Other Cities | Construction News

Banovići
Berkovići
Bijeljina
Kozarska Dubica
Brod
Bosanska Gradiška
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Brčko
Bugojno
Čajniče
Cazin
Derventa
Doboj
Donji Vakuf
Foča
Goražde
Gornji Vakuf
Gračanica
Gradačac
Ilidža
Istočno Sarajevo
Jajce
Jablanica
Kakanj
Kalesija
Kiseljak
Kreševo
Konjic
Laktaši
Livno
Ljubuški
Lukavac
Modriča
Nevesinje
Neum
Novi Grad
Novi Travnik
Petrovo
Prijedor
Sanski Most
Srebrenik
Srebrenica
Teslić
Tešanj
Travnik
Trebinje
Vareš
Velika Kladuša
Visoko
Vitez
Zavidovići
Zvornik
Živinice
Žepče

Banjsko rekreativni centar "Aquaterm" Olovo









Sreca pa postuju rok zavrsetka radova

Cazin

Nova stambena zgrada








Počela prva faza izgradnje kružnog toka

Počela izgradnja novog pješačkog mosta na Zorićevini

Početne radove poput iskopa i pripreme izgradnje s obje strane rijeke Lištice izvodit će firma A3 d.o.o. Inžinjer firme A3 d.o.o., gospodin Ivo Markić, rekao je da su radovi počeli jutros te da su obaveze firme A3 da u sljedećih sedam dana odradi početne radove poput iskopa i pripreme izgradnje s obje obale rijeke Lištice, dok bi ostatak radova trebale izvesti druge građevinske tfirme s kojima opština Široki Brijeg trenutno vrši zadnje dogovore.

Također, gosp. Markić je rekao da će most, što se tiče dimenzija, biti sličan prethodnom te da bi širina pješačkog dijela mosta trebala iznositi 1,5 m.

jabuka.tv

Izgradnja zgrade brčanske policije teče po planu

Građevinski radovi na objektu Policije za koji je kamen temeljac položen prije četiri godine teku planiranom dinamikom.

Vlada Brčko distrikta je obezbjedila dovoljno sredstava da se ovaj kapitalni objekt korisne površine 9.000 kvadrata u kojoj će biti osigurani optimalni uvjeti za rad Policije i drugih sigurnosnih agencija u gradskom naselju Mujkići građevinski završi u cijelosti.

Milica Vareškić, pomoćnik šefa Policije naglašava da je od početka radova do prošle godine iz proračuna distrikta osigurano 3,9 milijuna KM i ovogodišnjim proračunom 2,5 milijuna KM.

"Stavljanje u funkciju ovog objkekta biće korak naprijed u profesionalnom obavljanju poslova i zadataka i organizacijskom proširenju Policije, a planirano je da se u njemu osigura prostor i za smještaj Jedinice granične policije, SIPE i Državne službe za poslove sa strancima. Za ovu najkrupniju kapitalnu investiciju u Brčkom prošle godine osigurano je i 3 i pol milijuna eura iz IPA fondova Europske unije, namjenski za uređenje objekta ", saznajemo također od Milice Vareškić, pomoćnika šefa Policije.

Završetak radova predviđen je za kraj srpnja 2014.godine. Policiji će time biti osigurani uvjeti za obavljanje poslova i zadataka u skladu sa standardima Evrospke unije, ali značajno je i to što će ona napokon biti iseljena iz pješačke zone u centru grada.

[/i]

Gornji Vakuf – Uskoplje: Izgradnja sportske dvorane



Dana, 23. 08. 2012. godine zaključen je Ugovor o izvođenju armirano-betonskih i zidarskih radova na izgradnji sportske dvorane (faza III), općine Gornji Vakuf-Uskoplje (LOT 1).

Ovaj Ugovor je zaključen između općine Gornji Vakuf-Uskoplje koju je zastupao Općinski načelnik Sead Čaušević kao naručilac radova sa jedne strane i „UNIVERZAL“ d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje koga je zastupao direktor Edib Hadžiabdić, kao izvođač radova sa druge strane. Vrsta i obim radova na izgradnji sportske dvorane (faza III), općina Gornji Vakuf-Uskoplje, određeni su projektnom dokumentacijom, koja je sastavni dio ovog Ugovora.

Ukupna cijena navedenih radova iznosi 332.124,89 KM (sa PDV-om).

Rok za izvršenje radova je 90 kalendarskih dana, u skladu sa rokom iz Ponude i po usvojenom dinamičkom planu realizacije Ugovora. Rok za početak radova računa se od datuma uvođenja izvođača u posao, ali ne kasnije od 22. 09. 2012. godine.

[/i]

Uskoro izgradnja savremene tekstilne fabrike u Trebinju

Savremena fabrika za šivenje pantalona, će u narednih šest mjeseci biti izgrađena u Trebinju vrijednosti oko 30 miliona KM, koja će zapošljavati oko 300 radnika, potvrđeno je danas na sastanku ministra industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željka Kovačevića i vršioca dužnosti gradonačelnika Trebinja Dobroslava Ćuka sa investitorima iz Njemačke.

Fabriku će, prema preliminarnom dogovoru, graditi firma "Imeks Internacional" iz Frankfurta, ovaj projekat će podržati Vlada Republike Srpske, a lokalna zajednica će obezbijediti lokaciju i infrastrukturu.

Prioritet prilikom zapošljavanja imat će radnice "Novoteksa" koje su edukovane i imaju iskustva na poslovima šivenja i drugi nezaposleni koji će biti dodatno obučavani.

Kovačević je nakon sastanka izrazio zadovoljstvo što je njemačka firma zainteresovana za ovakav projekat u Trebinju, te istakao da ohrabruje što inozemni partneri nalaze svoje interese na ovom prostorima.

"Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo će ovaj projekat svesrdno i bez ikakve rezerve pomoći i učinit će sve da se u što kraćem roku realizuje", istakao je Kovačević.

Budući poslodavac i vlasnik njemačke firme "Imeks Internacional" Milena Janković rekla je da je Trebinje izabrano za pilot projekat upravo zbog iskusne radne snage na poslovima šivenja koja će svoje iskustvo da prenese u novu fabriku.

"Ukoliko bude sve funkcionisalo kao u dosadašnjim dogovorima, fabrika ima realne šanse za počne da radi za šest mjeseci", istakla je Jankovićeva i dodala da će već naredne sedmice biti izabrana lokacija za gradnju.

Prema njenim riječima, fabrika će biti izgrađena prema svim svjetskim standardima, sa solarnom energijom, i njenim radom Trebinje će ponovo postati poznato tekstilno mjesto u svijetu.

"Radit će se na najsavremenijoj opremi koja će biti uvezena iz inostranstva, a neke očuvane mašine kupićemo iz 'Novoteksa', tako da će se na najbrži način moći proizvesti potreban broj tekstilnih proizvoda", rekla je Jankovićeva.

Ona je najavila gradnju sličnih fabrika i u ostalim gradovima istočne Hercegovine gdje za to ima uslova, dodajući da je na taj način planirano ukupno da bude zaposleno oko 10.000 radnica.

Vršilac dužnosti gradonačelnika Trebinja rekao je da će lokalna uprava nastojati u što skorije vrijeme da završi sve procedure bi fabrika odmah počela da se gradi.

Ćuk je kao moguće lokacije naveo poslovne zone u prigradskim mjestima u Gorici, na Volujcu i Draženskoj gori, a postoji mogućnost da se gradi i na nekom mjesti koje je bliže centru grada.

[/i]

Započela obnova objekta Delibegov han u Maglaju



Početkom radova na rekonstrukciji objekta Delibegov han, nastavljena je implementacija projekta “Past for the Future“ (Prošlost za budućnost) koji je finansiran od strane Europske unije, a implementira se u partnerstvu REZ Agencije i Općine Maglaj, koja je ko-finansijer projekta. Podsjećamo, projekt je odobren u okviru EU programa pod nazivom “Pripremne radnje za očuvanje i obnovu kulturne baštine u području sukoba u zemljama Zapadnog Balkana za 2010. godinu“.

Rekonstrukcija objekta Delibegov han ključna je aktivnost Radnog paketa br.1 projekta. Početak radova kasni zbog neočekivano duge procedure odabira izvođača radova. Nakon što je sklopljen ugovor sa izvođačem radova (Coning ag d.o.o. iz Maglaja) i odabrano nadzorno tijelo, radovi su službeno započeli 1. novembra ove godine. Predviđeno trajanje ugovorenih radova na prvoj fazi rekonstrukcije je 89 radnih dana, odnosno do 15. februara 2013. godine.

Započeta izgradnja drugog hangara aerodroma u Livnu

Početak izgradnje drugog hangara aerodroma u Livnu kojeg financira EU fond IPA Adriatic A3-NET je zasigurno hvale vrijedan projekt za našu regiju. Cilj projekta je jačanje i umrežavanje malih aerodroma na jadranskom području, a u njemu sudjeluju još četiri aerodroma, i to iz Beograda (Srbija), Boveca (Slovenija), Nikšića (Crna Gora) i Raba (Hrvatska). Vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 4,4 milijuna eura, a za projekt u Livnu je izdvojeno 196.100,00 eura od čega je predviđeno 60.000 eura za izgradnju hangara.


„Kako aeroklub, tj. bilo koja udruga građana ne može biti nositelj takvih projekata, imali smo sreću da se za vođenje i izgradnju projekta zauzela HB županija, tj. Ministarstvo gospodarstva, koje je uz pomoć svojih stručnih osoba uspjelo dobiti sredstva iz EU fondova za izgradnju hangara. Gradnja hangara je započeta početkom mjeseca listopada i trebala bi biti gotova najkasnije do kraja prosinca 2012. godine. To je prva faza izgradnje potpune infrastrukture sportsko - turističkog letjelišta.


Kako je taj projekt uspješno implementiran zajedno sa svojim partnerima iz drugih zemalja regije, iz Ministarstva gospodarstva HBŽ-a su se odlučili prijaviti i za drugu fazu projekta. U okviru ovog projekta na letjelištu Stipe Krišto planira se gradnja piste dimenzija 850 m x 23 m, platforme 100 x 30 m, spojnice 100 x 10 m, ograda oko cijelog letjelišta dužine 4 km, te pristupnog puta sa magistralne ceste do aerodroma dužine 130 x 6 m. Ova faza projekta je na početku, tj. u tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za gradnju, a u BiH, osim Ministarstva gospodarstva HBŽ-a, sudjeluje i općina Prijedor“, otkrio nam je Edvard Krišto, predsjednik Aerokluba Livno.


O Aeroklubu

Naš sugovornik nas je upoznao i sa aktivnostima Aerokluba, jednom od rijetkih udruga koja se bavi zrakoplovnim aktivnostima na ovom području, koje postaju sve popularnije.


„Aeroklub Livno postoji već skoro 30 godina i ima 30-ak aktivnih članova. Najstarija je i najozbiljnija udruga koja se bavi zrakoplovnim djelatnostima na ovom području. To podrazumijeva organiziranje i provođenje svih vrsta zrakoplovnih djelatnosti koje traže suradnju i odobrenje od zrakoplovnih vlasti BiH. Aeroklub je izgradio postojeći hangar i pripadajuće anekse koje koristi za smještaj hangara i učionice kao i 4 travnate piste.



Sve to je neophodno da bi se kontinuirano tijekom cijele godine odvijale letačke aktivnosti kojim se aeroklub bavi. Najvažnije su jedriličarstvo i motorno letenje. Jedriličarstvo je najvažnija djelatnost jer ovaj kraj i podneblje pružaju fantastične geografske i meteorološke uvjete za letenje zrakoplovima bez motora. Uz ovakve uvjete je moguće letjeti jedrilicama tijekom cijele godine što je rijetkost za mnoge europske sportske aerodrome.


Aeroklub Livno je svjestan te činjenice i uz razvoj letačkog kadra kroz svoje članove nastoji i iskoristiti sav potencijal ovoga kraja organizacijom jednog od najvećih jedriličarskih natjecanja u ovom dijelu Europe, Livno Adria Cup. Osim toga, na naš teren dolaze i mnogi jedriličari iz drugih europskih zemalja koji još polako otkrivaju sve blagodati ovog područja. Aeroklub Livno pomaže livanjskom kraju, kao i širem području, da se uvrsti u kartu sportskog turizma Europe, te kroz svoju promociju širi i promidžbu cijele HB županije sa svim njenim resursima. Nadalje, AK Livno širi zrakoplovno-tehničku kulturu u ovome kraju koji nema takvu tradiciju i među mladima stvara pozitivan stav o letenju i općenito o zrakoplovnoj kulturi.

Kako članovi aerokluba svakodnevno rade na razvoju i unaprjeđenju kako infrastrukture, tako i letačkih sredstava, svaka pomoć aeroklubu je neophodna i dobrodošla te ovim putem pozivam sve poštovatelje i prijatelje kluba da nam se pridruže i pomognu u radu,“za kraj je istaknuo Krišto.

[/i]

Potpisan ugovor o doniranju sredstava za obnovu Doma kulture

Od direktora JU za kulturu i obrazovanje Kakanj, gospodina Izeta Fejzovića, smo dobili sljedeću informaciju.

„U ponedjeljak 12.11.2012. godine je između JU za kulturu i obrazovanje Kakanj i holandske fondacije Prince Claus Fund potpisan ugovor o doniranju sredstava u iznosu 35.000 eura namjenjenih za obnovu srušenog Doma kulture. Potpisivanje ovog ugovora je iz JU za kulturu i obrazovanje Kakanj, već ranije najavljeno svim medijima, a sada su se stekli uvjeti i ugovor je potpisan. Implementiranje ugovora će početi odmah uz strogu kontrolu utroška sredstava od strane donatora.“

Donacija sredstava je rezultat petomjesećnog mukotrpnog rada. Razmjenjeni su brojni mejlovi, poslata obimna pisana i foto dokumentacija od izgradnje Doma kulture do njegovog urušavanja, te do faze čišćenja i ulaska u proces izrade projekta na Arhitektonskom fakultetu Sarajevo. Vršene su brojne provjere kako direktora tako i Javne ustanove. Strogi kriteriji koji su postavljeni ,od strane donatora holandske fondacije Prince Claus Fund, su uspješno prevaziđeni i njen rezultat je ova značajna donacija.

[/i]