Sarajevo | Construction News

U Sarajevu vlada arhitektonska džungla
„Na Baščaršiji se dešava stradunizacija, i to jednim na oko sitnim zahvatom - popločanjem. Autentični obrazac Baščaršije je izazito vezan za kaldrmu, za obradu nepravilnim komadima kamenja. Unutar takvog ustrojstva sad se postavlja nešto što je čvrsta ili tvrda geometrija“

Autor: Zvjezdan Živković
Izvor: RFE



Grad je civilizacijski i kulturni fenomen. Određuju ga njegovi stanovnici, ali i sama gradnja. Upravo je arhitektura savršena slika o moralnom, etičkom i kulturnom stanju žitelja grada. Uzimajući ovo u obzir, ali i bespravnu gradnju, sumnjive višemilionske projekte, neuvažavanje struke prilikom gradnje, te izostanak kritike, najavljuje se dolazak novih globalnih vrijednosti - one koje će, vjerovatno, trajno promijeniti sliku bh. metropole.

Arhitektura je ogledalo društva. Odlika savremene arhitekture u BiH je neuređenost.

Banke, tržni centri, benzinske pumpe, kao i bogomolje su objekti koji u BiH niču kao gljive poslije kiše. Istovremeno, manjak je obrazovnih, kulturnih, rekreacionih i stambenih objekata, te parkova.

„U Sarajevu, uz Katedralu nalaze se još četiri banke, prave katedrale novoga doba u kojima se ljudi klanjaju onome što jeste vrhovna vrijednost - novac“, navodi profesor i arhitekta Fehim Hadžimuhamedović.

Slično mišljenje dijeli i njegov kolega Stjepan Roš.

"Današnja arhitektura je, ustvari, proizvod tačno ljudi - investitora koji su promijenili svoj odnos prema vrijednostima. Zaboravili su riječ komšija, skromnost i pretvorili su arhitekturu u tzv. pokazivačku arhitekturu“, kaže Roš.

Sve je podređeno komercijalnim svrhama i kretanju, vjerovatno, stranog kapitala, ističe sarajevski arhitekta Boro Spasojević.

„Pogledajte koliko je robnih kuća napravljeno. Ništa otkako je taj višepartijski sistem zaživio u gradu Sarajevu nije napravljeno u korist grada“, rekao je Spasojević.

Vodeće arhitekte, poput Amira Vuka Zeca, građevinsku džunglu u Sarajevu jednostavno zovu urbicidom.

„Ovo što se danas gradi u Sarajevu su incidenti. Prijašnje civilizacije smo otkopavali i na osnovu iskopina govorili otprilike kako su radili. Nas kad počnu otkopavati, jadna nam majka“, kaže on.

"Stradunizacija" Baščaršije

Sličan primjer očit je na području nastarijeg dijela Sarajeva, poznatijem kao Baščaršija. Riječ je o nemarnom odnosu prema kulturnom naslijeđu.

„Na Baščaršiji se dešava stradunizacija, i to jednim na oko sitnim zahvatom - popločanjem. Autentični obrazac Baščaršije je izazito vezan za kaldrmu, za obradu nepravilnim komadima kamenja. Unutar takvog ustrojstva sad se postavlja nešto što je čvrsta ili tvrda geometrija“, primjećuje Fehim Hadžimuhamedović.

„Stradunizacija“ Baščarije rezultat je ili nezanja ili nepoštovanja bh. kulturne, odnosno arhitektonske tradicije, dodaje Hadžimuhamedović.

„Kud to zapravo vodi? Da li se radi o temeljnom neznanju? Da li se radi o projektu uništenja čaršije, konfuzije lokalnoga društva koje ne zna što mu je vrijednost? Najveći je problem da ne postoje reakcije“, smatra on.

Problem nastaje u tome što ne postoje kritičari, niti se uvažava mišljenje struke o nekim bitnim projektima, tvrdi profesor Roš.

„U ovom trenutku ne postoji, broj jedan, kritika. Mediji ne učestvuju u vrednovanju šta je to dobro, šta nije dobro. Taj divlji kapitalizam proizvodi ovo što mi danas živimo“, zaključuje Roš.

Prisutan je i problem bespravne gradnje. Prema podacima Zavoda za planiranje razvoja, u Kantonu Sarajevo ima oko 26.000 nelegalno podignutih objekata.

„Ja se ne bih složio baš da je to džungla. Ipak je ta oblast pokrivena zakonskom regulativom i procesima koji idu u izradu“, rekao je direktor Zavoda Fahrudin Đuzo.

Grad rascjepkanosti

Bh. pjesnik i esejist Senadin Musabegović smatra da je nekadašnju sliku Sarajeva kao grada različitosti zamijenila rascjepkanost.

„To je povezano sa tom političkom idejom koja je ovdje namtenuta da će slobodno tržište, slobodna ekonomija ustvari riještiti sve naše etničke i nacionalne konflikte. Mislim da ta slobodna ekonomija itekako pravi etničke i nacionalne konflikte. Tržni centiri postaju biti neki javni prostor. Naravno, logično pitanje jeste ko dolazi u te tržne centre. Da li uistinu ljudi mogu da kupuju? A s druge strane, imate tu neku reinvenciju tradicije. Bogomolje, to je taj paradoks, kada se rekonstruišu uvijek treba da su dva puta veće, dominantnije naspram druge bogomolje“, ocjenjuje on.

Princip potrošačke arhitekture, prema mišljenju stručnjaka, dočekat će i Bosna i Hercegovina, zaključuje arhitekta Stjepan Roš:

„Nije pitanje divlje izgradnje. Pitanje je odnosa prema komšiji. Razorene su relacije. Tako se pojavio u mahali onaj najgori oblik ograđivanja - ne znam ko mi je susjed, niti me interesuje, važan je moj teritorij, moja zemlja, moja porodica, što je logično da je važno, ali uz porodicu je onda kontekst taj širi mnogo važniji“, kaže Roš.

Počela sanacija potpornog zida u Ulici Podcarina 11

Počela je sanacija potpornog zida u Ulici Podcarina 11 u starogradskoj Mjesnoj zajednici Babića bašta.

Riječ je o zidu koji podupire saobraćajnicu u ovom naselju. Dotrajao je i postoji opasnost od njegovog obrušavanja, čime bi bila ugoržena i saobraćajnice i kuće koje se nalaze iznad nje.

“Sanacija će podrazumijevati iskop, betoniranje i armiranje zida i popravku asfalta i ograde”, pojasnili su u Službi za komunalne poslove i investicije Općine Stari Grad.
Projekat sa oko 27.000 KM finansira Općina Stari Grad, a izvođač radova je fitma “Fain inžinjering”. Rok za okončanje radova je 20 dana.


[/i]

Sanacija ceste u Hrasnom

U naselju Hrasno počela je sanacija ceste u Ulici Azize Šaćirbegović. Izvođač radova je firma Euroasfalt, a investitor Direkcija za ceste Kantona Sarajevo.

Radi se o kompletnoj sanaciji ove ulice, gdje je planirano da se zamijene dotrajali ivičnjaci i postavi novi asfalt. Kako su nam kazali radnici na terenu, trenutno se freza, odnosno skida postojeći asfalt, nakon čega će uslijediti asfaltiranje ulice.

Uprkos radovima, saobraćaj u ovoj ulici nije obustavljen. Rok za završetak obnove je mjesec.


[/i]

Otvaranje šarenog parka na Trgu heroja

U mjesnoj zajednici Trg heroja 20. aprila 2011. godine počela je realizacija projekta Šareni park, prilagođenog za djecu sa posebnim potrebama, a koji ni danas, skoro godinu kasnije, nije završen. Izvođač radova je firma Interming.

- Lopovska građevinska firma pokvarila je jedan predivan projekat. Sporna je kaldrma drvenih oblica koja je trebala biti urađena sasvim drugačije, ubačen je nekvalitetan materijal, nedovoljno obrađen, kazala je Aida Daidžić, koordinator projekta.

U okviru projekta Šareni park, izvođač je predložio ponudu u skladu sa projektom koja je na kraju izvedena drugačije, zbog čega ni godinu poslije još nije otvoren. Kako bi se nastavili radovi, saglasnost za izmjenu projektne dokumentacije moguće je samo dobiti od Udruženja Međunarodni klub žena IWCS.

Izmjena projekta

- Sada se čeka saglasnost Udruženja za izmjenu projekta, čime bi se izmijenila i sama dozvola, kako bi se radovi mogli provesti do kraja. Nema tu još puno posla, oprema je napravljena i čeka da se ugradi. Čim se završi proceduralna stvar, moći će početi radovi, odnosno dok se ne izmijene odobrenja, kazao je za Oslobođenje načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo.

Šareni park prilagođen je djeci sa posebnim potrebama, ali istu opremu moći će koristiti i druga djeca do 12 godina. Cilj ovog parka je osigurati ozelenjen, čist i ograđen javni prostor za odmor djece, staratelja i starijih osoba. Kada je u pitanju izgled parka, centralni plato je pravilne elipse, koja se najbolje može vidjeti sa visine. Park će danonoćno biti pod nadzorom, a čuvar će dobiti i svoju kućicu. Nažalost, park koji je trebao uveseljavati najmlađe i danas zjapi prazan.


[/i]

Uređenje "Skakavca": Drveni pješački most bit će izmješten

U obnovu i revitalizaciju spomenika prirode "Skakavac" ove godine bit će uloženo 80.000 KM, kazao je Osman Delić, direktor Javne ustanove Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo.

- Prioritet će biti gradnja novog pješačkog drvenog mosta u podnožju vodopada, koji svake godine bude uništen zbog velikih količina leda koje padaju s vodopada. Zbog toga će most biti izmješten 150 metara nizvodno. Također, zbog mogućih požara, uložit ćemo novac u popravak putne infrastrukture kako bi vatrogasna kola neometano mogla prolaziti - najavio je Delić.

Osim toga, bit će popravljeni i putokazi kako bi se povećala sigurnost kretanja, jer se dešavalo da se neki od turista i izgube tokom obilaska Skakavca. Radovi bi trebali početi u maju uz nadzor nadležnih iz JU Zaštićena prirodna područja.

Iz Turističke zajednice KS saznali smo da je veliko interesiranje stranih turista za obilazak spomenika prirode "Skakavac".

- Tokom prošle godine ogroman broj stranih turista izrazio je želju da obiđe vodopad i bili su oduševljeni ovim našim spomenikom prirode. Veliku pogodnost predstavlja to što je prostor od centra grada udaljen svega petnaestak minuta - kazala je Asja Hadžiefendić-Mešić, portparolka Turističke zajednice KS.


[/i]

Rekonstrukcija mosta u ulici Hamdije Čemerlića 10.04.2012.








SA-C Team!

Odavno je u planu izgradnja juzne longitudinale, ali se jos nije pocelo sa radovima. Iako su znacajna materijalna sredstav obezbjedjena, radovi ne mogu da pocnu zbog nerijesenih imovinsko-pravnih odnosa. Na dionici od OHR-a do buduceg kruznog toka kod pekare AS nema puno objekata koji su sporni, ali najveci problem je jedn astambena zgrada na raskrsnici sa Zvornickom ulicom, koja se nalazi na planiranoj trasi.

E sad, realno, trebat ce milioni da se napravi nova zgrada i da se ti ljudi presele, a znajuci nas mentalitet bit ce ne moguce postici dogovor sa svim porodicama. Meni nije jasno jedno, zasto bi rusili tu zgradu i pravili novu kad postoji jeftino rjesenje. Ja sam na slici amaterski nacrtao kako bi se to rijesilo.

Cesta je profila 2 puta po 2 trake. 4 trake ne mogu stati izmedju dvije zgrade na slici, ali jedan smjer po 2 trake moze ici IZA ZGRADE koju oni misle da ruse i da na toj lokaciji prave novu zgradu. Spajanje bi bilo mini kruznim tokom. Uglavnom, izvodljivo je i ne treba trosili milione za premjestanje zgrade i gubiti vrijeme. Na kraju krajeva, mislim da ni za 100 godina nece moci da presele citavu zgradu, a cesta je neophodna. Zasto nikom od nadleznih ovako nesto nije palo na pamet??

Krovovi kao novi za deset dana

U okviru sporazuma Općine Stari Grad i Ministarstva za boračka pitanja, koje je dodijelilo novac za obnovu trgovki, radovi uveliko traju. Općina je dala dovoljno sredstava za popravljanje krovova, a vlasnici će sami snositi troškove obnove unutrašnjosti radnji.
Krovovi će biti gotovi za sedmicu, ukoliko ne dođe do nekih nepogoda, istakli su nam radnici firme Neimar. Istovremeno se farbaju konstrukcije koje će držati krovove. Rok za izvršavanje ovih radova je dva mjeseca. Općina je za ovaj projekt donirala oko 90.000 KM.

- Smatram da je Općina uradila koliko je mogla, i hvala im na tome. Međutim, ovo će dosta koštati ne samo mene, već i ostale vlasnike trgovki. Evo već dva mjeseca ne radim, a hranim četveročlanu porodicu. Smatram da su mi više pomoći trebali pružiti iz Ministarstva za privredu iz Mostara, jer je to njihova obaveza obzirom na to da imaju obavezu zaštiti stare zanate, istakao je Elvin Dorić, vlasnik trgovke sa originalnim bosanskim ćilimima.

Stvarna šteta za sve vlasnike trgovki nije samo materijalna. Trebaće puno vremena i dosta radova da se ovaj dio Baščaršije vrati u prijašnje stanje. Većina prodavnica je u vlasništvu Općine, osim prodavnice ćilima "Kiko" koja je u privatnom vlasništvu, ali je svejedno dobila pomoć.

Treba naglasiti da radovi za sada dobro idu i da će Ulica trgovke ponovo zasjati starim sjajem.


[/i]

Pozar je izazvan LJUDSKIM faktorom. Svaka radnja mora imati aparate za gasenje pozara, protivpozarnu zastitu itd a oni NISU imali. Krive su nadlezne opstinske sluzbe koje su dale dozvolu za rad BEZ potrebnih uslova, sigurno su uzeli mito. I sad stetu placaju NASIM novcem iz budzeta i niko ne odgovara? Ovo je cirkus od drzave