo obnoviti zgradu u autentičnom obliku - kazao nam je Buljina.

Čuva se i Emer-nama Gazi Husrev-bega

U Arhivu navode da je u toku digitalizacija građe, ali da je to dug i zahtjevan posao koji će potrajati. Najstariji originalni dokument koji se čuva u depou na Vrbanjuši je Emer-nama Gazi Husrev-bega iz 1532. godine, koja je pisana arapskim pismom na turskom jeziku. Riječ je o naredbi Gazi Husrev-bega o slobodi vjeroispovijesti svih stanovnika Sarajeva.

Dnevni Avaz

Ma svaka cast sto obnavljaju Ferhadiju I TO CAK OD TRZNICE PA SKORO DO EKONOMIJE!!!
Trebate o tome svaki dan pisati to je najveci uspjeh ove godine za Stari grad..

Marshall wrote: Nastavlja se obnova Ferhadije: Početkom sedmice tamponiranje

Iako obilna kiša donekle usporava obnovu dijela Ferhadije od Tržnice do Ekonomskog fakulteta, radovi se, ipak, odvijaju planiranom dinamikom. Potvrdio nam je to Milenko Radović, rukovodilac gradilišta.

- Završena je obnova plinskih instalacija, a privodimo kraju i radove na vodovodnoj mreži. Položena je glavna vodovodna cijev i sada mijenjamo čvorište, koje je izgrađeno još 1982. godine. Četiri ventila vežu četiri strane pa smo morali isključiti vodu - pojasnio je Radović.

Dodao je da će, nakon postavljanja plinskih, vodovodnih i instalacija "BH Telecoma", tamponirati teren do predviđene visine i početi izradu slivnika na sredini ulice za odvodnju oborinskih voda. Radove izvodi firma "Mibral", a rok za završetak je 65 dana.

Dnevni Avaz

Miljacka odnijela skele iz korita

Rekonstrukcija mosta u Ulici Hamdije Čemerlića, u Pofalićima, trebala se završiti do 7. juna ove godine, ali će najvjerovatnije biti produžena za dvadesetak dana, saznajemo u Direkciji za puteve Kantona Sarajevo.
Razlozi ovog neznatnog prolongiranja rokova su loše vremenske prilike i povećanje vodostaja Miljacke koji povremeno otežava izvođenje radova u koritu. Također, projektna dokumentacija se morala izmijeniti.

- Zbog kiše često dolazi do povećanja nivoa vodostaja Miljacke, pa je čak prošle sedmice voda odnijela skele koje su bile postavljene u koritu. Pojavili su se problemi oko instalacija koje prolaze mostom, pogotovo strujnih kablova i vodovodnih cijevi. U mostu je bilo postavljeno pet kablova Elektrodistribucije od 35 i 10 KV koji su privremeno izmješteni i ne mogu se vratiti dok se ne izbetonira ploča na pješačkoj stazi mosta. Sada kablovi vise preko Miljacke i čekamo radnike Elektrodistribucije da ih obezbijede, kazala je Alma Zilić, stručni savjetnik Direkcije za puteve KS-a.

Popucale ploče

Problema ima i sa vodovodnom cijevi VIK-a koju ovo preduzeće neće da izmjesti. Cijev se nalazila u kanalu konzole koji se po novom projektu mora srušiti.
- Kada je most raskopan i otvoren, ono što smo zatekli, nije odgovaralo važećem projektnom rješenju. Nismo uspjeli pronaći izvedbenu dokumentaciju o mostu i nismo znali šta je sve u njegovoj unutrašnjosti. Nakon skidanja betonskih slojeva, pokazala se razlika u nivou između konstrukcije mosta i pješačkih staza, koje se zbog toga, ali i zbog dotrajalosti, moraju porušiti i raditi nanovo. To je zahtijevalo izmjenu projektne dokumentacije, naglasila je Zilić.
U Direkciji ističu da je most bio u lošem stanju i zato je imao ograničenje za nosivost od pet tona. Betonske ploče na pješačkim stazama su popucale i voda se ulijevala u samu konstrukciju mosta, pa su armature poprilično oštećene, kao i betonska masa.

Jačanje konstrukcije

- Na mostu se neće raditi sitne popravke, već kompletna rekonstrukcija. To će obuhvatiti ojačavanje nosive konstrukcije, temelja i stubova mosta kojima se dodaju novi beton i armatura, kako u koritu, tako i iznad vode. Ovi poslovi su već završeni na jednoj polovini mosta, pa će se ubrzo preći i na drugu stranu. Također, zamijenit će se ograda mosta, slivnici, dilatacije, odvodnja, izolacija i asfaltirati kolovoz i novoizgrađene pješačke i biciklističke staze. Sigurno ćemo dobiti kvalitetan most sa propisanom zakonskom nosivošću, koji će moći služiti duži period, kazala je Zilić.
Radove na mostu finansira Ministarstvo saobraćaja KS-a putem Direkcije. Vrijednost projekta je oko 560.000 KM, a izvođač je sarajevska firma IN.

Oslobodjenje

Azil u Prači bit će proširen, a broj pasa na ulicama umanjen

Kako bi u narednih nekoliko mjeseci bio umanjen broja pasa lutalica na ulicama, koji agresivno napadaju prolaznike i djecu, kapacitet novoizgrađenog azila u pračanskom naselju Brdarići uskoro će biti proširen.

Za ovaj projekt zainteresirana je i Vlada Kantona Sarajevo, jer je na dobrom putu da trajnije, ali ne i skroz riješi ovaj problem s kojim se mjesecima bori, kazao je za "Dnevni avaz" premijer KS Fikret Musić.

- U prihvatilištu je do sada smješteno 390 najagresivnijih životinja iz Centra i Starog Grada. Prema našim informacijama, u azilu ima još 550 slobodnih mjesta. Zbog velikog interesa, azil se može i dalje širiti, jer se radi o velikoj parceli koju treba iskoristiti - rekao je Musić.

Prema njegovim riječima, Vlada planira da kastracijom i sterilizacijom prepolovi broj životinja na području devet općina.

- Putem veterinarskih službi treba zaustaviti njihovo svakodnevno razmnožavanje. Zakon o zaštiti životinja na prečas smo donijeli i usvojili, a prije toga nisu posložene mnoge stvari. Nažalost, prisiljeni smo i za pse lutalice plaćati fakture, jer ne možemo dozvoliti da napadaju građane i goste Sarajeva - istaknuo je Musić.

Dnevni Avaz

Rekonstrukcija oborinske kanalizacije u Ulici Ferhadija

Završena je rekonstrukcija plinske i vodovodne mreže u Ulici Ferhadija, a danas bi trebalo da bude okončana i obnova oborinske kanalizacije.
Tokom vikenda postavljeni su novi priključci okolnih objekata na vodovodnu mrežu, kao i spajanje novih vodovodnih cijevi s već postojećim vodovodom kod Tržnice.

“Danas će početi postavljanje tačkastih slivnika za odvodnju oborinskih voda. Postavljanje ivičnjaka planirano je sutra”, pojasnili su u Službi za komunalne poslove i investicije Općine Stari Grad.
Dio ulice na kojem se sada izvode radovi, posljednji put je urađen 1982. godine, kada su postavljene ploče koje su tu stajale do početka radova. Prije toga, Ferhadija je bila asfaltirana saobraćajnica sa pločnicima sa obje strane. Te, 1982. godine, firma “Park nasadi” iz Mostara izvršila je popločavanje kompletne Ferhadije. Od tada pa do danas na ovom dijelu ulice nije se ništa radilo.

Nakon postavljanja ivičnjaka za okončanje projekta rekonstrukcije dijela Ulice Ferhadija (od Tržnice do Ekonomskog fakulteta) neophodno je izliti betonsku podlogu i ugraditi betonske ploče.
Prema najavama iz Službe za komunalne poslove i investicije rekonstrukcija ovog dijela Ferhadija, ukoliko to budu dozvoljavali tehnički i vremenski uslovi, bit će završena u prvoj sedmici jula.
Rekonstrukcija dijela Ulice Ferhadija, od Tržnice do Ekonomskog fakulteta (u dužini od oko 60 metara), počela je 15. maja, 2012. godine. Rekonstrukcija Ferhadije podrazumijeva uklanjanje postojećih ploča i betonske podloge, zamjenu kompletne podzemne infrastrukture (plinsku, vodovodnu, oborinsku kanalizaciju i instalacije BH Telecoma), tamponiranje i betoniranje terena i postavljanje ploča. Izvođač radova je firma “Mibral”.

Stari Grad