Sarajevo | Construction News

Nastavak gradnje aneksa OŠ ”Vrhbosna”



Opština Stari Grad je izdvojila 26.200 KM za nastavak radova na izgradnji aneksa OŠ”Vrhbosna” na Faletićima. Kako su nam potvrdili iz ove škole, radovi na finalnom malterisanju privode se kraju.

“Sredstva koja smo dobili od Opštine iskoristit ćemo za finalno malterisanje unutrašnjih prostorija. Radovi dobro napreduju i nadamo se da će uskoro biti završeni,” potvrdio je Mirsad Lelo, direktor OŠ”Vrhbosna”.
Osnovna škola “Vrhbosna” osnovana je 1957. godine pod imenom “Petar Kočić” i nalazila se u zgradi bivše Ženske gimnazije, a u istoj zgradi bila je smještena Srednja škola za fizičko vaspitanje.

U toku agresije na našu zemlju škola je srušena, a poslije rata ponovo izgrađena samo jednim dijelom. Da bi škola funkcionisala u punom kapacitetu bilo je potrebno izgraditi i drugi dio objekta, tako da je Opština Stari Grad Sarajevo 2009. godine poduzela prve korake, te izradila projektnu dokumentaciju i izdala neophodne dozvole za rad. Nakon toga izgrađen je objekat na dvije etaže, predviđen za nove učionice i kabinete.
Za prvi dio radova Kanton Sarajevo je izdvojio sredstva u iznosu od 55.000,00 KM, dok je nosilac radova bila OŠ „Vrhbosna“. Za drugi dio radova sredstva u iznosu od 70.000,00 KM izdvojila je Opština Stari Grad, a 30.000,00 KM finansirala je Turska vojna misija u BiH. Naredne, 2010. godine, Opština je finansirala postavljanje krovne konstrukcije sa 54.000,00 KM.

Tokom 2011.godine Opština Stari Grad je finansirala postavljanje kanalizacione i vodovodne mreže, te protivpožarne zaštite sa oko 15.000,00 KM, a 2012. godine izgradnju igrališta sa oko 64.000,00 KM. Prošle godine (2013. godine) Opština je izdvojila 37.000 KM za postavljanje elektroinstalacija i gromobrana u novosagrađenom dijelu.

Projekat izgradnje, sanacije i rekonstrukcije javne rasvjete na području Opštine Novo Sarajevo

Opštinski načelnik Nedžad Koldžo i direktorica Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo Ljiljana Pelidija potpisali su jučer, 19. februara, Sporazum o međusobnim pravima i obavezama pri realizaciji projekta izgradnje, sanacije i rekonstrukcije javne rasvjete na području Općine Novo Sarajevo za 2014. godinu.

Realizacijom projekta rekonstrukcije i investicionog održavanja javne rasvjete na području Opštine Novo Sarajevo izvodit će se radovi na izgradnji, sanaciji i rekonstrukciji javne rasvjete na lokacijama koje su odabrane na osnovu zahtjeva građana dostavljenih tokom javne rasprave provedene u decembru prošle godine na izradi nacrta Budžeta Općine Novo Sarajevo za 2014. godinu.

Opštinski načelnik Nedžad Koldžo istakao je da će se radovi izvoditi na lokacijama 12 mjesnih zajednica na području Općine Novo Sarajevo koja će realizaciju ugovora za 2014. godinu finansirati sredstvima u iznosu od 180.000 KM, a narednih dana očekuje i početak izvođenja radova finansiranih sredstvima u iznosu od oko 120.000 KM za 2013. godinu. Sa ukupnim iznosom od oko 300. 000 KM koje je Općina Novo Sarajevo izdvojila za ovu namjenu u dvije godine došli smo u fazu kada se ne radi samo na izgradnji, već i na unapređenju kvaliteta postojeće javne rasvjete, naglasio je općinski načelnik.

Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo kao i ranije nosilac je kompletne realizacije projekta, kazala je direktorica Zavoda Ljiljana Pelidija, te sada predstoje poslovi tehničke prirode, od procedure javne nabavke, odabira izvođača, te izvođenja radova, a tamo gdje bude potrebno radit će se i glavni projekat koji podrazumijeva i građevinsku dozvolu.

Obnova Doma zdravlja "Kumrovec"

Radnici firmi "Eko-teh" i "Trgošped" Kakanj, koji izvode radove na sanaciji i adaptaciji zgrade Doma zdravlja "Kumrovec", u narednim danima završit će prvu betonsku ploču, a dva ulaza u zgradu su zatvorena.

S gradilišta su nam kazali da se radovi na objektu izvode već 40 dana, a uporedo s građevinskim radovima prave se i prozori u radionicama.

"Radovi se odvijaju planiranom dinamikom. U narednih nekoliko dana postavljat ćemo protivpožarnu bravariju. Ulaz za pacijente je omogućen i postavljene su pregrade na mjestima gdje radnici ruše fasadu" - kazali su nam na gradilištu.

Radove na zgradi DZ "Novi Grad" finansirali su Zavod zdravstvenog osiguranja KS, Ministarstvo zdravstva i Općina Novi Grad, a koštat će ukupno 2,7 miliona KM.

Radovi na obnovi tramvajske pruge pocinju u maju



Obnova tramvajske pruge od S krivine kod Zemaljskog muzeja do Marindvora trebala bi početi za otprilike mjesec i po, potvrdili su iz Direkcije za puteve KS. Riječ je o veoma oštećenom dijelu pruge, a zbog rupa oko šina probleme imaju i drugi vozači.

Kako nam je rekao direktor Direkcije Adem Zolj, projekt je u pripremi, a radove će izvoditi radnici preduzeća GRAS i "Rad".

"Iz GRAS-a će sanirati betonsku konstrukciju, a šine će ostati iste. Nakon toga, iz "Rada" će asfaltirati taj dio ceste. Paralelno s ovim projektom očekujemo i obnovu pružnog prijelaza kod RTV doma. Problem je kolski prijelaz, zbog čega je mali broj vozila koja skreću. Obnovom bi se taj problem umnogome riješio, a bilo bi olakšano i pješacima" - pojasnio je Zolj.

Realizacija oba projekta koštat će oko 150.000 KM, a radovi bi se, uglavnom, trebali izvoditi noću da ne bi dolazilo do obustave saobraćaja. Uskoro će biti raspisan tender za nabavku šina za prijelaz kod RTV doma, gdje će, umjesto kocki, biti asfalt.

Iz Direkcije navode da će početkom aprila početi obnova mosta na Skenderiji te da je u planu i obnova saobraćajnice od Skenderije prema južnoj longitudinali.

"Radit ćemo i sanaciju mosta Ćumurija, gdje ćemo ojačati metalnu konstrukciju" - dodao je Zolj.

Džamija sa pratećim sadržajima na Koševskom brdu - 18.03.2014.

Džamija sa pratećim sadržajima na Koševskom brdu - 18.03.2014.

Postavljanje kamena temeljca za izgradnju Roditeljske kuce



Udruženje “Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH“, nakon što je dobilo sve potrebne dozvole, s ponosom poziva predstavnike medija na manifestaciju postavljanja kamena temeljca za izgradnju Roditeljske kuće.

Svečana manifestacija u povodu početka radova je zakazana za ponedjeljak 31.03.2014. u 13:30, na lokaciji pored Pedijatrijske klinike, plato preko puta Pionirske doline.

Manifestaciji će prisustvovati donatori i prijatelji iz Kuvajta i Bosne i Hercegovine, predstavnici institucija vlasti BiH, kao i djeca koja se trenutno liječe i ona koja su završila svoje liječenje.

Tokom ceremonije, između ostalog, prisutnima će se osim donatora, predstavnika Udruženja i KCUS-a, obratiti i jedan mali bolesnik i njegovi roditelji. Izliječena djevojčica će izvesti muzičku numeru, a potom će biti postavljene i donatorske cigle kao i kamen temeljac. Po okončanju svečanosti, svi učesnici će biti na raspolaganju predstavnicima medija.

Kuća za roditelje djece oboljele od raka bit će površine 666 m², imaće suteren, prizemlje i tri sprata, u njoj će biti deset apartmana, zatim multifunkcionalna prostorija sa igraonom i dnevnim boravkom, zajednička kuhinja i trpezarija, sala za sastanke i fizikalne vježbe, te prostorije za Udruženje. Posebno je zanimljivo da će objekat biti u potpunosti energetski efikasan.



Vrijednost ukupne investicije iznosi 1.200.000 KM. Dosad je prikupljeno oko 400.000 KM, a za završetak radova potrebno je prikupiti još 800.000 KM . Stoga i ovom prilikom pozivamo sve ljude dobre volje da nam pomognu uplatom na žiro račun 161000038890124 ili pozivom na humanitarni broj 090 292 014.

Medijskom podrškom ove manifestacije podržavate djecu oboljelu od raka.

Za sve dodatne informacije predstavnici Udruženja „Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH“ su Vam na raspolaganju. Kontakt telefon je 033/215 - 416 ili putem emaila: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., kao na internet stranici www.srcezadjecu.ba

Postavljen simbol koji signalizira susret kultura



Stavljanjem u funkciju vertikalne i horizontalne signalizacije, kompletirana je inicijativa postavljanja simboličnog znaka „Sarajevo susret kultura“. Znak je postavljen u neposrednoj blizini Gazi Husrev-begovog bezistana, odnosno Velike avlije, a radovi su završeni jučer.

Postavljanje znaka Sarajevo susret kultura realizovano je zahvaljujući sponzorima i partnerima projekta: Hypo Alpe Adria, Neon Heart, EuroplakatBH, Općina Stari Grad Sarajevo, World University Service Austria, Kontakt Media, Oxygen, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, Grad Sarajevo, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Rahatlook, Astra i Optika Baroš.

"Sarajevo susret kultura" naziv je projekta istoimene nevladine organizacije koja nastoji promovisati turističke potencijale Sarajeva i susret različitih kultura u našem gradu. Postavljeni znak predstavlja polaznu turističku tačku za obilazak Sarajeva, odnosno lokaciju koja na jednom mjestu predstavlja historijski i kulturni opis Sarajeva i označava prostor mira, suživota i tolerancije. Gledano prema stranama svijeta ona upućuje prema istoku na osmanlijski trgovački grad, a prema zapadu na modernu zapadnjačku kulturu.
Prepoznatljivi znak kreiran u svrhu ovog projekta je i novi mogući brend koji simbolizira multikulturalnost i otvorenost grada Sarajeva.

U toku izgradnja novog objekta u blizini Dvora, uskoro vise informacija!

U Sarajevu "niče beton", nestaju zelene površine

Ugodan život s ekološkog i zdravstvenog aspekta te estetski prihvatljivi kriteriji su odrednice urbanih sredina, koje, nažalost, i u glavnom gradu BiH betonizacija "jede". Javni prostori i zelene površine koje imaju ulogu prostora za socijalizaciju i rekreaciju u Sarajevu nestaju, a zamjenjuju ih betonska zdanja.



O ovom problemu govore asistentica na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu Nasiha Pozder i asistent na Tehničkom univerzitetu u Beču Edib Uruči.

Bespoštedna urbanizacija

Po mišljenju asistentice Pozder betonizacija znači zauzimanje zelenih površina zbog graditeljske uzurpacije, a koja se često javlja kao posljedica „bespoštedne" urbanizacije, ali i kao posljedica ekonomskog razvoja društva ili aktuelnih investicijskih interesa.

"Opasnosti betonizacije su, osim estetske, smanjenje zelenih površina koje mogu prouzrokovati ozbiljne ekološke poremećaje, kao što su pregrijavanje objekata i cijelih gradova, povećanje razine ugljendioksida u atmosferi, rizik od poplava uslijed smanjenja površine za upijanje atmosferskih padavina i mnoge druge. Nikako ne smije biti zanemarena ni činjenica da betonizacija utiče i na zdravlje građana budući da nestaju zelene površine za rekreaciju i oslobađanje od svakodnevnog stresa" - objasnila je.

Pozder smatra da je Sarajevo atraktivno za ulagače i građevinski sektor te da ovakav trend u investicijskom smislu sa sobom nosi i određene rizike.

"Ne tako davno dopustili smo izgradnju unutar zone poznate kao Sastavci, koja je ranije čuvana kao zona gradskog parka. Svjedočimo i intenzivnoj gradnji na lokalitetu Stupa, koja je svojim koeficijentima i procentima izgrađenosti već uveliko narušila ekološki balans grada Sarajeva. Dakle, ukoliko nastavimo ovim intenzitetom, usudiću se reći da će Sarajevo uskoro zaista ostati i bez ionako vrlo malo zelenih površina" - potcrtala je.

Ona ocjenjuje da betonizacija nema pozitivnih strana, ali da je uspješnim arhitektonskim rješenjima moguće smanjiti negativnosti betonizacije barem s aspekta estetskog i vizuelnog te ostvariti zanimljive vizure i siluete grada.

Saniranje grešaka

"Kao građanka ovog, pa i bilo kojeg drugog grada kome prijeti betonizacija, moram istaknuti bojaznost koju osjećam zbog negativnih uticaja na okolinu koje smo mogli vidjeti i protekle zime kao što su guste magle i poplave" - naglasila je.

Pozder smatra da pozitivo planiranje ne može dovesti do betonizacije grada, jer planeri imaju određene standarde, principe, postulate kojih se drže. Naglašava da do planerskih promašaja kao što su gradnja zgrada na samom gradskom rubu ili mastodonata koji se grade i u samom gradskom jezgru, može doći zbog slijepog praćenja investitora i interesa ulagača koji nemaju senzibiltet koji je nužan za razumijevanje grada i njegovih posebnosti.

"Betonizacija u svijetu odavno je uzela maha. Gradovi koji su nekada bili poznati kao „vrtni gradovi" poput Georgetowna ili velikog broja američkih gradova, danas se suočavaju s posljedicama betonizacije kao što su povećanje temperature za nekoliko stepeni. Betonizacija već uzima maha i u susjednim državama, a u posljednje vrijeme često se spominje i betonizacija Jadranske obale što također ima svoju težinu" - kazala je.

Pozder naglašava da je trenutak da se prestane slijepo slijediti interes pojedinca i da se krene u saniranje načinjenih grešaka. Jedan od dobrih načina sanacije mogao bi biti i nadomjestak zelenih površina na krovnim terasama.

"Grad Sarajevo, a sada već i neke lokalne zajednice u Kantonu Sarajevo imaju urede za okolišnu politiku i energetsku efikasnost, pa bi bilo dobro da ovi uredi počnu raditi na projektima poput ozelenjavanja krovnih površina. Evropski fondovi su još vrlo otvoreni prema ovakvim i sličnim projektima" - zaključila je Pozder.

Asistent na Tehničkom univerzitetu u Beču Edib Uruči kazao je u razgovoru za Agenciju FENA da građani pojam betonzacije obično percipiraju kao zatvoren, siv, tmuran, depresivan i nekvalitetan prostor za život.

"S druge strane, proces globalizacije i potraga za boljim radnim mjestima, kvalitetnijim obrazovanjem i većim životnim standardom, nameću gradovima i njihovim strukturama zadatak, da u što kraćem periodu stvore i omoguće radna mjesta, škole, bolnice, gradski saobraćaj, saobraćajnice i stambene jedinice" - kaže Uruči.

Naglašava da je putem adekvatnih strategija razvoja moguće osigurati dovoljno navedenih građevinskih površina unutar jednog grada koje su u većini slučajeva neiskorištene, zapostavljene ili slobodne „zelene" površine. Dodaje da su zelene površine s tačke gledišta investitora ili lokalnih vlasti najpovoljnija opcija u kreiranju novog urbanog prostora.

"Grad nudi stanovnicima i posjetiocima rekreativno-sportske zelene površine, kao što su Park šuma Mojmilo, Vilsonovo šetalište, Veliki park, Pionirska dolina, Bendbaša, te parkove u sklopu naselja Grbavica ili Ali-pašino Polje. Nažalost, činjenica je da u užem gradskom jezgru nema mnogo parkova, zelenih površina, aleja, trgova, kao i uređenih urbano-gradskih javnih prostora" - kaže Uruči.

Smatra da je razlog tome nedostatak volje ili neznanje odgovornih institucija. Naglašava da je vrlo teško govoriti o pozitivnim ili negativnim stranama betonizacije, jer privatnog investitora u prvom redu interesuje profit, a tek u drugom redu urbanistički izgled, slika grada ili komšijski odnosi.

Oaza mira

"Vrlo je bitno naglasiti da se izradom strategije može zatvoriti prostor i napraviti „oaza mira" unutar gradske gužve. Ti prostori bi kroz prolaze i arkade bili dostupni pješacima ili bi bili „veza" između dva ili više gradskih trgova. Potencijal za ovakav vid reorganizacije prostora može se naći u Sarajevu na nekoliko lokacija dužinom pješačke ulice Ferhadija" - pojasnio je.

Kao najbolji primjer betonizacije Uruči navodi naselje Marijin-Dvor u Sarajevu, prvenstveno jer u njemu nije moguće stvoriti ambijent gradskog trga zbog „natrpavanja" šoping centara i administrativnih zgrada.

"Ali ova činjenica ne treba biti obeshrabrujuća. Naime, kroz strategiju o korištenju i zaštiti zelenih površina, moguće je usloviti svakog investitora da je zauzvrat njegove gradnje ili betonizacije dužan investirati u očuvanje ili izgradnju jedne zelene površine. Ta površina bi morala biti povezana s površinom njegovog građevinskog objekta" - naglasio je.

Preporučuje da bi bilo dobro da svaki investitor na parceli od 500, očuva površinu od 100 metara kvadratnih ili na toj dionici i zasadi određeni broj stabala.

Uruči smatra da nadležne institucije imaju značajnu, ako ne i glavnu ulogu u očuvanju javnih i zelenih površina dodajući da je zadatak urbanističkih službi da putem strateško-planske dokumentacije, predlože način i svrhu korištenja datih površina. Ova strategija bi trebala sadržati norme i mjere koje su neophodne da bi jedan grad imao dovoljno zelenih površina, a podrazumijevaju sađenje drveća, cvijeća i povezivanje ulica ili trgova kroz propratno zelenilo.

"Ovakav tip „zelenog koridora" mogao bi biti realizovan na Vilsonovom šetalištu koji predstavlja glavnu zelenu arteriju grada uz povremeno račvanje kao što je slučaj na raskrsnici ulica Zmaja od Bosne i Hamdije Čemerlića. Najbolje bi bilo da se duž tramvajske trase posadi dosta cvijeća, drveća i šimšira, a zeleni koridor bi se nastavio preko Studentskog kampusa Univerziteta u Sarajevu do željezničke stanice" - objasnio je.

Uruči ocjenjuje da bi se na ovaj način zadovoljili svi, i građani i političari i investitori. Dodaje da bi Sarajevo dobilo nove stambeno-poslovne jedinice, investitori objekte, a građani bi raspolagali kvalitetnim urbanim prostorom za okupljanje, sastajanje, odmaranje i jačanje društvenog aspekta koji je u Sarajevu poznat kao „komšiluk".

"Svaki grad na svoj način susreće se s problemom betonizacije i „zatvaranjem" zelenih površina. Također, svaki grad na svoj način mora individualno reagovati na date faktore i indikatore, koji se ne mogu tek tako preslikati na druge gradove" - pojasnio je.

Primjer Beča

Kao primjer Uruči izdvaja glavni grad Austrije, Beč, koji koristi razvojnu strategiju iz 1984. godine. Strategija polazi od činjenice da se populacija u tom gradu konstantno povećava što ima za posljedicu potrebu za širenjem grada na slobodne površine i stvaranjem kvalitetnijeg prostora za stanovanje, odmor, rekreaciju i rad.

"Evidentno je da se od tog perioda do danas, površina poljoprivrednog zemljišta konstantno reducirala i pretvarala u građevinsko zemljište, kako bi se potrebe građana i samog grada Beča zadovoljile. Potreba za većim brojem stambenih jedinica dovela je stručnjake, građane i političke predstavnike na viši nivo svjesnosti o prostoru i zaštiti slobodnih gradskih površina koje direktno utiču na kvalitetu života i boravka unutar jednog urbanog prostora" - kazao je.

Dodao je da je u Beču poznat slučaj „Steinhof", kada je na arealu stare bolnice, koju je projektovao čuveni bečki arhitekt Otto Wagner bila planirana izgradnja 600 novih stambenih jedinica. Uzimajući u obzir urbanistički plan grada Beča to bi značilo da čitav areal dobiva potpuno novi izgled. Zbog ove odluke građani su organizirali inicijativu koja se zalagala za očuvanje ove bitne površine za odmor, rekreaciju i sport.

"Krajnji ishod bio je smanjenje planiranih stambenih jedinica na 160, kao i novi koncept o korištenju javnih i zelenih površina ovog dijela grada" - rekao je u razgovoru za Fenu asistent na Tehničkom univerzitetu u Beču Edib Uruči.