Sarajevo | Muzeji
04 Feb 2018 10:06 #6958
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Borivoje i Feđa nanovo stvaraju izgubljene svjetove u Zemaljskom muzeju BiH
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, tačnije Odjel za prirodne nauke, možda je jedino preostalo mjesto na kojem se može saznati koje bogatstvo životinjskog svijeta je nekad bilo na području naše zemlje.
Ispod krova ove institucije tako se može vidjeti ajkula, sredozemna medvjedica, delfin, tu su i fosilizirani ostaci izumrlih vrsta, kao i atraktivni model Dimetrodona koji je živio u permu, najmlađem razdoblju paleozoika i izumro prije pojave dinosaurusa, a tu su i druge zanimljive životinjske vrste iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Taksidermisti i preparatori u Zemaljskom muzeju akademski vajari Borivoje Žuža i Feđa Čehajić najzaslužniji su za to što i one izumrle vrste današnji posjetioci mogu istinski da dožive.
Da bi se napravila vjerna replika neke od životinja koje su davno živjele, pojašnjava Čehajić, potrebno je prethodno savjetovanje sa paleontologom specijaliziranim za određeni period, a istraživanjem se i uz pomoć komada fosila dobije izgled određene životinje.
U njihovom radu, kako ističe, nema poigravanja, namaštavanja…
"Nismo u zabavnom parku, mi prikazujemo realno stanje živih i izumrlih bića onakva kakva su bila", kaže Čehajić.
Žuža i Čehajić ističu da za sve replike koje su uradili postoje dokazi tj. kostur na osnovu kojeg se uradi replika jer kada postoji kostur onda se imaju i stvarni podaci o životinji koja se radi.
Žuža ističe da je dovoljno da se nađe jedan prst da bi se tačno napravila cijela replika životinje s preciznim dimenzijama.
U svom radu ova dva umjetnika koriste drvofix, poliester, silikone, stiropor, poliuretan, tečni vosak, a za mamuta koji je postavljen u Pionirskoj dolini, tačnije njegovu dlaku, koristili su ovčije runo.
Ova dva umjetnika ne rade samo životinje, preparirane ili njihove replike, već i njihova staništa koja su istinska scenografija i koja, izgledom i zvukom, dočaravaju obitavališta raznih životinjskih vrsta.
Borivoje Žuža koji u Zemaljskom muzeju radi od 1982. godine i Feđa Čehajić koji mu se pridružio prije pet godina, napravili su brojne izumrle i još postojeće životinje, što replike, što preparirali, a ostala im je zasad neostvarena želja da urade i dinosaurusa, ali za to trebaju i sredstva kojih nažalost nema.
U razgovoru za Fenu Žuža i Čehajić su govorili i o problemima koji nastaju kada ne mogu da dođu do ostataka nekih životinja. Tako se desilo da su u okolini Livna pronađeni zubi slona. I oni su uime Zemaljskog muzeja otišli po te ostatke, a "pronalazač“ ih nije htio dati da bi ti isti ostaci završili u Hrvatskoj.
Ovih dana pripremaju izložbu "Svijet koji nestaje“ koja je planirana za iduću godinu.
Žuža i Čehajić upozoravaju kako dolazi do nestajanja velikog broja životinjskih vrsta, a tako su sve rjeđi npr. vjeverica, ris, tetrijeb, medvjed, kostober, bjeloglavi sup, vidra... Čovječija ribica odavno je endemska vrsta, a na njima je da dočaraju i taj svijet - svijet koji nestaje.
Osim u Zemaljskom muzeju BiH, djela ovih umjetnika zainteresirani mogu pogledati i u muzejskim institucijama u Banjoj Luci, Tuzli, Orašju, Visokom... Također, u pećini Vjetrenica su postavljene replike pećinskog medvjeda, kao i pećinskog leoparda čije kosti su pronađene u ovoj špilji.
U Pionirskoj dolini mogu se pogledati replike mamuta i sabljastog tigra.
Fena
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, tačnije Odjel za prirodne nauke, možda je jedino preostalo mjesto na kojem se može saznati koje bogatstvo životinjskog svijeta je nekad bilo na području naše zemlje.
Ispod krova ove institucije tako se može vidjeti ajkula, sredozemna medvjedica, delfin, tu su i fosilizirani ostaci izumrlih vrsta, kao i atraktivni model Dimetrodona koji je živio u permu, najmlađem razdoblju paleozoika i izumro prije pojave dinosaurusa, a tu su i druge zanimljive životinjske vrste iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Taksidermisti i preparatori u Zemaljskom muzeju akademski vajari Borivoje Žuža i Feđa Čehajić najzaslužniji su za to što i one izumrle vrste današnji posjetioci mogu istinski da dožive.
Da bi se napravila vjerna replika neke od životinja koje su davno živjele, pojašnjava Čehajić, potrebno je prethodno savjetovanje sa paleontologom specijaliziranim za određeni period, a istraživanjem se i uz pomoć komada fosila dobije izgled određene životinje.
U njihovom radu, kako ističe, nema poigravanja, namaštavanja…
"Nismo u zabavnom parku, mi prikazujemo realno stanje živih i izumrlih bića onakva kakva su bila", kaže Čehajić.
Žuža i Čehajić ističu da za sve replike koje su uradili postoje dokazi tj. kostur na osnovu kojeg se uradi replika jer kada postoji kostur onda se imaju i stvarni podaci o životinji koja se radi.
Žuža ističe da je dovoljno da se nađe jedan prst da bi se tačno napravila cijela replika životinje s preciznim dimenzijama.
U svom radu ova dva umjetnika koriste drvofix, poliester, silikone, stiropor, poliuretan, tečni vosak, a za mamuta koji je postavljen u Pionirskoj dolini, tačnije njegovu dlaku, koristili su ovčije runo.
Ova dva umjetnika ne rade samo životinje, preparirane ili njihove replike, već i njihova staništa koja su istinska scenografija i koja, izgledom i zvukom, dočaravaju obitavališta raznih životinjskih vrsta.
Borivoje Žuža koji u Zemaljskom muzeju radi od 1982. godine i Feđa Čehajić koji mu se pridružio prije pet godina, napravili su brojne izumrle i još postojeće životinje, što replike, što preparirali, a ostala im je zasad neostvarena želja da urade i dinosaurusa, ali za to trebaju i sredstva kojih nažalost nema.
U razgovoru za Fenu Žuža i Čehajić su govorili i o problemima koji nastaju kada ne mogu da dođu do ostataka nekih životinja. Tako se desilo da su u okolini Livna pronađeni zubi slona. I oni su uime Zemaljskog muzeja otišli po te ostatke, a "pronalazač“ ih nije htio dati da bi ti isti ostaci završili u Hrvatskoj.
Ovih dana pripremaju izložbu "Svijet koji nestaje“ koja je planirana za iduću godinu.
Žuža i Čehajić upozoravaju kako dolazi do nestajanja velikog broja životinjskih vrsta, a tako su sve rjeđi npr. vjeverica, ris, tetrijeb, medvjed, kostober, bjeloglavi sup, vidra... Čovječija ribica odavno je endemska vrsta, a na njima je da dočaraju i taj svijet - svijet koji nestaje.
Osim u Zemaljskom muzeju BiH, djela ovih umjetnika zainteresirani mogu pogledati i u muzejskim institucijama u Banjoj Luci, Tuzli, Orašju, Visokom... Također, u pećini Vjetrenica su postavljene replike pećinskog medvjeda, kao i pećinskog leoparda čije kosti su pronađene u ovoj špilji.
U Pionirskoj dolini mogu se pogledati replike mamuta i sabljastog tigra.
Fena
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
28 Feb 2018 09:19 - 28 Feb 2018 09:22 #6979
by xYz
Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
U Muzeju Sarajeva izložbe "Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju" i "Makete Sarajeva"
Povodom državnog praznika Dana nezavisnosti, ove srijede, 28. februara 2018. u 14 sati bit će upriličeno otvorenje izložbe Historijskog arhiva u Sarajevu, "Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju", autora arhivista Velida Jerlagića, te izložbe Muzeja Sarajeva "Makete Sarajeva" iz fundusa tog muzeja.
Izložba "Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju" kroz autorske karte te karte i planove iz fundusa Zbirke karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo prikazuje prostorni razvoj Sarajeva od najstarijeg vremena, preko antike, Srednjeg vijeka, osmanskog i austro-ugarskog perioda, pa sve do modernih vremena.
Povodom državnog praznika Dana nezavisnosti, ove srijede, 28. februara 2018. u 14 sati bit će upriličeno otvorenje izložbe Historijskog arhiva u Sarajevu, "Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju", autora arhivista Velida Jerlagića, te izložbe Muzeja Sarajeva "Makete Sarajeva" iz fundusa tog muzeja.
Izložba "Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju" kroz autorske karte te karte i planove iz fundusa Zbirke karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo prikazuje prostorni razvoj Sarajeva od najstarijeg vremena, preko antike, Srednjeg vijeka, osmanskog i austro-ugarskog perioda, pa sve do modernih vremena.
Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
01 Feb 2019 16:45 #7197
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Zemaljski muzej predstavio „Tri života sarajevske Hagade“
Izložba „Tri života sarajevske Hagade“ autora Aleksandre Bunčić i Mirsada Sijarića predstavljena je danas u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine povodom obilježavanja 131. godišnjice.
Autorica Bunčić kazala je kako Hagada ima historijsku vrijednost.
"Izložba prati i rasvjetljava put sarajevske Hagade od Španije, gdje je rukopis nastao u 14. stoljeću, preko Italije, gdje je rukopis pregledan od Rimskog cenzora iz 17. stoljeća, i ta višestoljetna putešestvija završava u Zemaljskom muzeju, kada je rukopis prodat u 19. stoljeću" - navodi Bunčić.
Ovaj događaj je održan uz podršku UNESCO-a i Američke ambasade, pa su gosti bili zamjenica ambasadora Sjedinjenih Američkih Država Elen Džermejn (Ellen Germain) i šef ureda UNESCO–a Siniša Šešum.
Mnogobrojni posjetioci uživali su u eksponatima izloženim u prostorijama Muzeja, a autor Mirsad Sijarić je zahvalio svim gostima koji su posjetili izložbu i Zemaljski Muzej na njegov 131. rođendan
Ovaj događaj svojim prisustvom uveličao je ambasador BiH u Švicarskoj Jakob Finci.
Avaz.ba
Izložba „Tri života sarajevske Hagade“ autora Aleksandre Bunčić i Mirsada Sijarića predstavljena je danas u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine povodom obilježavanja 131. godišnjice.
Autorica Bunčić kazala je kako Hagada ima historijsku vrijednost.
"Izložba prati i rasvjetljava put sarajevske Hagade od Španije, gdje je rukopis nastao u 14. stoljeću, preko Italije, gdje je rukopis pregledan od Rimskog cenzora iz 17. stoljeća, i ta višestoljetna putešestvija završava u Zemaljskom muzeju, kada je rukopis prodat u 19. stoljeću" - navodi Bunčić.
Ovaj događaj je održan uz podršku UNESCO-a i Američke ambasade, pa su gosti bili zamjenica ambasadora Sjedinjenih Američkih Država Elen Džermejn (Ellen Germain) i šef ureda UNESCO–a Siniša Šešum.
Mnogobrojni posjetioci uživali su u eksponatima izloženim u prostorijama Muzeja, a autor Mirsad Sijarić je zahvalio svim gostima koji su posjetili izložbu i Zemaljski Muzej na njegov 131. rođendan
Ovaj događaj svojim prisustvom uveličao je ambasador BiH u Švicarskoj Jakob Finci.
Avaz.ba
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
30 Maj 2019 10:11 #7220
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Podrška muzejskim kapitalnim investicijama
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine njegovi trenutni i budući projekti, finansiranje i još bolje pozicioniranje u turističkoj punudi Kanotna Sarajevo bile su povod današnje posjete predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića, ministrice za obrazovanje, nauku i mlade Zinete Bogunić i povjerenika Turističke zajednice KS Nermina Muzura ovoj našoj najznačajnijoj i najbogatijoj muzejskoj instituciji.
Direktor Muzeja Mirsad Sijarić upoznao je predstavnike Kantona sa različitim i bogatim muzejskim postavkama, potencijalima kojima Muzej raspolaže te projektima koji su u toku i onima koji su u planu.
Aktuelni projekt je obnova, opremanje i otvaranje paviljona Prahistorije na koji su u Muzeju posebno ponosni jer sadrži brojne i vrijedne eksponate vezane za period razvoja ovog podneblja.
Prema riječima direktora Sijarića najveći dio finansijske konstrukcije paviljona je zaklopljena uz pomoć podrške prijatelja Muzeja, a kako je danas najavljeno, Kanton Sarajevo će, kao kapitalnu investiciju, iz budžeta obezbijediti nedostajuća sredstva za unutrašnjeg uređenja ove postavke kako bi ona, poslije 25 godina, ponovno bila predstavljena javnosti.
Kao podršku radu muzeja i istovremeno razvijanju navika učenika da posjećuju i uče o historijskoj baštini svoje zemlje Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS će obezbijediti sredstva kako bi učenicima viših razreda osnovnih i srednjih škola bilo omogućena posjeta i razgledanje Muzeja.
Kako je istakao predsjedavajući Konaković, planirano je povećanje tranše koju Kanton Sarajevo preko Ministarstva kulture i sporta daje Muzeju.
“Zemaljski muzej je naše zajedničko blago. Drago mi je čuti da ga sve više posjećuju učenici i turisti iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona, da polako vraća svoj sjaj i mi ćemo svakako u tome biti ozbiljna podrška. Ovo je poseban turistički potencijal Sarajeva i naš zajednički interes je ulagati u njega”, istakao je predsjedavajući Konaković.
Na sastanku je najavljen novi projekt obnove i osmišljavanja velike botaničke bašte koja je dio muzejskog kompleksa gdje će Kanton Sarajevo biti aktivan partner u pokretanju i finansiranju uređenja i ovog dijela Zemaljskog muzeja BiH, saopšteno je iz press službe Vlade KS.
(sa-c.net)
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine njegovi trenutni i budući projekti, finansiranje i još bolje pozicioniranje u turističkoj punudi Kanotna Sarajevo bile su povod današnje posjete predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića, ministrice za obrazovanje, nauku i mlade Zinete Bogunić i povjerenika Turističke zajednice KS Nermina Muzura ovoj našoj najznačajnijoj i najbogatijoj muzejskoj instituciji.
Direktor Muzeja Mirsad Sijarić upoznao je predstavnike Kantona sa različitim i bogatim muzejskim postavkama, potencijalima kojima Muzej raspolaže te projektima koji su u toku i onima koji su u planu.
Aktuelni projekt je obnova, opremanje i otvaranje paviljona Prahistorije na koji su u Muzeju posebno ponosni jer sadrži brojne i vrijedne eksponate vezane za period razvoja ovog podneblja.
Prema riječima direktora Sijarića najveći dio finansijske konstrukcije paviljona je zaklopljena uz pomoć podrške prijatelja Muzeja, a kako je danas najavljeno, Kanton Sarajevo će, kao kapitalnu investiciju, iz budžeta obezbijediti nedostajuća sredstva za unutrašnjeg uređenja ove postavke kako bi ona, poslije 25 godina, ponovno bila predstavljena javnosti.
Kao podršku radu muzeja i istovremeno razvijanju navika učenika da posjećuju i uče o historijskoj baštini svoje zemlje Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS će obezbijediti sredstva kako bi učenicima viših razreda osnovnih i srednjih škola bilo omogućena posjeta i razgledanje Muzeja.
Kako je istakao predsjedavajući Konaković, planirano je povećanje tranše koju Kanton Sarajevo preko Ministarstva kulture i sporta daje Muzeju.
“Zemaljski muzej je naše zajedničko blago. Drago mi je čuti da ga sve više posjećuju učenici i turisti iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona, da polako vraća svoj sjaj i mi ćemo svakako u tome biti ozbiljna podrška. Ovo je poseban turistički potencijal Sarajeva i naš zajednički interes je ulagati u njega”, istakao je predsjedavajući Konaković.
Na sastanku je najavljen novi projekt obnove i osmišljavanja velike botaničke bašte koja je dio muzejskog kompleksa gdje će Kanton Sarajevo biti aktivan partner u pokretanju i finansiranju uređenja i ovog dijela Zemaljskog muzeja BiH, saopšteno je iz press službe Vlade KS.
(sa-c.net)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.121 seconds