Sarajevo | Gradska Vijećnica - City Hall

Od srijede, 15. jula Vijećnica će raditi tri sata duže

Od srijede 15. jula 2015. godine, sarajevska Vijećnica će raditi tri sata duže. Osim ponedjeljka, Vijećnica će biti otvorena za posjete svakim danom u vremenu od 10.00 do 20.00 sati. Preko 60.000 građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine, te turista sa svih kontinenata, u proteklih godinu dana posjetilo je Vijećnicu, koja je postala jedna od najznamenitijih turističkih atrakcija grada Sarajeva. Svi posjetioci imaju priliku obići svečanu aulu, centralno stepenište, galeriju, dvije reprezentativne sale: Svečanu i salu Gradskog vijeća, te Muzej Vijećnice.

Ovaj simbol Sarajeva i BiH, pohodile su i brojne zvanične delegacije i uvaženi gosti grada i države, a među zadnjima je bila bivša državna sekretarka SAD-a Madeleine Albright. Ono što nas posebno raduje su i svakodnevne posjete osnovaca, srednjoškolaca i studenata iz cijele Bosne i Hercegovine.

Vijećnica je, kako je i obećao gradonačelnik Ivo Komšić na otvaranju za javnost prije godinu dana, uistinu postala multimedijalni centar. Pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva, kao i mnogih ambasada, institucija, kompanija i udruženja, održani su vrhunski koncerti, izložbe, likovne i muzejske postavke, književne večeri, svečani prijemi, promocije, ceremonije dodjela nagrada i priznanja, humanitarne, naučne, privredne i sportske manifestacije.

S obzirom na sve veće interesovanje i upite naših građana, u narednom periodu moguća su vjenčanja i slikanja mladenaca sa svjedocima kada sklapanje braka nije obavljeno u Vijećnici, naravno, po strogim pravilima protokola.

Duže radno vrijeme i novi sadržaji koji će se ponuditi, povećavaju i troškove održavanja, tako da će doći do korekcija u cijenama posjeta Vijećnici, a koje će i dalje ostati mnogo niže u odnosu na cijene posjeta reprezentativnim kulturno-historijskim zdanjima u svijetu, u koje spada i naša Vijećnica.

Tako će cijena ulaznice za pojedinačne posjete biti pet KM, za grupne posjete (grupa mora imati više od 10 osoba) četiri KM po osobi, za učenike, studente, penzionere i osobe sa invaliditetom tri KM, a cijena ulaznice za grupne posjete učenika, studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom iznosit će simbolično dvije KM po osobi. Djeca starosti do šest godina neće plaćati kartu.

sarajevo.ba

120 godina od otvaranja sarajevske Vijećnice: Simbol otpora fašizmu i centar duhovnog života

Prošlo je 120 godina otkako je barun Johann Appel svečano otvorio Vijećnicu i predao je sarajevskoj općini na korištenje. Izgradnja Vijećnice je počela davne 1892. a završena je 1894.godine, a 20. aprila 1896. baron Johhan Apel objekat je zvanično predao na korištenje Gradskom poglavarstvu.

Tim povodom gradonačelnik Grada Sarajeva Ivo Komšić i njegov zamjenik Abdulah Skaka danas su novinarima predstavili ulogu koju Vijećnica ima u kulturnom i turističkom životu grada Sarajeva tokom protekle dvije godine, te prezentirali aktivnosti u narednom periodu, prenosi Fena.

Komšić je podsjetio da je Vijećnica bila jedan od najskupljih projekata tog vremena, ali je naglasio da je izgrađena novcem iz budžeta tadašnje gradske općine, dakle novcima građana Sarajeva. Gradnja je sa unutrašnjim enterijerom koštala više od milion kruna.

Gradska uprava, Nacionalna i univerzitetska biblioteka...

Sagrađena je u pseudomaurskom stilu te kažu da je glavni arhitekta Alexandar Wittek dva puta odlazio u Kairo radi studiranja objekata rađenih u ovom stilu, a uzor mu je bila džamija i medresa Hasana II u Kairu.

Imala je nekoliko korisnika, bila je sjedište Gradske uprave do 1949. godina, a onda je usupljena Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci. U noći između 25. i 26. augusta 1992.godine Vijećnicu su granatana zapalili Karadžićevi i Mladićevi vojnici, a oko dva miliona knjiga, karti i časopisa nestalo je u plamenu.

- U tim ratnim godinama Vijećnica je postala simbol otpora fašizmu, postala je centar duhovnog života, profilirala se u svojevrsni simbol otpora silama mržnje, zla mraka, kazao je Komšić i podsjetio da je pod svodom srušene i zapaljene Vijećnice pod dirigentskom palicom čuvenog Zubina Mehte, sarajevska filharmonija izvela Mozartov Requiem, violočnelista Vedran Smajlović svirao je Albinonijev Adago.

Vijećnica je opet sagrađena, restaurirana, a od ponovnog otvorenja 9. maja 2014.godine postala je nezaobilazna turistička atrakcija grada. Ljepoti Vijećnice hodočastilo je više od 130.000 posjetilaca iz čitavog svijeta.

Najreprezentativniji objekt pohodile su brojne delegacije država, gradova, vladine i nevladine organizacije, priređivani su koncerti, kongresi, prijemi, izložbe, promocije, ceremonija vjenčanja, a premjerno je izvedena i pjesma kojom se BiH predstavlja na takmičenju za Pjesmu evrovizije.

Besplatan ulaz

- Vijećnica je samoodrživi objekt, a kada se svi prostori stave u funkciju, ona će i zarađivati, zaključio je Komšić, te pojasnio da će mnogi vrijedni rukopisi, nacionalno blago BiH, biti smješteni u Vijećnici, kao i arhiv Haškog tribunala, što će biti primamljivo za istraživače.

Povodom 9. maja - Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, Komšić je najavio koncert Zagrebačke filharmonije 8. maja, na drugu godišnjicu ponovnog otvorenja Vijećnice.

Povodom 120 godina danas su vrata Vijećnice otvorena za sve posjetioce.

Oslobođenje

Spektakularna izložba Mersada Berbera u sarajevskoj Vijećnici uz prisustvo svjetske umjetničke elite



U arhitektonski prilagođenom holu sarajevske Vijećnice 6. jula će biti otvorena Prva posthumna retrospektivna izložba bosanskohercegovačkog umjetničkog velikana Mersada Berbera pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Na otvaranje izložbe iz Londona samo za ovu priliku dolazi svjetska umjetnička elita: historičar umjetnosti i zasigurno najeminetniji stručnjak u oblasti slikarstva Edward Lucie Smith te vlasnik Artlyst.com, najeminentnijeg portala za umjetnost u svijetu, Paul Cater Robinson.

Prema onome što će građani Sarajeva, Bosne i Hercegovine te posjetitelji iz inostranstva moći vidjeti od 6. jula do 6. septembra u Vijećnici, riječ je o vjerovatno najvažnijem kulturnom događaju ove godine.

Gradonačelnik grada Sarajeva Abdulah Skaka supokrovitelj je predstojeće izložbe.

"Kao predstavnik svih građana grada Sarajeva i supokrovitelj želim izraziti svoje najdublje zadovoljstvo što ćemo nakon gotovo pola stoljeća prisustvovati monumentalnoj izložbi velikana bosanskohercegovačke i evropske umjetnosti Mersada Berbera u sarajevskoj Vijećnici. Zahvaljujem se predsjedniku Izetbegoviću na ovom rijetkom i dragocjenom poklonu građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine" , istakao je Skaka.

Direktor JP Sarajevo d.o.o. koje upravlja objektom Vijećnice Esad Tanović ne krije oduševljenje zbog predstojeće Prve posthumne retrospektivne izložbe slika Mersada Berbera.

"Izuzetno smo počašćeni činjenicom da je naš prvi veći projekat na kojem radimo od osnivanja vjerovatno i najznačajniji kulturni događaj u ovoj godini. Hvala predsjedniku Izetbegoviću i njegovom kabinetu, porodici Berber i gradonačelniku Grada Sarajeva što su nam ukazali čast i povjerenje", rekao jeTanović.

Ensar Berber, sin velikog slikara i ugledni galerist koji je na međunarodnom nivou preuzeo brigu o očevom djelu, ističe da je ovo možda jedna od najvažnijih izložbi djela njegovog oca uz izložbu u palati Dolmabahče u Istanbulu te čuvenu izložbu u La Caixa Forum u Barseloni.

"Porodica Berber je odlučila u Sarajevu, u okviru izložbe, prikazati pored ostalih značajnih djela okupljenih oko simboličkog naziva 'Mersad Berber – Alegorija Bosne' i sliku 'Splav Meduze' koja predstavlja takoreći 'bosansku Guernicu', jedno od najznačajnijih očevih djela koje je bilo izloženo u Barseloni. To će biti jedinstvena prilika da Sarajlije i gosti iz zemlje i inostranstva vide ovo jedinstveno djelo. Veoma smo uzbuđeni zbog izložbe u Vijećnici. Zahvalni smo predsjedniku Izetbegoviću i njegovom kabinetu na želji i spremnosti da se ovaj kulturni događaj upriliči na visokoj razini", zaključio je Berber.

Da je riječ o pravom kulturnom spektaklu svjedoči informacija da samo za ovu priliku na otvaranje Prve posthumne retrospektivne izložbe Mersada Berbera u sarajevskoj Vijećnici dolazi svjetska umjetnička elita; Edward Lucie Smith, povjesničar umjetnosti i zasigurno najeminetniji stručnjak u oblasti slikarstva te Paul Cater Robinson vlasnik Artlyst.com, najeminentnijeg portala za umjetnost u svijetu.

klix.ba

Ulazak u Vijećnicu 10 maraka

Svi oni koji su se proteklih dana odlučili posjetiti gradsku Vijećnicu, znamenitost po kojoj je grad prepoznatljiv, ostali su zatečeni informacijom da se ulazak u ovaj kulturno-historijski spomenik odnedavno naplaćuje čak 10 KM umjesto dosadašnjih 5.

Kako saznajemo, novi cjenovnik, uz saglasnost članova Nadzornog odbora Uprave preduzeća „Sarajevo“, koje gazduje ovim objektom, formiran je prije 18 dana, tačnije 27. juna.

Više sadržaja

Za domaće i strane goste koji prvi put kroče u poznatu Vijećnicu ova cijena je previsoka, s obzirom na to da, osim izložbe koja se trenutno nalazi u holu objekta i sale gdje se ponekad održavaju sjednice Gradskog vijeća, nema ništa više da se vidi te obilazak traje manje od 15 minuta.

"Bez obzira na to što se radi o impozantnom objektu, smatram da je cijena ulaznice previsoka za moju četveročlanu porodicu. Mislila sam da će biti više sadržaja" - kazala nam je Anida Markišić.

Iz preduzeća „Sarajevo“ ističu da je odluka o formiranju novih cijena bila ispravna jer su oboreni svi dosadašnji rekordi posjete.

Ispravna odluka

"Mnogobrojni faktori su uzeti u obzir prilikom formiranja novog cjenovnika" - kazali su iz preduzeća.

Inače, do sada je, kako nezvanično saznajemo, prodato više od 1.200 ulaznica od 10 KM, što je, prostom računicom, zarada od 12.000 KM.

Nove cijene
- 10 KM pojedinačna karta
- 8 KM karta za više od 10 osoba
- 5 KM plaćaju studenti, penzioneri i osobe s posebnim potrebama

U Historijski muzej BiH za 6 KM

Za razliku od prazne Vijećnice, ulaz u Historijski muzej BiH, koji je prebogat sadržajima, košta šest maraka. Ni u jedan objekt Muzeja Sarajeva ulaznica nije skuplja od četiri marke. Ulaznice za Svrzinu kuću, Despića kuću, Brusa bezistan i Muzej Jevreja odrasli plaćaju tri KM, a djeca jednu. Dok za Muzej Sarajevo 1878-1918 odrasli trebaju izdvojiti četiri KM, a djeca marku. Oni koji žele obići svih pet objekata Muzeja Sarajeva plaćaju 10 KM.

Avaz.ba

Izložba slika iz Prvog svjetskog rata "Front na Soči - Veliki rat u Krnskim planinama 1915 - 1917" otvorena u sarajevskoj Vijećnici.



Izložba slika iz Prvog svjetskog rata "Front na Soči - Veliki rat u Krnskim planinama 1915 - 1917" otvorena je sinoć u sarajevskoj Vijećnici.

Izložba je tokom proteklih desetak godina predstavljena u brojnim svjetskim gradovima, a njeno 40. izdanje predstavljeno je Sarajlijama, koje u narednih 14 dana mogu pogledati slike nastale u periodu jednog od najstarašnijih ratova u historiji čovječanstva.

Kako je kazao penzionisani direktor Muzeja prvog svjetskog rata u Kobaridu Jože Šerbec, čovjek kojeg zbog velikog iskustva još uvijek angažuju pri organizacji ovakvih događaja, izložba prikazuje kako danas izgleda nekadašnji front, a ujedno prikazuje priču i događaje koji su se dešavali tokom rata na tom teritoriju.

- Sočanski front otvoren je 24. maja 1915. godine i trajao je do proboja kod Kobarida i sloma italijanske armije koji se desio u tri dana, od 24. do 27. oktobra 1917. godine. Dakle, radi se o dvije i pol godine statičnog ratovanja u visokim planinama, gdje na nekim lokacijama nije dolazilo ni do minimalnog pomjeranja fronta. Uzrok tome bili su veoma dobro utvrđeni odbrambeni položaji u visokom gorju - izjavio je Šerbec za Fenu.

Naglašava da je taj front bio veoma značajan za Bosnu i Hercegovinu koja se nakon okupacije i aneksije u ratu borila na stani Austro-ugarske monarhije.

- Što se tiče Bošnjaka, kako su zvali u to vrijeme bh. vojnike bez obzira koje vjere su bili, bili su mobilizovani u redove Austro-ugarske vojske i raspoređeni po frontovima, a BiH je podjeljena na četiri regrutacijske pokrajine - Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar. Na Sočanskom frontu najduže se borio četvrti regiment iz Mostara - objasnio je Šerbec.

Manji dio izložbe posvećen je upravo slikama bošnjačkih vojnika na Sočanskom frontu koji su se od ostalih razlikovali jer im je bilo dozvoljeno nošenje fesa. Oni su u Logu pod Mangartom, mjestu blizu italijanske granice kod slovenačkog Boveca izgradili džamiju gdje su obavljali vjerske dužnosti.

Fena