Other Cities | Construction News

Počinje obnova unutrašnjosti jedne od najljepših crkava u Bosni i Hercegovini



FOJNICA – U samostanu Duha Svetoga u Fojnici ovih je dana boravio tim stručnjaka, predvođen Lidijom Mičić, direktoricom Federalnog zavoda za zaštitu spomenika. Povod posjetu je početak istraživanja na temelju kojega će se sačiniti idejno-izvedbeni projekt za sanaciju i restauraciju unutrašnjosti samostanske crkve koja je prije dvije godine proglašena nacionalnim blagom spomeničke kulture BiH.

Uz Mičić, u timu stručnjaka bili su i Dragan Martinović, predstavnik poduzeća DM Projekt iz Mostara i Suzana Damiani, pročelnica Odjela za restauriranje i konzerviranje umjetnina na ALU u Zagrebu. Njihov posjet zapravo znači početak izuzetno zahtjevnog posla kao što je sanacija i restauracija unutrašnjosti jedne od najljepših crkvi u Bosni i Hercegovini, pojasnili su za posjeta Fojnici stručnjaci.

Za građevinski dio posla bit će zaduženo poduzeće DM Projekt Mostar, čiji je vlasnik Dragan Martinović pažljivo zagledao svaku pukotinu na zidovima i stropu crkve. On će sa suradnicima sačiniti glavni projekt sanacije samostanske crkve u Fojnici.

"U izradi nove konstrukcije krova glavni je cilj sačuvati stropnu konstrukciju sa slikama koje čine veliku vrijednost. Ono što je sada najvažnije jeste napraviti istraživanje koje će dati rezultate o načinu slikanja, o žbuci na kojoj je slikano, dakle tehnologiju istražiti na jednoj strani, a na drugoj procijeniti oštećenja koja ugrožavaju zidno slikarstvo koje je potrebno restaurirati, a djelo je čuvenog majstora Oisnera", podvukla je Suzana Damiani, restauratorica, pročelnica Odjela za restauraciju umjetnina na ALU u Zagrebu.

"Stručnjaci su dakle jasni, pred njima je važan i zahtjevan projekt sanacije i obnove unutrašnjosti crkve u Fojnici. Neće ga biti lako iznijeti, pogotovu s financijskog aspekta, ali jednom se s njime moralo krenuti", ističe fra Nikica Vujica, fojnički gvardijan.

Uskoro izgradnja četiri podzemne garaže

Ured za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta u prijedlogu proračuna za ovu godinu predvidio je da se osigura iznos od oko milion i 200 hiljada maraka za kapitalne projekte koje planira realizovati. Jedna od gorućih potreba ove zajednice svakako su parking prostori u gradu.

Nedostatak takvih površina ali i uređivanje te cijele oblasti su prioritet Ureda za upravljanje javnom imovinom za ovu godinu, kaže vršitelj dužnosti direktora ovog Ureda Radoslav Kojić.

Shodno tome, proistekli su i konkretni projekti. Naime, postoji inicijativa i poduzeti su koraci da se izgrade četiri nova objekta podzemnih garaža u samom gradu, kaže Kojić.

"Poduzeli smo aktivnosti na prodaji prava građenja za izgradnju podzemnih garaža. U ovom momentu je riječ o četiri lokacije koje su u usvojenoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Nastojat ćemo barem dva natječaja da provedemo već ove godine, ako uspijemo u međuvremenu da riješimo određene imovinsko-pravne probleme na tim lokacijama", pojašnjava Kojić.

I javno komunalno poduzeće u Brčkom je izrazilo želju da mu se prepusti na upravljanje parking prostor u gradu, s obzirom da ima registriranu i tu djelatnost. No, postoji i ideja da se oblast stacionarnog prometa prepusti na upravljanje novom Javnom poduzeću "Ceste" Brčko distrikta, o čemu se konačna riječ ipak oćekuje od Vlade i Skupštine, dodaje Kojić.

Raspisan javni konkurs za dodjelu koncesije za izgradnju Zoo parka u Trebinju

Ministarstvo trgovine i turizma raspisalo je Javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju i korišćenje Zoo parka u Trebinju. U javnom pozivu se navodi da je za Zoo park predviđeno zemljište površine 15.8100 m2, a koncesija bi trajala 30 godina.

1.Predmet koncesije
Predmet koncesije je izgradnja i korištenje "Zoo Parka" u Trebinju na parceli označenoj kao pašnjak 6 klase ukupne površine 15.8100 m2 (k.č. 94/14).

2.Definicija ekonomskih, pravnih uslova i zahtjeva koji se odnose na projekat
Definicija ekonomskih, pravnih uslova i zahtjeva koji se odnose na projekat sadržani su u dokumentu pod nazivom - " Poslovni plan (Studija mogućnosti) -Studija ekonomske opravdanosti za dodjelu koncesije za izgradnju i korištenje "Zoo Parka" u Trebinju.

3. Vrijeme trajanja koncesije
Koncesija se dodjeljuje na period do 30 godina računajući od dana zaključivanja Ugovora o koncesiji.
U rok koncesije uključiće se vrijeme potrebno za obavljanje pripremnih radnji i završetak investicije.

4. Princip i metode izračunavanja koncesione naknade
Visina koncesione naknade utvrđuje se na osnovu Pravilnika o utvrđivanju kriterijuma za određivanje visine koncesione naknade („Službeni glasnik Republike Srpske", broj 45/07).

5. Iznos naknade za koncesiju
Koncesiona naknada utvrđuje se kao: jednokratna naknada za izgradnju i korištenje "Zoo Parka" u Trebinju u iznosu od 3.000,00 KM i kao koncesiona naknada za korišćenje koncesionog područja u iznosu od 2,5 % od godišnjeg bruto prihoda.

6. Kriterijumi za ocjenjivanje ponuda i dodjelu koncesije
Ekonomski najpovoljnija ponuda prema sljedećim kriterijumima:
- vrijednost investicionih ulaganja u koncesiono područje- učešće 60%,
-rok za realizaciju projekta izgradnje i korištenja "Zoo Parka" u Trebinju -20 %,
- ekonomsko-finansijska opravdanost ponude -učešće 10%,
Podnosiocu samoinicijativne ponude se dodjeljuje bonus za tehnički i finansijski rezultat do 10% od pripadajućih bodova po svim kriterijumima za vrednovanje ponuda, na način kako je to regulisano članom 27b stav 3. Zakona o koncesijama.

7. Rok za dostavljanje ponuda
Rok za dostavljanje ponuda je 45 dana od dana objavljivanja javnog poziva u "Službenom glasniku Republike Srpske".

8. Nacrt ugovora o koncesiji
Nacrt ugovora o koncesiji sadržan je u pratećoj dokumentaciji.

9. Pravo učešća na javnom pozivu
Pravo učešća po javnom pozivu imaju sva domaća i strana privredna društva koja ispunjavaju uslove iz dokumentacije i ovog poziva.
Koncesionar će biti obavezan da:
- osnuje koncesiono privredno društvo u roku od 60 dana od dana zaključivanja Ugovora o koncesiji, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o koncesijama, osim ako već ima osnovano privredno društvo za obavljanje koncesione djelatnosti,
- riješi imovinsko-pravne odnose na nekretninama predviđenim za obavljanje koncesione djelatnosti,
- pri obavljanju koncesione djelatnosti obezbijedi sredstva i neophodne uslove za zaštitu životne sredine, u skladu sa važećim propisima,
- kod izvođenja pripremnih radova, izgradnje objekata u okviru turističko-sportskog kompleksa , kao i obavljanju koncesione djelatnosti za sve vrijeme trajanja koncesije, pod istim uslovima prioritetno angažuje domaće izvođače radova i koristi domaću opremu i usluge.

10. Sadržaj ponude
10.1.U skladu sa zakonskim odredbama ponuda treba da sadrži:
-puni naziv i sjedište ponuđača,
-način i uslove korišćenja koncesije,
-vrijeme trajanja koncesije,
-tehničku, tehnološku i stručnu osposobljenost za obavljanje koncesione djelatnosti,
-izvor sredstava namjenjenih za realizaciju predmeta koncesije i dinamiku njihovog ulaganja,
-poslovni plan ponuđača sa rokovima za izradu tehničke dokumentacije sa obimom, rokovima i dinamikom izvođenja radova,
-iznos jednokratne koncesione naknade i naknade za korištenje koncesionog područja.

10.2. Uz ponudu prilažu se sljedeći dokumenti:
- ovjerena fotokopija izvoda o upisu u sudski ili drugi odgovarajući registar,
- ovjerena fotokopija rješenja o registraciji kod Poreske uprave Republike ili uvjerenja o registraciji PDV obveznika kod Uprave za indirektno oporezivanje BiH,,
- potvrda poslovne banke o solventvosti ponuđača, odnosno potvrda da u posljednjih šest mjeseci, računajući od dana objavljivanja javnog poziva, račun ponuđača nije bio blokiran,
- dokaz da nad ponuđačem nije pokrenut postupak stečaja, kao ni postupak likvidacije,
- uvjerenje Poreske uprave o izmirenim poreskim obavezama, ne starije od 30 dana od dana raspisivanja konkursa,
-uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje da nema dospjelih neizmirenih obaveza po osnovu poreza na dodatnu vrijednost (PDV), ne starije od 30 dana od dana raspisivanja konkursa ( u slučaju ukoliko je podnosilac ponude PDV obveznik),
- Bilans stanja i Bilans uspjeha za zadnju godinu poslovanja,
- kvalifikaciona struktura zaposlenih,
- tehnička opremljenost i osposobljenost ponuđača,
- referens lista i
- dokaz da su obezbjeđena vlastita sredstva ili izjavu odgovarajuće finansijske organizacije da će finansijski podržati ponuđača u finansiranju predmeta koncesije.

10.3.Pored gore navedenog ponuda investitora treba da sadrži:
-dokaz o uplati novčanog depozita na ime obezbjeđenja ponude u iznosu od 2.000,00 KM. Depozit se uplaćuje na Jedinstveni račun trezora broj: 5620990000130280; svrha uplate: uplata depozita; organizacioni kod 1855001. Depozit se vraća ponuđaču koji ne bude izabran u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rješenja o dodjeli koncesije. Ponuđaču koji bude izabran za koncesionara depozit se uračunava u jednokratnu koncesionu naknadu.
- originalnu izjavu o prihvatanju Nacrta ugovora o koncesiji,
- ime ovlašćenog lica sa podacima za komunikaciju.
Sva dokumenta koja se prilažu moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji ne starija od 90 dana.

11. Način dostavljanja ponude:
Ponude se dostavljaju lično ili preporučenom pošiljkom u zapečaćenoj neprovidnoj koverti sa naznakom: „Javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju i korištenje "Zoo Parka" u Trebinju "NE OTVARATI", na adresu: Ministarstvo trgovine i turizma, Trg Republike Srpske 1., 78 000 Banja Luka.
Svi listovi ponude sa pratećom dokumentacijom moraju biti čvrsto uvezani, sa označenim brojem stranica, parafirani ili potpisani od strane ovlašćenog lica. Sve dopune i izmjene ponude i prateća dokumentacija moraju biti čitljivi i parafirani od strane ovalašćenog lica.
Ponuda za učešće na javnom pozivu, kao i svi dokumenti i korespodencija u vezi sa objavljenim javnim pozivom, moraju biti napisani na jednom od jezika konstitutivnih naroda u BiH, a ukoliko su sačinjeni na nekom drugom jeziku, moraju biti upotpunjeni sa zvaničnim prevodom ovlašćenog sudskog tumača za srpski jezik.

12. Obavještenje o datumu, vremenu i mjestu otvaranja
Ponuđači će biti naknadno obavješteni o datumu, vremenu i mjestu otvaranja ponuda

13. Rok u kome se ponuda može povući
Ponude se mogu povući najkasnije posljednjeg dana prije otvaranja ponuda. Povlačenje ponude dostavlja se Ministarstvu trgovine i turizma u pisanoj formi.
Izjava o povlačenju ponude dostavlja se u koverti sa naznakom: „Povlačenje ponude za učešće na javnom pozivu za dodjelu koncesije za korišćenje za korišćenje područja jezero Pelagićevo radi izgradnje turističko-sportskog kompleksa na jezeru„.

14. Prateća dokumentacija
Pravo učešća na javnom pozivu imaju samo subjekti koji su otkupili prateću dokumentaciju, koja se sastoji od: Javnog poziva za dodjelu koncesije, Poslovni plan (Studija mogućnosti) - Studija ekonomske opravdanosti za izgradnju i korištenje "Zoo Parka" u Trebinju i Nacrta ugovora o koncesiji. Navedena dokumentacija se može preuzeti u prostorijama Ministarstva trgovine i turizma, svaki radni dan od 08 do 15 sati u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog javnog poziva u Službenom glasniku Republike Srpske, u zgradi Aministrativnog centra, Vlade Republike Srpske, Lamela b., Ministarstvo trgovine i turizma, kancelarija broj 609. Prateća dokumentacija može se preuzeti uz dokaz o uplati sredstava u iznosu od 200,00 KM.
Iznos sredstava za otkup prateće dokumentacije uplaćuje se na žiro račun Javni prihodi Republike Srpske broj: 562099000055687; vrsta prihoda: 722511; svrha uplate: otkup dokumentacije za učešće na javnom konkursu za dodjelu koncesije; organizacioni kod 1855001.

15. Odustanak od izbora koncesionara
Vlada Republike Srpske, Ministarstvo trgovine i turizma može u svakom trenutku odustati od izbora Koncesionara, s tim u vezi, ovaj organ nije obavezan ponuđačima nadoknaditi troškove nastale u vezi sa učešćem po ovom javnom pozivu.

16. Objavljivanje Poziva
Ovaj poziv objaviće se u dnevnom listu „Glas Srpske“, „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na sajtu Vlade Republike Srpske, Ministarstvo trgovine i turizma.
Neblagovremene, nepotpune kao i ponude podnesene od strane neovlašćenog lica neće se uzeti u razmatranje.

17. Sve dodatne informacije u vezi sa predmetnim postupkom mogu se dobiti pozivom na broj telefona 051/ 338- 769.

Ove godine počinje izgradnja poslovne zone “Neobarje” u Novom Travniku?

Regulacioni plan poslovnog centra-industrijsko-uslužne zone „Neobarje“ usvojen je 2006.godine kao zona smještena u pojasu dužine 1250,00 m, uz magistralnu prometnicu M-16.4 Novi Travnik-Bugojno, sa tri priključka za koje je izrađena projektna dokumentacija, i koji posjeduju saglasnost Federalne direkcije za ceste koje su nadležne za pomenutu saobraćajnicu. Također,urađena je projektna dokumentacija za uređenje infrastrukture (saobraćajnice ,vodosnabdijevanje, kanalizacija, električna energija). Površina obuhvata Plana „Neobarje“ iznosi P=57,03 ha.

Prostornim rješenjem Plana osigurana je lokacija 63 parcele za lokaciju novih poslovnih sadržaja, čija se površina kreću između 3000-10.000m². Sve građevinske parcele, odnosno planirani objekti imaju osiguran kolski pristup za teretna vozila i manipulativni kolski prostor.
Za potrebe kolskog saobraćaja Planom je unutar obuhvata predviđeno ukupno 3000 parking mjesta.

Općina Novi Travnik je u skladu sa gore navedenim raspisala javni konkurs za dodjelu neizgrađenoga građevinskog zemljišta u julu 2012 god. Na navedeni konkurs se prijavilo poduzeće FTM d.o.o. Novi Travnik koje je izabrano kao najpovoljniji ponuđač, te je istom poduzeću izvršena dodjela zemljišta na Općinskom vijeću 3 parcele ukupne površine 15287 m2. Na dodijeljenom zemljištu poduzeće FTM planira proširenje i razvoj svojih proizvodnih kapaciteta što će u konačnici dovesti do zapošljavanja određenog broja nezaposleni stanovnika Novog Travnika. Bitno je istaknuti da je FTM lider u proizvodnji PVC i ALU stolarije na području Kantona a i šire.

Općina Novi Travnik je u februaru mjesecu tekuće godine raspisala novi javni konkurs za dodjelu neizgrađenoga građevnog zemljišta kojim je obuhvaćeno 5 novih parcela površine od 5400 m2- 7400 m2. Konkurs je trenutno otvoren i već imamo informaciju da su se na isti prijavili poduzetnici iz susjednih općina SBK. Također na pomenutih 5 parcela se planira izgradnja odnosno proširenje proizvodnih kapaciteta privrednih subjekata koji će polučiti najbolji rezultat na javnom konkursu, a što će također dovesti do zapošljavanja većeg broja nezaposlenih stanovnika Općine Novi Travnik.

Na kraju bi istakli da je i Općina Novi Travnik stimulativno djelovala u cilju razvoja poduzetništva tako što je u postojeću cijenu zemljišta, tj. parcela za koje je bio raspisan konkurs u industrijsko-uslužnoj zoni „Neobarje“ koja iznosi 7, 00 KM po m2 snizila na 3,50 KM po m2.

Obnova zgrade Franjevackog konvikta u Visokom



Iako je prošlo nekoliko decenija, ova prelijepa zgrada konvikta, odnosno đačkog doma, i dalje prkosi vremenu. Ovih dana aktulizirani su radovi na obnovi fasade konvikta.

„Mnogo je urađeno, ostalo je još vanjski dio koji se ovih dana završava. Nadamo se da će za par dana, najkasnije do prvog aprila ova zgrada zasjati u punom sjaju. Morali smo se opet potruditi, tražiti za obnovu ove zgrade, imali smo sreću da se susretnemo sa dobrim ljudima koji su nam izašli u susret i ponudili svoju pomoć, odnosno donirali novac za izradu fasade. Radi se o jednoj donatorskoj organizaciji iz Njemačke koja se zove „Renovabis“, oni su uglavnom pokrili troškove obnove fasade, ostalo nam je još uraditi kamen i predulaz koji se također počeo raditi. Nadamo se da ćemo i za ove poslove koji su ostali moći prikupiti potrebna sredstva. Očekujemo osnovno razumijevanje od Općine Visoko ali i viših nivoa vlasti jer bilo bi lijepo da se i oni prema svojim mogućnostima uključe u obnovu ove zgrade jer uistinu ovo je jedan dragulj za ovaj grad ali i za cijelu regiju“, kazao je fra Stipo Alandžak, ravnatelj Konvikta.

Također, za naredni period planirana je i izgradnja sportske dvorane.

„To je također jedan veoma zahtjevan projekat koji iziskuje mnogo sredstava. Dobili smo već neke signale od nekih donatorskih organizacija iz Njemačke i drugih evropskih zemalja, ali oni uvjetuju svoje donacije upravo završetkom ove zgrade, tako da najprije moramo završiti Konvikt, pa će nam odobriti sredstva za izgradnju sportske dvorane. Ta dvorana kad bude završena bit će na školi, franjevačkoj zajednici ali i svim građanima“, istakao je fra Alandžak.

Japan donira novac za obnovu tri škole u Bosni

Vlada Japana donira 198.310 eura za obnovu i opremanje tri osnovne škole - u Derventi, Žepču i Gradiški, priopćeno je danas iz Veleposlanstva Japana u BiH. Za sutra je najavljeno potpisivanje ugovora o dodjeli grant novca.

"Vlada Japana pridaje veliku važnost projektima iz oblasti osnovnog obrazovanja. Od 1996. godine do danas, donirala je više od 40 milijuna eura (od čega 20 milijuna u okviru grant podrške za temeljne projekte) za obnovu i opremanje osnovnih škola širom Bosne i Hercegovine", kaže se u priopćenju japanskog veleposlanstva.

Ove godine, u okviru grant podrške za temeljne projekte, osigurala je 287.410 eura za četiri osnovne škole u BiH. Osnovna škola '19. april' u Derventi, za koju je namijenjeno 89.254 eura, pretrpjela je veliku štetu od posljedica poplave i neophodna je sanacija školskog objekta.

Projekt obnove bit će realiziran u suradnji s općinom Derventa, a ugovor će potpisati veleposlanik Japana u BiH Hideo Yamazaki i direktorica škole Dragica Đekić. U Žepču će biti obnovljena Osnovna škola 'Abdulvehab Ilhamija' sa 39.352 eura. Školska zgrada stara je gotovo 40 godina i u stalnom je riziku od urušavanja podova i zapaljenja električnih instalacija.

Veleposlanik Yamazaki i direktor škole Suvad Hadžić bit će potpisnici ugovora o dodjeli novca. Škola 'Kozarska djeca' u Gradiški bit će obnovljena sa 69.704 eura. Zbog starosti školskog objekta, dotrajala je i oštećena vanjska stolarija, a problem zagrijavanja učionica je stalan. Ugovor o dodjeli novca potpisat će s japanskim veleposlanikom direktorica Zora Makešević.

U planu izgradnja etno sela

Skupština opština Sokolac donijela je odluku o kreditnom zaduženju od tri miliona KM.

Načelnik opštine Milovan Bjelica rekao je da će novac biti utrošen za izgradnju etno-sela na Ravnoj Romaniji, rekonstrukciju saobraćajnica i zgrade Skupštine opštine, kao i izgradnju bazena.

On je dodao da će dio sredstava biti upotrijebljen za obrtna sredstva za izmirenje stečenih obaveza opštine po raznim osnovama.

Kreditno zaduženje bilo bi na 10 godina na 120 mjesečnih rata uz grejs period od devet mjeseci.

Odluka o kreditnom zaduženju opštine kod banke donesena je na danas vanrednoj sjednici.

Vraćanje sjaja Starom gradu Stoca



Stolac je grad u istočnoj Hercegovini, koji se zadnjih decenija u medijima spominje tek kada dođe do etnički motiviranih incidenata. Ipak, uprkos svemu, obnova kulturnog naslijeđa u Stocu napreduje. Možda ne tempom kako bi to neki željeli, ali ipak se kreće.

Nedjeljno podne u Stocu... U gradu, u kojem se nalazi još uvijek znatan broj porušenih kulturno-historijskih spomenika, uglavnom onih iz perioda osmanske uprave u BiH, u toku je obnova Starog grada, drevne tvrđave na brdu iznad Stoca, jedne od najprepoznatljivijih znamenitosti tog mjesta.

O kakvom se spomeniku kulture radi, za RSE govori aktivista Udruženja “Troya” iz Stoca, Mirsad Zilić.

"Početak Starog grada, početak njegove izgradnje su četiri donje kule, koje negdje otprilike oko 4. vijeka su se počele praviti; onda poslije rimskog perioda, te su kule faktički služile za odbranu Diluntuma, grada pod zemljom, rimskog grada Diluntuma, one su branile taj grad. Poslije, ide Srednji vijek, poslije Srednjeg vijeka, osmanski period. Mi se nalazimo na vrhu, a to je austrijski period. Grad je bio sačuvan sve do kraja Drugog svjetskog rata", pojašnjava Zilić.

Stari grad je, ustvari, samo jedan u nizu spomenika kulture, koji svjedoče o ljudskom prisustvu na ovim prostorima još od prvobitne zajednice.

"Kad pričamo o Stocu, ne možemo da ne spomenemo kontinuitet ljudskog postojanja na ovim prostorima, od pećine Badanj, koja je stara 16 hiljada godina, preko rimskog muncipija Diluntuma, ilirskog Daorsona, srednjevjekovnog grada Vidoški, do otomanskog grada, odnosno austrougarskog, onih primjesa koje je iznijela Austrougarska, pa sve do današnjih dana", kaže Amer Medar, predsjednik Udruženja obnova građanskog povjerenja u općini Stolac.

Malo je poznato da Stolac ima 34 već proglašena nacionalna spomenika, po čemu taj grad u BiH ima najgušću rasprostranjenost nacionalnih spomenika na malom prostoru. Međutim, odmah nakon Drugog svjetskog rata, tadašnje stolačke vlasti odlučile su uzeti kamen sa Starog grada i sagraditi Osnovnu školu, te zgradu partijskog komiteta. Od tada se, tvrde aktivisti, politika umiješala u odnos prema spomenicima kulture na ovom prostoru.

Nerin Dizdar, osnivač Foruma mladih Stolac, sada delegat u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, smatra da je značaj obnove Starog grada povrh Stoca upravo u tome što je od Drugog svjetskog rata naovamo na sceni destrukcija i zanemarivanje kulturne baštine, što je – tvrdi - na kraju dovelo do uništenja i tragedije u proteklom ratu.

"Ključni problem jeste zapravo kad se kulturna baština, koja je svjetska, počinje ideologizirati i svoditi na neke imenitelje, koji joj ne pripadaju, što je ustvari ponižavanje i nas i naše kulture i baštine i našeg bogatstva", ocjenjuje Dizdar.

A nesporazumi između općinskih vlasti i povratničke populacije primjetni su i danas - tako na oficijelnoj internet-stranici općine kao da i nema prezentacije spomenika kulture iz osmanskog perioda, a na vrhu Starog grada još prije 12 godina postavljen je veliki, kameni križ. Aktivisti još navode kako je, na primjer, stara Sahat-kula obnovljena uz dozvolu federalnih, ali ne i lokalnih vlasti.

Obnova Starog grada, starinskih mlinica u gradskoj jezgri, te još nekih mostova zato ima tim veći značaj.

"Obnovom kulturno-istorijskih spomenika, mi vraćamo Stocu onaj sjaj kojeg je nekad imao. Obnovom kulturno-historijskih spomenika ponovo činimo mostove prijateljstva među ljudima", kaže Amer Medar, predsjednik Udruženja obnova građanskog povjerenja u općini Stolac.

Aktivisti navode kako su već nekoliko projekata obnove kulturne baštine proveli u saradnji sa drugim nevladinim irganizacijama i pojedincima, pri čemu su ljudi – bez obzira na etničko porijeklo – pomagali obnovu kulturno-historijskih spomenika osmanskog graditeljskog naslijeđa.

"Imamo slučajeve recimo da su ugledni ljudi iz svijeta nauke, poput profesora Ive Banca, dali prilog. Imamo ljude poput fra Mile Babića, jednog velikog čovjeka, franjevca, koji je dao lični prilog za obnovu Sahat-kule", navodi Medar.

Spomenici već privlače posjetioce

Stočani nerado govore za medije. Ipak, oni koji su pristali stati pred mikrofon, o obnovi Starog grada rekli su za RSE:

"Pa nije to loše, mislim, red je da neko napravi. Zapušćeno je to bilo skroz, pa sad, zavisi šta ko voli".

"Jako mi je drago što će se nešto vratiti, nešto što je prije bilo, lijepo, idem gore redovno, snimam".

"​Ovo je stvar hvale vrijedna. Ja nisam mislio da će se to za mog života ikad išta uraditi, a ovo je zaista jedan poduhvat koji je hvale vrijedan i nadam se da će poboljšati turističku ponudu Stoca".

Uprkos svemu, stolački spomenici već sada privlače strane posjetioce, u šta smo se uvjerili na lokalitetu Radimlja, mjestu gdje se nalazi čuvena nekropola stećaka. Tu zatičemo turiste iz Madrida.

"Ovdje sam zbog turizma. Impresivno je, nismo za ovo prije znali, ali nam se svidjelo puno. Postoje dijelovi koji su stvarno divni".

"Kao i uvijek, vidi se razlika između bogatih i siromašnih. Tako je i sa ovim stećcima. Na ovaj ili na onaj način, manje ili više, ali postoji".

Kako saznajemo, milion i po eura se troši za saniranje dijela tvrđave Starog grada, zatim za obnovu mlinica, te još nekih spomenika kulture u Stocu. Stolačke vlasti su na oficijelnoj internet-stranici saopćile da radovi dobro napreduju, te da će sa ovim projektom Stolac zasigurno poprimiti novi, ljepši izgled.

Aktivisti nevladinog sektora se nadaju da će to biti samo još jedan korak u obnovi, te da će na red doći i ostali porušeni spomenici kulture.

Trebinje u infrastrukturne projekte ulaže preko 4 miliona KM

Grad Trebinje ove godine planira u infrastrukturne projekte uložiti preko 4 miliona KM. Najviše sredstava, negdje oko 3, 3 miliona KM, planirano je za rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže u skladu sa dinamikom radova iz project fishea koje je Trebinje već dostavilo nadležnom ministarstvu.

Također jedan od značajnijih projekta su radovi na Autobusnoj stanici. Naime, radovi na izgradnji ovog objekta počeli su još sredinom prošle godine no tada nije bilo dovoljno sredstava za njegov završetak. Izgradnjom nove zgrade Autobusne stanice na lokaciji mjesne zajednice Zasad ,Trebinje, koje je jedini grad bez autobusne stanice, želi riješiti ovaj višegodišnji gorući problem grada.

Iz tog razloga je Skupština grada za izvođenje radova na izgradnji hidrantske mreže i javne rasvjete oko objekta, što je kao preduvjet za izvođenje asfalterskih radova na okolnom uređenju objekta, u ovoj godini predvidjela sredstava od 110.000 KM.

Osim radova na izgradnji Autobuske stanice ove godine je planirana i izgradnja i pribavljanje dozvola za izgradnju puteva i autoputeva. Ovaj dio programa obuhvata izgradnju odnosno nastavak izgradnje nedostajuće putne infrastrukture u postojećim naseljima, kao i na seoskim lokalitetima. Poštujući osnovne principe razvoja putne infrastrukture Odjeljenje za prostorno uređenje postavilo je osnovne kriterije za planiranje izgradnje gradskih prometnica a to su, između ostalih, razvoj primarne prometne mreže, nastavak započetih radova na prometnicama iz prethodnog razdoblja. Sa sredstvima u iznosu od 352.000 KM planiraju pripremu urbanističke i tehničke dokumentacije, pribavljanje svih potrebnih dozvola za izgradnju, kao i samu izgradnju.

Grad neće stati na tome. Tako je za ovu godinu predviđena i izgradnja i rekonstrukcija fekalnih kolektora, a za to su u proračunu predviđena sredstva od 580.000 KM. U 2013. godini planirana je i rekonstrukcija fasada objekata koji su pod zaštitom, te predstavljaju kulturno-povijesno naslijeđe a nalaze se u užem gradskom jezgru grada. Za te namjene bit će izdvojeno 215.000 KM.

U Cazinu izdvojeno 7,7 miliona KM za infrastrukturne projekte

Ovogodišnji finansijski plan Komunalno-stambenog fonda općine Cazin, usvojen na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća, iznosi 7.774.720 KM.

Iako je to u odnosu na prošlogodišnji plan manje za oko 3,7 miliona KM, bit će realizirani brojni projekti, a izgradnju osnovne infrastrukture i ove će godine pratiti uređenje središta grada, kao i priprema projekata za rješavanje najproblematičnijih saobraćajnih zona.

Rekonstrukcija puteva, sanacija klizišta, priprema projekta izgradnje kružnog toka u prigradskom naselju Ćuprija, samo su neki od predviđenih.

„Čim vremenske prilike dozvole, Komunalno-stambeni fond općine Cazin počet će rekonstrukciju puteva Hadžići-Skokovi, Liđani i Kaukovići, a stabilizacijom vremena hitno će biti potrebno izvršiti i sanaciju čak 16 klizišta aktiviranih posljednjih mjeseci na području općine Cazin“, kazao je direktor fonda Munir Duraković.

Nakon prošlogodišnje rekonstrukcije centralnog gradskog trga i izgradnje kružnog toka u centru Cazina, vrijednih 2,2 miliona KM, ove je godine planirana rekonstrukcija nekoliko gradskih ulica i raskrsnica.

Planirani su i radovi na izgradnji kanalizacionog sistema i prečistača u Ljubijankićima te regulacija vodotoka.

Među planiranim projektima je i rekonstrukcija fasada na stambenim zgradama u centru grada, a radovi na prvoj zgradi trebali bi početi već u maju.