Banja Luka | Construction News

Banja Luka je grad u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smješten na rijeci Vrbas. Po veličini je drugi grad u cijeloj BiH, a mnogi ga smatraju jednim od njenih najljepših gradova.

Banja Luka je podignuta sa obje strane rijeke Vrbasa, na mjestu gdje ova rijeka iz svojih klisura, tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju kroz koju pravi svoj put ka ušću u Savu.

Površina:
1.239 km2

Stanovništvo:
oko 250.000 (po popisu iz 1991. godine - 195.139)

Nastavljena izgradnja oborinske kanalizacije

BANJALUKA - Izgradnja oborinske kanalizacije u banjalučkom naselju Dragočaj, koja je ostala nedovršena zbog neriješenih imovinskih odnosa, biće izgrađena do sredine ovog mjeseca.

Rekla je ovo Danira Pipić-Manojlović, koordinator za analitiku i odnose sa javnošću u Odjeljenju za stambeno-komunalne poslove i poslove saobraćaja.

"Time će biti riješen dugogodišnji problem stanovnika tog dijela Banjaluke. Kada je riječ o nastavku gradnje fekalne kanalizacije i prečistača, još nisu riješeni sporni imovinsko-pravni odnosi, te se u skladu sa tim zasad ne izvode radovi", kazala je Pipić-Manojlović.





[/size]

Belgijanci nada za „Grad žena“



Ideja iz 2009. o „Gradu žena“, koji bi bio podignut u Zalužanima na devet hektara, uskoro bi mogla da postane stvarnost.

Autor Draško Mikanović ovih dana će predstaviti svoje zamisli visokom funkcioneru iz Belgije i predstavniku nekoliko svetskih investicionih fondova. Ako mu uspe da ubedi bogate ulagače da izgrade velelepni turističko-ugostiteljski kompleks, Banjaluka bi postala svetska turistička atrakcija.

Mikanović tvrdi da veliki investicioni fondovi traže projekte poput njegovog, koji su im potencijalno višestruko profitabilniji od oročavanja novca u bankama.

- Pokazaćemo našu ideju i videti mogućnosti za saradnju i partnerstvo. Kod severne kapije na postoljima od 10 metara stajale bi statue Nade i Zore po uzoru na lepotu, eleganciju i idealne proporcije lepih Banjalučanki. Bile bi visoke 18,5 metara i napravljene od belog kamena, a kompleks bi imao restorane, hotele, kafiće, kazina, salu za grupna venčanja, noćne klubove, suvenirnice, trgove, kongresni centar, tribine za 50.000 ljudi, stazu za auto-moto trke, šoping-mol, bazene i veštačko jezero, podzemne garaže, staze za rekreaciju - nabraja Mikanović.

On naglašava da bi se u novom zdanju održavali sajmovi, takmičenja i festivali, poput sedmodnevnog festivala umetnosti, koji bi mogao privući više od 50.000 turista dnevno.

- Ako bismo u Banjaluci povećali smeštajne kapacitete, turisti bi nam za nedelju dana mogli ostaviti velike pare. Prodavali bismo domaće proizvode i zaposlili oko 2.000 ljudi u kompleksu, a da ne pominjemo pomake u razvoju grada. Onda preostaje da dovedemo Madonu i Bijonse, koje će uz spektakularan vatromet, u podnožju veličanstvenih statua reći: „Dobro došli u prvi grad žena na svetu!" To bi tako odjeknulo svetom da bi Banjaluka automatski postala prepoznatljiva i intrigantna turistička destinacija - tvrdi autor projekta.
Odnos 1:7 urbana legenda

Ne bi li dokazao da ideja nije promašaj, napravio je i 3D simulaciju i grubu ekonomsku računicu.

- Ako putem Banjaluka-Laktaši prođe oko 30.000 automobila i ako se promil turista zadrži i potroši 100 evra u „Gradu žena", to je godišnje 100.000 noćenja ili 10 miliona evra. Zato treba da napravimo bilo šta da se pomaknemo nabolje, a ne da proklinjemo sudbinu, raspravljamo o prošlosti i puštamo da nam kreditima zadužuju unuke - kaže naš sagovornik.

On ističe da Banjaluka danas nema ništa od turizma i pored Kastela, Trapista, Safikade, Vrbasa...

- U Toskani je na svakom brežuljku uređena tvrđava, a naš Kastel je javni klozet. Imamo prelepi Vrbas, koji smrdi jer nije rešen problem s kanalizacijom... Ako smo ovde lane imali oko 170.000 turista, „Grad žena" bi, po procenama ekonomista, privukao najmanje 400.000 novih - ističe Mikanović.

Prema njegovoj zamisli, „Grad žena" bi postao svetski brend, istina ne veliki, kao što je Pariz Grad svetla i Venecija Grad ljubavi.

- Ovde je problem što ne postoji osećaj ni za šta, a grad je skoro potpuno izgubio identitet. Ipak, još ima zdravog i vedrog duha i lepih žena. Naravno, odnos jedan muškarac na sedam žena je samo urbana legenda, ali na osnovu brojnih putovanja, tvrdim da nema lepših žena od Banjalučanki - ističe uz opasku da ideja nema ništa s „paradajz" turizmom i prostitucijom.

On kaže da ne vidi osobu u državnom vrhu s kojom bi mogao nešto uraditi na projektu, pa pred 26.000 ljudi iz grupe na Fejsbuku reći da je sve bilo transparentno i pošteno.

- Projekat više ne zavisi od mene nego od grupne sposobnosti da prepoznamo šansu. Koliko god čudno zvučalo, ovo je jedina komparativna prednost i potencijal Banjaluke. Ako imamo zemlju, samo od koncesija, taksa i dozvola za gradnju hotela možemo finansirati statue i trgove s restoranima ispod tribina - kaže naš sagovornik.

[/i]

Uređeni prilazi spravama teretane u prirodi

Urađene su betonske staze za prilaz poligonima teretane u prirodi, koja se nalazi između mosta Venecija i Rebrovačkog mosta, rečeno je u Odjeljenju za društvene djelatnosti.

Napravljene su po dvije staze na oba poligona širine po jedan metar, kao i proširenje oba poligona za po pola metra. Pored betonskih radova, oko poligona je urađena međuzona od kamena, širine pola metra. Za navedene radove izdvojeno je 3.995 KM, a izvođač je bilo banjalučko preduzeće „Građevinarstvo".

Podsjećamo, prva teretana u prirodi otvorena je 01. novembra prošle godine i ima dva poligona sa po šest sprava.


[/i]

Od danas prijave za izbor najuređenijeg dvorišta

Tradicionalna akcija Administrativne službe Grada „Biramo najuređenije” počela je danas, 23. aprila i zainteresovani građani i pravna lica, mogu se prijaviti putem prijavnog lista, koji mogu preuzeti u holu Administrativne službe Grada – ispred Prijemne kancelarije ili na internet stranici Grada Banja Luka, saopšteno je iz Odsjeka za odnose sa javnošću. Akcija će trajati do 31. maja ove godine.

Biraćemo najuređenije dvorište, najuređenije školsko dvorište, najuređenije dvorište pravnih lica – institucija, najuređeniji prostor u stambenim zgradama i najuređeniji balkon. Novina u odnosu na prethodne godine je izbor najuređenijeg dvorišta pravnih lica – institucija.

Ove godine obilježićemo i mali jubilej akcije – deset godina postojanja. U skladu s tim, Administrativna služba Grada je obezbijedila vrijedne nagrade. Ukupan nagradni fond iznosi 5.000 KM, a najuspješniji će biti nagrađeni i vrijednim poklonima prijatelja akcije „Biramo najuređenije”.

Organizacijom akcije, koja traje već jednu deceniju, Administrativna služba Grada želi da ukaže na značaj uređenja životnog prostora, te da, zajednički sa građanima, radimo na jačanju ekološke svijesti.

Popunjene prijave potrebno je poslati elektronskom poštom na adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili poštom na adresu: Administrativna služba Grada Banja Luka, Trg srpskih vladara 1 (sa naznakom za akciju „Biramo najuređenije”).


[/i]

Krece izrada izvedbenog projekta sportskog centra

Gradonačelnik Banje Luke, Dragoljub Davidović i predsjednik Skupštine Grada, Slobodan Gavranović, razgovarali su u ponedjeljak sa predstavnicima preduzeća "Omni strukture" iz Beograda i Moskve. Prema riječima Davidovića, na sastanku je dogovoreno da će izvedbeni projekat za sportski centar, koji uključuje i izgradnju najmodernijeg fudbalskog stadiona u Banjoj Luci, izraditi ova firma, koja je i tvorac idejnog rješenja ovog projekta.

Davidović je podsjetio da je riječ o zajedničkom projektu Grada i prethodne Vlade RS iz 2009. godine.

"Projekat nije samo značajan za Banju Luku već i za Republiku Srpsku. To bi bio jedan nacionalan sportski centar koji bi koristili mnogi klubovi za svoje potrebe", rekao je Davidović, podsjećajući da je u međuvremenu došlo do ekonomske krize zbog čega se nije počelo sa izradom izvođačkog projekta.

Gradonačelnik Davidović je dodao da je Gradska razvojna agencija uputila javni poziv kojim se, putem javno-privatnog partnerstva, traže sredstva za izgradnju ovog kompleksa na koji se javilo nekoliko kompanija iz Italije, naglasivši da se sada očekuju preliminarni pregovori sa njima da se vidi kakav je njihov interes.

"Paralelno očekujemo izjašnjavanje Vlade Srpske o ovom projektu, jer je riječ o zajedničkom projektu Vlade RS i Grada", kazao je Davidović, te da se odgovor Vlade očekuje do kraja novembra, najkasnije do kraja godine.

Davidović je podvukao da se ne odustaje od ovog projekta, već da se žele završiti svi predstojeći poslovi vezani za projekat i da je riječ o projektu od kapitalnog značaja.

Prema prezentaciji projekta iz 2009. godine, čitav kompleks, pored centralnog stadiona kapaciteta od 30.000 mjesta, predviđa još dva pomoćna fudbalska terena od kojih će jedan imati i atletsku stazu, kompleks teniskih terena, terene za košarku i odbojku, a sve će se prostirati na 204.170 kvadratnih metara.

Kompleks će biti smješten na lokaciji Banjalučkog polja, pored Univerzitetskog kampusa.

[/i]

Stambeni krediti sve traženiji

Građani RS se posljednjih godina sve više odlučuju za kreditna zaduženja za kupovinu ili obnovu stambenih jedinica, uprkos krizi koja je već godinama evidentna na našim prostorima.

Pokazuju to podaci Agencije za bankarstvo RS, prema kojima su u periodu od kraja 2008. godine pa do 30. septembra ove godine stambeni krediti građana kod banaka RS porasli za 31,5 odsto.

Kao jedan od glavnih faktora povećane potražnje za stambenim kreditima treba uzeti u obzir migracije stanovništva, veliki broj izbjeglica, kada su ljudi u potrazi za krovom nad glavom, prinuđeni da dižu kredite, jer nemaju sav novac potreban za kupovinu ili obnovu stana.

Tako su u Agenciji za bankarstvo RS kazali da je stanje stambenih kredita građana kod banaka, zaključno sa 31. decembrom 2008. godine bilo 393,9 miliona KM, dok je odmah godinu dana kasnije ta cifra povećana i iznosila je 421,3 miliona KM.

"Isto tako i na kraju 2010. godine evidentiran je rast stambenih kredita i oni su iznosili 476,3 miliona KM, a zaključno sa 31. decembrom 2011. godine to stanje je iznosilo 505,1 milion KM", naveli su u Agenciji i iznijeli podatak da je stanje stambenih kredita, zaključno sa 30. septembrom 2012. iznosilo 517,9 miliona KM, što je samo nastavak tendencije rasta plasmana ovih kredita.

Komentarišući ove podatke, Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS - SWOT, rekao je da je u ovakvim podacima ključnu ulogu odigrala Investiciono-razvojna banka (IRB) RS, jer je dosta stambenih kredita plasirano preko te banke.

"Na ovaj način je omogućeno dijelu stanovništva koji nema tako visoku kupovnu moć, kao što su mladi bračni parovi ili veliki broj izbjeglica, da dođu do rješavanja stambenih pitanja", rekao je Đogo i dodao da je evidentno da građani i pored krize kupuju stanove, ali najviše putem kreditnih zaduženja. On je dodao da je rast od 31,5 odsto kumulativni za sve godine, ali da je on dosta niži kada se podijeli po godinama.

"Ipak, to sad nije neki bum nekretnina, kako se dešavalo po Španiji, SAD ili drugim zemljama. To je umjerena stopa rasta, ništa pretjerano visoko", smatra Đogo. S druge strane, Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, rekao je da nisu radili posebne analize o ovoj tematici, ali da bi uzrok toga sigurno mogli tražiti u velikim migracijama stanovništva, posebno prema Banjaluci.

"Ljudi su došli sa strane i nisu imali riješena stambena pitanja, pa su ne praveći neke velike računice, naprežući se, pokušavali sve kako bi imali svoj krov nad glavom", rekao je Petrović i dodao da su ljudi prodavali i kuće i stanove tamo gdje su bili do sada pa to nije bilo dovoljno i razliku u cijenama su namirivali preko kredita kako bi ovdje kupovali.

Istakao je da je Banjaluka centar RS, gdje je koncentrisana javna uprava, koja redovno prima plate i da takvi ljudi sigurno mogu sebi priuštiti redovno servisiranje kredita, za razliku od zaposlenih u privatnim firmama i prerađivačkoj industriji gdje su radna mjesta neizvjesna.

Emir Jildizlar, viši stručni saradnik za odnose s javnošću u Raiffeisen bank BiH, rekao je da je ostvareni plasman stambenih, ali i svih drugih kredita u zadnje četiri godine na zadovoljavajućem nivou, uzimajući u obzir aktuelnu situaciju na tržištu.

"Pod uticajem svjetske ekonomske krize, obim kreditnih aktivnosti na tržištu se smanjio u 2009. godini, ali je svoj oporovak započeo već u drugom dijelu 2010. godine. Od tog perioda naša banka bilježi kontinuiran rast kreditnih plasmana, uključujući i stambene kredite", rekao je on.

[/i]

Obnova banjalučke Ferhadije bit će završena u novembru 2013. godine

Obnova u ratu porušene banjalučke džamije Ferhadije mogla bi biti završena u novembru naredne godine, ukoliko za to bude neophodnih sredstava, kojih je sve manje, potvrdio je danas banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić.

- Nemamo novaca i svi koji nam pomognu bit ćemo im zahvalni, jer bi u ovo vrijeme naredne godine mogli ući u Ferhadiju i početi obavljati i vjerske obrede, rekao je Čamdžić u izjavi novinarima u Banjoj Luci i ,ipak, izrazio zadovoljstvo što radovi na obnovi Ferhadije napreduju i pored novčanih problema s kojima su suočeni.

- Munara je skoro završena, ostalo je da se postavi ograda na šerefi, dodao je banjalučki muftija.

On je zahvalio i predstavnicima državne komisije za obnovu spomenika na njihovom učešću u obnovi Ferhadije te mutietničkom timu koji nadzire i vodi radove na džamiji i koji je zajednički radio na marhabu, a tako će biti i minberi.

Čamdžić je, također, pozvao predstavnike svih vjerskih zajednica da zajednički organiziraju sastanak na kojem bi se iznijeli podaci o obnovi vjerskih objekata i utrošenim sredstvima.

- Nažalost, od vlada RS-a i FBiH ni ove godine ništa nismo dobili. Recesija, konstatirao je Čamdžić.

Radovima na dosadašnjoj obnovi Ferhadije zadovoljan je i ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Patrick S. Moon koji je danas obišao ovaj objekat, za kojeg je rekao da je „pravi dragulj, jedinstven čak i za cijeli evropski kontinent“.

- Bili smo ovdje prije dvije godine i danas vidimo da se obnavlja jedna prekrasna džamija, kazao je ambasador Moon i podsjetio da je njegova zemlja učestvovala u pomoći na početku obnove Ferhadije te čestitao muftiji Čamdžiću na svemu što je učinio u obnovi tog značajnog objekta.

Obećao je i da će pomoći kako bi se osigurala materijalna pomoć za završetak radova na džamiji.

- SAD, nažalost, nemaju puno sredstava za ovaku vrstu projekata, a ono što imamo već je određeno za neke druge projekte, dodao je ambasador Moon te najavio da će pozvati vlasti u BiH da „iznađu“ načine kako bi se osigurala sredstava za završetak obnove Ferhadije.

[/i]

Kinezi žele u Banjaluci da izgrade najveći kargo centar u Evropi

Velika kineska delegacija iduće sedmice posjetiće RS, a glavna tema razgovora će biti izgradnja kargo centra na banjalučkom aerodromu, saznaju Nezavisne iz Palate predsjednika RS.

Kako nam je rečeno, Kinezi su zainteresovani za izgradnju jednog od najvećih kargo centara u Evropi, a Banjaluka bi im, s obzirom na blizinu granice sa EU kada Hrvatska postane članica, bila idealna lokacija.

"Još ne znamo mnogo, čekamo da čujemo njihovu konkretnu ponudu. Sa naše strane, učinićemo sve što se od nas bude tražilo da investiciju realizujemo jer je ona u interesu i aerodroma i RS", istakao je naš sagovornik iz Palate.

Davorin Mihić, vršilac dužnosti direktora "Aerodroma Banjaluka", u ponedjeljak je izjavio da mu je poznato da Kinezi imaju interes, ali ni juče nije znao detalje, odnosno da Kinezi sada dolaze.

"Ja nisam upoznat s tim, sve razgovore u vezi s tom investicijom vode Vlada i Kabinet predsjednika. Radi se o jednom od najvećih kargo centara u Evropi koji bi, ako se realizuje, višestruko prevazišao kapacitete i gabarite aerodroma, i zato je to stvar o kojoj treba da odlučuje vlasnik, odnosno Vlada", rekao je Mihić.

Dodao je da će, ako bude postignut dogovor, "Aerodrom Banjaluka" biti uključen da sprovede tehnički dio posla na terenu.

Rekao je da će 14. decembra delegacija "Aerodroma Banjaluka" putovati u Beč, gdje će sa Upravom "Aerodroma Beč" razgovarati o uspostavljanju avionske linije Banjaluka - Beč.

Ni u kineskoj ambasadi ne znaju detalje tog sastanka, te su istakli da će vjerovatno biti obaviješteni ukoliko bude bio postignut dogovor.

"Upoznati smo s time da takva ideja postoji već nekoliko godina, ali nemamo informacije o nekom konkretnom dogovoru", istakli su oni.

U međuvremenu, mađarska niskobudžetna kompanija "Wizz Air" je poslala ponudu "Aerodromu" za otvaranje avionskih linija. Kako smo saznali, oni smatraju da je "Wizz Air" identifikovao Banjaluku kao regionalni aerodrom sa dobrim potencijalom za rast. Kako nam je rečeno, za sada nude jednu rutu, odnosno da "Aerodrom" odabere da li želi da se leti za švedski Malmo ili njemački Dortmund, a da bi nekoliko dodatnih ruta bilo otvoreno ukoliko se ova prva pokaže ekonomski opravdanom, te da bi se najvjerovatnije radilo o letovima ka Ajndhovenu u Holandiji i aerodromu "Luton" kod Londona.

Dalja ekspanzija bi, ukoliko se ove rute pokažu ekonomičnim, uslijedila 2015. godine. Kako smo saznali, karte bi u prodaju bile puštene početkom naredne godine, a ukoliko bude dovoljno narudžbi, letovi bi krenuli tokom ljetne sezone, dok bi, u suprotnom, došlo do otkazivanja planiranih letova u potpunosti.

Iz "Wizz Aira" nam juče nisu željeli davati komentare o mogućem započinjanju letova iz Banjaluke.

""Wizz Air" ima dugogodišnju politiku da ne komentariše glasine i ono što nije definisano konkretnim ugovorima", rečeno nam je iz ove kompanije.

"Wizz Air" ima 39 aviona tipa Airbus A320, 1.500 zaposlenih, te opslužuje 256 ruta na 81 destinaciji u 29 zemalja, među kojima je i Srbija.