Bespravna gradnja

foto: D. Zeger


DISKUSIJA O BESPRAVNOJ GRADNJI

Povod, uzroci, posljedice...

Urbanistički, sociološki i pravni aspekt.



*Svi komentari neprimjerenog sadržaja će biti uklonjeni!

Porušeno sedam temelja u ulici Hipodrom



Radnici preduzeća KJKP “Rad” jutros su porušili sedam bespravno izgrađenih objekata u ulici Hipodrom u naselju Butmir.

Urbanističko–građevinski inspektori su putem ovlaštene firme “Rad” naložili rušenje bespravno sagrađenih temelja. Rušenje je rađeno uz asistenciju Četvrte policijske uprave Ilidža.

Temelji su sagrađeni na opštinskom zemljištu još u ljetnom periodu, kada je oko 200 ljudi na ovoj lokaciji isparcelisalo i ogradilo zemljište sa namjerom da gradi stambene objekte.

Opštinska inspekcija je odmah reagovala i uklonila improvizovane ograde, ali je ipak izgrađeno sedam temelja. U medijima se spekulisalo, kako su se građani pozivali na to da im je odobrenje za građenje dao načelnik Opštine Senaid Memić, koji je to oštro demantovao.

[/i]

Nalog za rušenje 18 objekata



Urbanističko-građevinska inspekcija je tokom prošlog mjeseca donijela 18 rješenja o rušenju objekata koji su izgrađeni bez odobrenja za građenje i srušila jednu vikendicu i dvorišnu ogradu.

Prema riječima Slaviše Sandića, načelnika Odjeljenja za inspekcijske poslove Administrativne službe grada Banja Luka, tokom prošlog mjeseca građevinski inspektori su obavili ukupno 421 inspekcijsku kontrolu.

''Dva prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 5.500 maraka su izdata preduzeću koje je izvodilo radove na objektima koji nemaju građevinsku dozvolu. Sve se češće događa da preduzeća grade objekat za koji vlasnik ne posjeduje odobrenje za građenje. Oni ne mogu izvoditi radove na objektu koji nema svu potrebnu dokumentaciju i dužni su da provjere da li je investitor pribavio potrebne papire'', naglasio je Sandić.

Istakao je da je u novembru doneseno i 18 rješenja o rušenju objekata koji su građeni bez odobrenja za građenje.

''Rješenja o rušenju objekata odnosile su se na ogradu, gradnju poslovnog montažnog objekta, tavana... Bilo je i šest slučajeva bespravne dogradnje stambenih objekata. Sve češće nam se žale članovi zajednica etažnih vlasnika jer njihov komšija u susjednom stanu izvodi radove i zauzima dio zajedničkih prostorija. Inspektori donose rješenja o rušenju tog nadograđenog dijela i nalažu vraćanje u prvobitno stanje'', rekao je Sandić.

Kako on navodi, izvršeno je i rješenje o rušenju dva objekta.

''Srušena je jedna vikend-kuća u Ducipolju, gdje je sam vlasnik izvršio taj posao, jer nije posjedovao potrebnu dokumentaciju o tom objektu. Pored toga, uklonjena je i jedna ograda'', kazao je Sandić.

Istakao je da su inspektori Odjeljenja za inspekcijske poslove tokom novembra obavili 1.637 kontrola.

''Podnesena su tri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a inspektori su izdali 48 prekršajnih naloga, na osnovu kojih su izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 25.200 maraka'', rekao je Sandić.

Tržišna inspekcija tokom novembra izdala je 17 prekršajnih naloga.

''Ukupan iznos kazni je 9.000 maraka. Prekršajni nalozi su izdavani zbog nepoštovanja odluke o radnom vremenu, kao i zbog neizdavanja fiskalnih računa. Pored toga, privremeno je zatvoren jedan objekat, a prema zahtjevu trgovaca, uništeno je i 3.624 kilograma namirnica. Uglavnom se radilo o namirnicama sa isteklim rokom trajanja, a vrijednost ove robe iznosila je 19.170 maraka'', istakao je Sandić.


[/i]

Uklonjeni bespravno izgrađeni objekti na području opštine Centar

Nakon što je urbanističko-građevinska inspektorica Opštine Centar, u skladu sa važećim zakonskim propisima, završila proceduru za uklanjanje bespravno izgrađenih objekata, okončano je krajem januara 2013. godine uklanjanje četiri bespravno izgrađena objekta na području središnje sarajevske opštine.

Tako je, po nalogu urbanističko-građevinske inspektorice, izvršeno prinudno uklanjanje nelegalno izgrađenog betonskog zida u Alipašinoj ulici kod broja 199. U tri slučaja investitori su, na osnovu naloga inspekcije, sami uklonili bespravne građevine u ulicama Nahorevska i Branilaca Sarajeva.

U Nahorevskoj 3 vlasnik je uklonio bespravno postavljenu metalnu konstrukciju za nadstrešnicu koja je postavljena za potrebe lokalne auto praonice.

U istoj ulici na broju 5, investitor je uklonio tri metalna stuba sa sajlom, koji su sprečavali prolaz, dok je u Ulici Branilaca Sarajeva 23 vlasnik poslovnog prostora morao zatvoriti bespravno postavljen ventilacioni otvor.

Služba za inspekcijske poslove Općine Centar ponovo podsjeća sugrađane da ne započinju gradnju bez odobrenja i ako imaju takav objekt da ga sami uklone, jer će se u protivnom objekti ili njihovi dijelovi biti uklonjeni o trošku investitora.

Za uklanjanje bespravno izgrađenih i ruševnih objekata na području centralne gradske opštine, tokom 2012. godine angažovana je građevinska firma ''Bosman'' d.o.o. Sarajevo, sa kojom Opština Centar ima potpisan okvirni sporazum o uslugama angažovanja mašinskih sredstava i fizičke radne snage prilikom uklanjanja ili rušenja bespravno postavljenih i izgrađenih objekata, kao i ruševnih objekata.

[/i]

Ovo je vrijedjanje inteligencije. U opstini u kojoj ima desetine hiljada bespravnih objekata oni sruse dvije sipke, ventilacijski okvir i pola trafike i jos se hvale????

Hagasa wrote: Ovo je vrijedjanje inteligencije. U opstini u kojoj ima desetine hiljada bespravnih objekata oni sruse dvije sipke, ventilacijski okvir i pola trafike i jos se hvale????

Pa to je veliki korak za opstinu..To su bili ljudi koji nisi imali veza u istoj pa su morali platiti danak neiskustva a svi drugi koji imaju veza oni se sire kao kuga...

Samo da proradi kliziste-bilo bi belaja

Za legalizaciju bespravne gradnje 6.000 zahtjeva

Sarajevska Općina Stari Grad zaprimila je ukupno 6.000 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, rečeno je Feni u Službi za urbanizam Općine.

Nakon što je Skupština Kantona Sarajevo produžila do 31. decembra 2012. rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekta uključujući i one izgrađene do 30. juna prošle godine, Općina Stari Grad je zaprimila oko 1.200 zahtjeva za legalizaciju.

"Glavni problem kod legalizacije objekata su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, objekti u vodozaštitnim zonama, u zonama zaštićenih područja, zonama saobraćajne i energetske infrastrukture, zonama klizišta, prirodnog i graditeljskog naslijeđa, uključenje komšija u postupak, nepostojanje provedbeno-planske dokumentacije" - kažu u Općini Stari Grad.

Na listi evidencije bespravne gradnje je i 1.270 objekata koji spadaju pod inspekcijski nadzor.

"To su pored bespravnih objekata i druge vrste bespravnih gradnji kao što su nadstrešnice, balkoni, terase, stepenice i sl, dakle sve vrste gradnje za koje se vodi inspekcijski postupak" - kažu u Općini Stari Grad.

Rasprave: Tibra , primjer kako ne treba graditi ?

U naselju Stup izgrađeno je mnogo stambenih objekata. Građani i struka, mišljenja su da nije urađeno prema propisanim standardima i pravilima gradnje

U naselju Stup podignuto je stambeno naselje koje, kako kažu građani ali i struka nije izgrađeno po standardima čak ni po zakonu. Zato danas stanovnici u ovom naselju traže izgradnju adekvatne infrastrukture, škole, vrtića, te da se ne ponovi ista greška u budućoj gradnji koja je planirana na Stupu.

Na ovom prostoru planirana je izgradnja stambenih zgrada spratnosti 5+1. No, kao što se vidi, one imaju 13 etaža.

Bliže su jedna drugoj nego je to planom bilo predviđeno. Saobraćajnica sužena, a komunalna mreža gotovo da ne postoji. Ovo naselje uzima se kao primjer kako se ne treba graditi, slažu se i građani i struka.

Hamdija Efendić, direktor Zavoda za planiranje razvoja KS: „Ono što odgovorno tvrdim je da ja nisam učestvovao u tome, a da jesam bilo bio me jako stid“. Prema Regulacionom planu za taj prostor procenat izgrađenost je neuporedivo manji u skladu s propisima i zašto je neko odobrio takvu gradnju, neka se zapita, a to nije teško utvrditi: Smatram da je to loše rješenje za Sarajevo.“

Ali to nije kraj priče. Planirana je izgradnja još jednog naselja na ovoj lokaciji. Građani traže da se sada ispune uslovi primjereni urbanom stanovanju.

Sabit Šabanović, predsjednik Zbora građana MZ Stup II
„Mi kao građani tražimo da se poštuju sve zakonske norme, jer mi nismo protiv gradnje, ali da se gradi infrastruktura, da se gradi škola koju mi već 50 godina tražimo ovdje“.

Načelnik Opštine Ilidža, s druge strane, tvrdi kako je tokom gradnje ovog naselja bila planirana izgradnja škole, ali da su građani tada to odbili, a investitor je bio spreman napraviti. Sada je to teško zbog nedostataka novca. Tvrdi kako je priča o ovom naselju neosnovani napad na Opštinu.

Senaid Memić, načelnik Opštine Ilidža: „Ista grupa ljudi koja harangira protiv grešaka koje su počinjene u prethodnom periodu, a kojima nismo ni razlog ni uzrok svija neke svoje račune“. Ne osjećam se krivim, ali jesam odgovoran za to kakva je Tibra 1 i Tibra 2 „.

Svjestan je, dodaje načelnik, kako treba završiti 13. transverzalu gdje će se dobiti nova cesta sa četiri trake, raskrsnica te tako olakšati komunikacija. Poštovaće se zakon i javnost rada kao i do sada, dodaje Memić a sve kako bi stanovnici ovog naselja imali bolje uslove.

[/i]

Kad preko balkona možeš otići komšiji na kafu

Piše: Izet Perviz

Evo nas usred nečega što hoće da se zove naselje, moderno, u Sarajevu. Ovo "moderno" trebalo bi označavati težnju nečega da bude u skladu s vremenom u kojem živimo, pod ruku s našom savremenošću, da zadovoljava sve zahtjeve današnjeg čovjeka, ocrtava se u njegovim htijenjima, asocira njegove vizije i predstavi cijeli jedan duhovni koncept. Ovo "nečega" trebalo bi govoriti o uzaludnosti tog napora ili, pak, ne bez ironije, njegovoj sposobnosti da nas predstavi nama samima i da nas u punom sjaju prikaže onima koji će doći poslije nas i koji će nas pokušati razumjeti.

Na Stupu je, ne tako davno, izgrađeno naselje znamenitog naziva - Tibra. Nešto kao naselje u naselju. Ime nije dobilo tako što je izvučeno iz tradicije niti mu ga je narod nadjenuo, već se tako zove firma koja ga gradila: Tibra-Pacific, s obaveznim velikim slovima i neizostavnim vonjem na nešto što dolazi sa Zapada.

Firma je u kožu naselja istetovirala svoje ime, okačila panoe s reklamama i otišla dalje, graditi nova moderna naselja u kojima će doba tranzicije gajiti pečurku modernog bosanskog dase. Ali, prije nego što je otišla, podigla je još jednu Tibru, nešto manju. Sad imamo dvije Tibre, jednu od Stupske petlje prema Ilidži, a drugu prema Nedžarićima, na istoj strani, onoj do aerodroma, uz glavnu saobraćajnicu. A imat ćemo i treću: odmah preko puta gradi se bastion sličan našim blizankama.

Balkoni koji gledaju u zid

Tibre su užasno mjesto. U slučaju ove do Ilidže riječ je o kompleksu od desetak zgrada tako zbijenih da između njih, izuzmu li se dvije uske trake za automobile, koje presijecaju naselje po sredini i nikako se ne mogu nazvati ulicama, postoje samo pješački prolazi. Dvije trinaestospratnice opkoljavaju naselje s južne strane i jednom svojom stranom gledaju na Stupsko Brdo ili imaju otvoren pogled preko aerodroma sve do obronaka Igmana. Blago onima koji su uspjeli kupiti stanove na tim stranama!

Njihove unutrašnje strane svojim tužnim prozorima gledaju u susjedne prozore na zgradama u sredini naselja. Vlasnik balkona na jednoj strani može normalno razgovarati s vlasnikom balkona na drugoj bez ikakve potrebe za podizanjem glasa. Da ironija bude još veća, balkoni na unutrašnjim stranama najprostraniji su u cijelom naselju. Ovdje bi poželio živjeti jedino nezaboravni Oliveira, junak romana Školice Julija Cortazara; jedino njemu mogu zatrebati ekseri, pa da pruži dasku za peglanje sa svog na susjedov balkon.

Iako naprijed rečeno zvuči kao karikiranje, ono nikako nije udaljeno od istine. Pođete li malu šetnju naseljem, lako ćete uočiti balkone tako blizu jedan drugog da se ujutro komšija može rukovati s komšijom. Ovdje ne morate izlaziti na vrata, pa kroz hodnik ako vam iznenada ponestane soli, kahve, šećera ili bilo čega što se još uvijek može zatražiti u komšiluku. Negdje su balkoni tako prikučeni da se može bez većih problema preći s jednog na drugi. Dušu su dali za tajne ljubavnike; naiđe li nenadano supružnik, ne mora niko cijelu noć dreždati u ormaru.

I to nije sve: na mjestima gdje se sastaju dvije unutrašnje zgrade postoje balkončići koji gledaju pravo u zid. S njih se može vidjeti samo tanki dio polumračnog prolaza. Ustvari, i nema se šta vidjeti. Ovdje sunce nikada ne dolazi, cijeli dan vlada polupomračina, a uskim prolazima vječno struji propuh. Zastanete li na tren i oslušnete, čut ćete kako se vjetar, sabijen među zidovima, pretvara u tanak, ali konstantan i sablastan zvižduk. Ovdje se može snimiti prvi sarajevski vampirski film.

Što više stanova na što manjem prostoru

Tibra do Nedžarića po svemu liči na svoju sestru, izuzme li se njena veličina. Zlokobnost u njoj manja je taman za onoliko koliko je ona manja od Tibre ilidžanske. Ali nisu same. Takva su sva moderna naselja izgrađena u Sarajevu. Ista je i Nova Otoka, Miljacka... Jednostavno, onaj ko gradi gleda da na što manjem prostoru napravi što više stanova i na njima zaradi što više para. Ne razmišlja taj, očito je, ni o kakvoj djeci koja će tu živjeti, igralištu, travnatom prostoru. Ništa.

Dok napušta nesretnu Tibru, pun jeze, kao da je prošao kroz kuću straha, priziva čovjek slike naselja građenih u bivšem sistemu. Alipašino: bez obzira na to što su posvud posijani sivi neboderi, oko njih je ostavljeno dovoljno zelenila, igrališta za djecu i onih za rekreaciju. Dobrinja: tamo je ispoštovan koncept mahala iz bosanske stambene tradicije. Grbavica i Pejton puni su zelenila. Otes je po broju stanova manji od Tibre, ali je smješten na četiti puta većem prostoru, između zgrada je zelena površina, sportsko i igralište za djecu, prostrano parkiralište...

I nisu samo nova naselja svedena na puki interes njihovih finansijera. U Sarajevu postoji barem deset privatnih klinika i svaka od njih smještena je u prostor standardne porodične kuće, tri puta manje od svakog doma zdravlja u ovom gradu. Cijeli univerziteti strpani su u jednu zgradu veličine bilo kojeg državnog fakulteta. Privatni vrtići u privatnim su kućama, kao i većina firmi, a o preduzećima koja imaju restoran društvene ishrane, bez kojeg je u bivšem sistemu radni prostor bio nezamisliv, možemo samo sanjati...

[/i]