Sarajevo | Muzeji

Zemaljski muzej BiH predstavlja stalnu postavku: Svijet vodenih i močvarnih staništa



Izložba "Svijet vodenih i močvarnih staništa" autora Dražena Kotrošana uz prigodnu će svečanost biti otvorena 7. marta u Zemaljskom muzeju BiH, kao stalna postavka te naučne i muzejske institucije.



Autor, kustos s Odjeljenja za prirodne nauke Zemaljskog muzeja, ističe za Fenu da je postavka dio izložbenog fundusa Muzeja od prvih dana otvaranja te institucije. U proteklih više od 100 godina ona je mijenjala izgled. U početku su je sačinjavali samo eksponati kostura patkaste ulješure, morskih medvjedica i morskih riba.

Potonuli brod

Prvu preobrazbu izložba je imala prilikom obilježavanja 75 godina Muzeja 1963. godine kada su spomenutim eksponatima pridodane ptice. U toku agresije na BiH 1992, nakon što je prostor u kojem se nalazi izložba pogođen pancirnom tenkovskom granatom, cjelokupna postavka je bila uništena, a eksponati su samo požrtvovnošću tadašnjih uposlenika Muzeja sačuvani.

- Nakon što su 2000. godine zamijenjena popucala stakla na svjetlarniku iznad izložbe, stvoreni su preduslovi za početak radova na njenoj obnovi. Prvu fazu predstavljala je restauracija prostora, od parketa do električnih instalacija. Ova faza je realizovana zahvaljujući pomoći Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog fonda za okoliš. Konačno, posljednju etapu obnove ove izložbe predstavljao je njen novi dizajn - ističe Kotrošan.



Postavka "Svijet vodenih i močvarnih staništa" danas predstavlja svojevrstan naučno-umjetnički performans s porukom o opasnosti ugrožavanja i nestanka vrlo specifičnih i za planetu značajnih tipova staništa i biološke raznolikosti iskazane kroz vrste koje nastanjuju ova staništa.

- U centru priče nalazi se potonuli brod kao simbol staništa koja nestaju, odnosno "smetljišta" koja ona zbog nebrige društva svakodnevno sve više postaju. Izložba uključuje eksponate više od 100 vrsta gmizavaca, slatkovodnih i morskih riba, ptica i sisara. Među eksponatima ističu se kostur patkaste ulješure koji je krajem 19. stoljeća nađen nasukan na obale otoka Tinosa u Grčkoj i preparat velike bijele psine ulovljene 1954. godine kod Senja u Hrvatskoj - navodi autor.

Također, u postavci se nalaze i primjerci morskih medvjedica, vidre i morske kornjače želve. Ujedno, izloženo je i oko 50 vrsta slatkovodnih i morskih riba, a među njima je i strugač, endemična vrsta koja naseljava vode Zrmanje, Krke, Neretve i Trebišnjice.

50 vrsta ptica

Poseban dio u izložbi predstavlja oko 50 izloženih vrsta ptica.

Neke od njih, kao što su pelikani, danas se vrlo rijetko i u malom broju mogu vidjeti u zemljama regiona.

Pojedine vrste, naglašava Kotrošan, kao što je bijela roda, nekada su u BiH bile znatno brojnije, a danas se njihova gnijezdeća populacija svela na oko 50-ak parova. U konačnici, tu su veoma ugrožene i rijetke vrste iz porodica čaplji, kormorana i patkarica čije su populacije svakodnevno sve manje brojne.

Za novo ruho izložbe posebne zasluge pripadaju umjetnicima i taksidermistima (ispunjavačima životinja) Borivoju Žuži i Feđi Ćahajiću, a naučnu obradu eksponata potpisuje kustos Dražen Kotrošan.

Postavku će otvoriti v.d. direktora Muzeja Mirsad Sijarić, ministrica obrazovanja i nauke FBiH Elvira Dilberović i ministrica obrazovanja Kraljevine Švedske Aida Hadžialić.

Fena

Bića prošlosti: Nakon 24 godine otvoren bajkoviti dio Zemaljskog muzeja BiH

U Sarajevu je danas otvaran dio stalne postavke na Odjeljenju za prirodne nauke pri Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.







Riječ je o bajkovitom dijelu ove velike bh. kulturne ustanove koji je posvećen živom svijetu prošlosti i sadašnjosti. Prostor upotpunjavaju skeleti i preparirane životinje koje su nekada činile faunu ovih prostora, a od danas ga mogu posjetiti svi građani neobuzdane znatiželje.

Značajan događaj za ovu kulturnu instituciju, ali i državu uopće trebale su otvoriti dvije ministrice, federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović te švedska ministrica bh. porijekla Aida Hadžialić.

"Ipak i jedna i druga imaju zdravstvene probleme pa im želimo da ozdrave. Mi smo našli zamjene za njih i to su naše mlade snage", rekao je na otvorenju izložbe direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić. Tako su u obnovljeno Odjeljenje za prirodne nauke posjetitelje pozvali učenici sarajevskih osnovnih škla.

Izložba "Svijet vodenih i močvarnih staništa" je dio stalne postavke za Odjeljenju za prirodne nauke i ona se otvara nakon dugo vremena i puno problema koji su napokon prevaziđeni.

"Izložba je dugo stajala u našem Muzeju, ali je 1992. godine pretrpjela velika oštećenja jer je tenkovska granata uništila dobar dio prostora i određen broj eksponata. Trebalo je dosta vremena, rada i finanijskih sredstava da se izložba vrati na svoje mjesto“, objasnio je Sijarić.

Finansijski dio su pomogli Federalno ministarstvo za okoliš i turizam i Fond za okoliš, a veliki dio je uložen i iz fondova Zemaljskog muzeja. Također, radnici su direktno bili angažirani na ovom dijelu postavke, a to su dekoratori, konzervatori, kustos Dražen Kotrošan kao i pomoćno osoblje.

"Izložba je koncipirana tako da zadovolji naučne i stručne standarde, ai je prvenstveno namijenjena najmlađoj publici koja će joj se najviše obradovati i koji će je najviše cijeniti", zaključio je Sijarić.

klix.ba

Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu na čekanju zbog nezainteresiranosti političara

Iako u Kantonu Sarajevo ima tek 15-ak aktivnih muzeja, te pored toga što su u posljednjih 20 godina otvorena tek dva ili tri nova muzejsko-galerijska prostora, lokalni političari ne iskazuju puno interesa za inicijative koje bi obogatile kulturnu i turističku ponudu grada. Zbog toga je još uvijek neizvjesno otvaranje najavljenog Muzeja ratnog djetinjstva u glavnom gradu BiH.

Zvanično otvaranje Muzeja ratnog djetinjstva najavljeno je za maj ove godine, kao jedinstvena postavka različitih predmeta, fotografija, pisama, te audio i videosvjedočenja o tome kako je izgledalo djetinjstvo u ratu.

Iza projekta stoji Udruženje Urban, kao kulturna organizacija koja iza sebe ima nekoliko veoma uspješnih projekata, a neki od njih su i izdavanje knjige "Djetinjstvo u ratu", koja je prevedena na nekoliko svjetskih jezika, zatim monografije Sarajevo – moj grad, mjesto susreta i šest festivala "Fotografija godine BiH", koji sada nosi naziv "Balkan Photo Festival".

Iz ovog Udruženja ističu kako su sve dosadašnje projekte realizirali sa samo četiri posto finansiranaj iz budžetskih izvora.

"Udruženje Urban pronašlo je sredstva za Muzej ratnog djetinjstva iz međunarodnih i vlastitih izvora. Tim od 10-ak eksperata radi godinu dana na formiranju kolekcije za budući Muzej. U toj kolekciji već se nalaze hiljade uspomena (predmeta, dokumenata, priča i videosvjedočenja) o odrastanju u ratu, koje su sada spremne da budu izložene. U stvaranje kolekcije za Muzej ratnog djetinjstva uključene su stotine građana i građanki BiH", istakao je u razgovoru za Klix.ba Jasminko Halilović, inicijator projekta.

On dodaje kako je za konačnu realizaciju ovog značajnog projekta izostala podrška vlasti, a prije svega političara sa lokalnog novoa, kojima su se obraćali. Najveći problem je pronalazak adekvatnog prostora, koji bi bio pretvoren u muzej, adaptiran i za čije bi korištenje Udruženje Urban plaćalo određenu najamninu.

"Tražili smo podršku lokalnih vlasti, ali nismo tražili novac, jer smo svjesni da novca za kulturu hronično nema. Nismo tražili ni da nam to bude besplatno, već jednostavno pomoć za pronalaženje javnog prostora koji ćemo unajmljivati po tržišnoj cijeni", kazao je Halilović.

Neki načelnici općina iz Sarajeva nisu im odgovorili na pozive, a drugi su opet inicijativu Udruženja Urban neozbiljno shvatili, te su ih jedino pozivali na grupne sastanke građana, gdje na pravi način nisu mogli prezentovati svoje ideje.

Iako su mnogi obećali pomoći, do sada niko ništa nije uradio konkretno, zbog čega je otvaranje Muzeja ratnog djetinjstva dovedeno u pitanje.

"Muzej ratnog djetinjstva na ovaj je način izložen višestrukim nepotrebnim rizicima i gurnut u poziciju da za izložbeni prostor unajmi prostor od privatnog vlasnika. Iako već ostvarujemo saradnju sa muzejskim institucijama širom svijeta, imamo respektabilnu metodologiju i prateće alate, i imamo zanimljivu i reprezentativnu kolekciju. U međuvremenu smo počeli s produkcijom edukacijskih materijala koji će biti korišteni i za škole", naglašava Halilović.

On dodaje da bez obzira na cjelokupni značaj jednog takvog muzeja, taj projekat zbog nezainteresovanosti političara nije nametnut kao jedna od najvažnijih ideja u očuvanju kolektivnog sjećanja na ratni period.

"Političari izgleda ne shvataju, ili ih ne zanima, koliko Muzej ratnog djetinjstva može doprinijeti našem društvu na individualnom, ali i kolektivnom nivou. Još uvijek nije kasno, ali jeste posljednji trenutak, da se promijeni odnos prema Muzeju ratnog djetinjstva", zaključuje Halilović.

klix.ba

Od 4. maja prva izložba Muzeja ratnog djetinjstva



U Sarajevu će se od 4. do 14. maja održati prva izložba Muzeja ratnog djetinjstva, koji još uvijek čeka na otvaranje stalnog muzejskog prostora.

Izložba će se održati u Historijskom muzeju BiH, a otvaranje je zakazano za srijedu, 4. maja, u 20 sati.

Na izložbi će biti predstavljen dio prikupljene kolekcije budućeg Muzeja ratnog djetinjstva, uključujući unikatne lične predmete i dokumente, praćene pričama njihovih vlasnika i vlasnica. Nakon godinu dana izgradnje kolekcije, Muzej ratnog djetinjstva prvi put javno izlaže svoje eksponate.

Izložba će također biti prilika da građani i građanke, koji to dosad nisu uradili, donesu svoje uspomene na ratno djetinjstvo, te ih učine dijelom kolekcije budućeg Muzeja. Tim Muzeja ratnog djetinjstva bit će kontinuirano prisutan na izložbi kada je otvorena: od 10 do 19 sati svakog dana, od 5. do 14. maja.

Iz Muzeja ratnog djetinjstva pozivaju sve zainteresovane da posjete ovu unikatnu izložbu, te saznaju više o ovom svjetski jedinstvenom projektu. Mjesto gdje stari komadi odjeće, keramičke statue, i rijetke improvizovane igračke pričaju najnevjerovatnije životne priče nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Ulaz na otvaranje i samu izložbu je slobodan, zahvaljujući domaćinima iz Historijskog muzeja BiH, te sponzorima i partnerima među kojima su Ministarstvo kulture i sporta KS, Fragrantica, Pal-e, te Festival MESS i Modul memorije, u čiji je ovogodišnji program uvrštena i ova izložba.

Oslobođenje

Izložba muzeja ratnog djetnjstva u Sarajevu

Dan i noć muzeja: Sarajevski muzeji otvaraju vrata svim građanima



U povodu Međunarodnog dana i noći muzeja, u subotu 21. maja, 21 muzejska institucija u Kantonu Sarajevo će za sve posjetioce organizovati bogat i raznovrstan program u okviru manifestacije "Muzeji i kulturni krajolici - pejzaži".

Tokom manifestacije koju organizuje Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo u saradnji sa Međunarodnim savjetom muzeja (ICOM), svi muzeji bit će otvoreni od 10 do 24 sata uz pripremljene nove izložbe, radionice za djecu, koncerte, promocije, prikazivanje dokumentarnih filmova, promotivne prodaje i druge sadržaj.

I najstarija kulturno-naučna institucija u BiH, Zemaljski muzej BiH, nakon tri godine pauze, učestvuje u obilježavanju Dana i noći muzeja.

"Zemaljski muzej BiH pridružio se manifestaciji. Ove godine smo pripremili više sadržaja, svako odjeljenje je nastojalo privući pažnju. Tokom dana bit će nekoliko radionica za djecu, od malih do srednjoškolaca, zatim ćemo imati izložen original hagade, također, bit će nastup, odnosno mali koncert ansambla Etnoakademik", rekla je zamjenica direktora Zemaljskog muzeja BiH Marica Filipović.

Naglasila je kako vjeruje da će najveću pažnju privući izložba fotografija "Magični svijet insekata", autora kustosa entomologa Dejana Kulijera na kojoj će biti predstavljeni insekti iz cijelog svijeta, uključujući neke od najvećih i najmanjih vrsta na planeti.

Na izložbi će, pored živih primjeraka insekata, biti postavljeni modeli u ljudskom obliku i to bogomoljke, balegara te vilinog konjica.Uz besplatan ulaz, svi posjetioci će moći učestvovati i u edukativnim radionicama kao što su "Potraga za blagom" i "Arheolog i ja".

Fahira Kalajdžisalihović iz Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo naglasila je kako je Ministarstvo finansijski potpomoglo manifestaciju te svim građanima, u saradnji sa Centrotransom, obezbijedila besplatan prijevoz do Muzeja.I Spomenički kompleks Tunel spasa je, kao jedna od najmlađih muzejskih institucija, također uzela učešće u manifestaciji, naglasila je Dina Memić iz Tunela spasa.

Anadolija

Sarajevo dobilo Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida: Istorija BiH u najtežim trenucima na jednom mjestu

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida kao prvi projekat Kulture sjećanja! koji na vjerodostojan, simboličan i slikovit način prikazuje razmjere počinjenih zločina kao i karakter rata u Bosni i Hercegovini od sutra će biti otvoren za posjetioce. U budućnosti želja je da Muzej preraste u Istraživačko dokumentacioni centar.



Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida obiluje bogatom arhivskom građom i nudi multidisciplinarni pristup upoznavanju i istraživanju događaja na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu 1992. - 1995. godina.

U njegovom sastavu su arhiv i izložba Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i prostori koji govore o zločinima protiv čovječnosti, logorima, zločinima počinjenim nad djecom, masovnim grobnicama, genocidu u Srebrenici, te video izjave i svjedočenja žrtava, kao i projekcije filmova - ”Rat u Bosni i Hercegovini”, ”Gradovi pod opsadom”, ”Njihovim očima (Svjedoci pravde)”, ”Kraj nekažnjivosti- Seksualno nasilje pred Tribunalom”, ”Zločin pred Tribunalom (Prijedor, srednja Bosna, Višegrad), i ”Dubrovnik i zločin nad kulturnom baštinom!.

Svi sadržaji dostupni su za posjetioce na bosanskom, engleskom i turskom jeziku.

Na samom ulazu u Muzej nalaze se najpotresnije fotografije nastale prilikom ekshumacija u masovnim grobnicama na području Bosne i Hercegovine, kao i osmrtnica 75-godišnjeg Ševala Tabakovića koji je ubijen u Višegradu 1992. godine.

Ono što je posebna osobenost vezana za rahmetli Tabakovića jeste da je 1942. godine tada kao 25-godišnjak zarobljen od četnika u Višegradu, doveden na most Mehmed-paše Sokolovića, prerezan mu vrat i bačen u Drinu, ali je uspio isplivati i preživjeti. Isti scenarij Tabakoviću se desio pet decenija kasnije, samo što su ga ovaj puta vezali i bacili u Drinu. Drugi put nije preživio. Njegovo tijelo pronađeno je u jezeru Perućac.

Lični predmeti žrtava

Ekipa Anadolije uvjerila se i u druge brojne potresne predmete i fotografije koje se nalaze u Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida.

Među njima su dimije nane Fate Đuliman koja je kao 81-godišnja starica provela dva mjeseca u logorima Gojevići, Duhre, te školi u Gromiljaku i Kiseljaku. U jednoj od soba je i majica dječaka Samira Delića, kao i majica logoraša koji je prošao stratišta logora Gabela, Silos i Ljubuški, a na kojoj se nalaze potpisi logoraša koji su bili zatočeni u tim logorima.

Tu je i komad žice kojom je bio ograđen logor Sušica u Vlasenici, poruke upućivane posredstvom Međunarodnog komiteta crvenog krsta, a među najpotresnijim su svakako lični predmeti pronađeni u masovnim grobnicama - novčanici, lijekovi, olovke, ključevi, zdravstvene knjižice, lične karte, pa čak i dječija cucla...

U jednoj od soba nalazi se oznaka zloglasnog 10. diverzantskog odreda koji je bio podređen Glavnom štabu Vojske RS-a, odnosno direktno komandantu Ratku Mladiću. O njihovim zvjerstvima najbolje govori podatak da su samo 16. jula 1995. godine na farmi Branjevo i u Domu kulture Pilice za svega nekoliko sati ubili između 1.000 i 1.500 muškaraca i dječaka nakon pada "zaštičene sigurnosne zone Srebrenica”.

Pripadnici ovog odreda pravosnažno su osuđeni na preko 100 godina zatvora.

U Muzeju se nalazi i samica u kojoj su prikazane sve strahote kroz koje su prolazili logoraši.

Informacije o genocidu

Alija Gluhović iz Organizacionog odbora u razgovoru za Anadoliju kazao je da se na jedinstven način otvara, odnosno predstavlja Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995.

"Ovaj Muzej će pokušati pa pruži sve relevantne informacije i činjenice o genocidu na prostorima bivše Jugoslavije, odnosno zločinu protiv čovječnosti koji se desio na prostoru bivše Jugoslavije. Ljudi okupljeni oko Organizacionog odbora Muzeja, odnosno ljudi entuzijasti vođeni činjenicom da do sada u Bosni i Hercegovini nismo imali jedan ovakav Muzej gdje bi mogli na jednom mjestu imati sve relevantne činjenice, odnosno i dokaze koji su korišteni u Haškim optužnicama na jednom mjestu došli su upravo na ideju da sve skupa to, zajedno sa dokumentima, fotografijama, video i audio snimcima objedine u jednu cjelinu, odnosno u jedan Muzej. Svi posjetioci Muzeja ujedno će moći da vide postavku MKSJ. Muzej će pokušati da kroz svoje sadržaje pomogne i istraživačima protiv čovječnosti i genocida, te da im učini informacije koje su umnogome nedostupne i dokumente dostupnim kako bi na najbolji mogući i što objektivniji način imali pravu sliku o zločinima protiv čovječnosti i genocidu koji se desio na ovome tlu Evrope, a koji je jedan od najtežih i najgorih u istoriji", naveo je Gluhović.

Naglasio je da iza projekta ne stoje državne institucije već da je to projekat pojedinaca, entuzijasta. Naveo je da Muzej nije napravljen kao muzej sa najsavremenijom opremom, specijalnim efektima, svjetlećim vitrinama...

Filmovi Haškog tribunala

"Imamo za cilj da pokažemo sve relevantne činjenice posjetiocima. Ovo je napravljeno sa najmanjim ulaganjima. Ja se iskreno nadam da će mnogi građani, turisti, a i mnogi istraživači genocida posjetiti ovaj Muzej i vidjeti šta on zaista nudi i kakve su njegove prednosti. Praveći ovu postavku, odnosno objedinjujući sve te relevantne činjenice što se tiču zločina protiv čovječnosti i genocida morali smo uči među ljude koji su preživjeli taj zločin i genocid, i uz njihovu dobru namjeru dobili smo mnoge predmete koji su autentični, koji su izvađeni iz određenih grobnica sa njihovim najmilijim, kao i određene predmete koji potiču iz vremena logora, i mjesta gdje su oni mučeni, pa tako da svi posjetioci u Muzeju koji tu budu zaista će moći da vide sve te predmete i svi predmeti u Muzeju su općenito autentični i potiču iz tog perioda", rekao je Gluhović.

Pored fotografija i predmeta, napominje Gluhović, Muzej ima i više projekcija dokumentarnih filmova koji govore o zločinu i genocidu 1992-1995.

"Tu je i postavka filmova Haškog tribunala koji govore o svim presudama, zločincima i njihovim zločinima i svi posjetioci će to imati priliku ovdje u Muzeju da vide, a čak i da uzmu CD i snimke događanja kako bi mogli koristiti za njihovo daljnje sitraživanje, odnosno upoznavanje sa svim relevantnim činjenicama zločina protiv čovječnosti i genocida", navodi Gluhović.

1.000 sati video materijala

Organizacioni odbor koji je okupljen oko osnivanja i pokretanja Muzeja, navodi, vodio je računa o tome da se dešavanja u BiH u najtežem periodu 1992- 1995. godine domaćim, ali i stranim posjetiocima predstave događaji o kojima se, još uvijek, malo zna.

"Mi često možemo vidjeti da i mediji u prethodnom periodu su često izvještavali o tome da nema baš svih relevantnih činjenica o učinjenom zločinu i genocidu, ali sada kada pogledate ovaj Muzej. Vidjet ćete da je tu poredana svaka priča vezana za zločin protiv čovječnosti i genocid, naravno uz Haške optužnice, kompletan proces koji je vođen u Haškom tribunalu uz sve druge dokumente, dokaze i predmete koji govore o tom zločinu će imati priliku da se vide u Muzeju", rekao je Gluhović.

Avdo Huseinović, novinar, publicista i istraživač rekao je da se odmah kada su ga informisali o ideji priključio i dao podršku projektu.

"Kada mi se grupa mladih ljudi javila sa idejom da žele u Sarajevu pokrenuti ovakav Muzej sa velikim simpatijama sam se pridružio i dao podršku. I ranijih godina su postojale razne ideje da se nešto uradi po tom pitanju, ali je sve ostalo na nekim idejama, bez konačne realizacije. I ranije sam podržavao mnoge naučno-istraživačke projekte. Ali, bez razmišljanja sam pristupio, pridružio se ovoj ideji prvenstveno sa ogromnim brojem dokumentacije što pisane, što video sadržaja, važne dokumentacije koja je korištena pred sudovima za ratne zločine, prvenstveno Sudom BiH. Kada god imam priliku da prezentujem svoje radove ukazujem ljudima na jednu činjenicu: Ja kao pojedinac raspolažem sa preko 1.000 sati video materijala koji svjedoči o agresiji na RBiH, koji svejdoči o odbrani BiH, o genocidu, zločinima, ratnim zločinima i van granica BiH. Ali, kažem da to ne pripada samo meni, da to treba postati nešto što će ostati u amanet ljudima koji dolaze poslije nas. Nemoguće je naći VHS snimke koji su pravljeni 1992. i do kojih sam ja putem sretnih okolnosti dolazio, do važnih dokumenata, fotografija, naredbi. Drago mi je da je u Sarajevu grupa mladih ljudi željnih da kultura sjećanja bude definitvno u gradu", kaže Huseinović.

Da se ne zaboravi

Govoriti o važnosti Muzeja je, kaže suvišno. Država, glavni grad BiH, ovaj narod, navodi Huseinović, je doživio najveću strahotu na kraju 20. vijeka na evropskom tlu i ne ostaviti jedan tužni spomenar generacijama i svim dobronamjernim ljudima cijelog svijeta bio bi jedan veliki grijeh, zločin prema žrtvama koje su ubijene tokom svih tih teških godina.

"Naša je dužnost da svi u svojim mogućnostima podržimo ovakav projekat i ja čestitam ljudima koji su sve ovo pokrenuli. Apsolutno im stojim na raspolaganju sa svim svojim kapacitetima, i onim ljudima koji mene podržavaju svih ovih godina", kaže Huseinović.

Da se ne zaboravi, kaže Huseinović, to je uvijek ona neka finalna poruka, da zaborav jednog velikog zločina otvara put prema nekom novom.

"Mene je posebno oduševila ideja da u dijelu ovog Muzeja deponujemo jedan dokumentacioni centar s posebnom namjerom da tu deponujemo dokumentaciju sa kojom ja raspolažem. Mnogi ljudi, naši istomišljenici, prijatelji, saveznici, govore o nekažnjenim ratnim zločinima i o nekažnjenim ratnim zločincima. Veliki broj zločina je morao počiniti veliki broj zločinaca. Veliki broj zločinaca još uvijek je na slobodi i zadatak je i nas budući da smo još u snazi, a i ljudi koji dolaze poslije nas da vršimo stalni pritisak na tužilaštva da zločinci dobiju zasluženu kaznu", navodi Huseinović.

Kaže kako svake sedmice dobije jedan poziv što ljudi iz inozemstva koji pohađaju razne visoke škole u svijetu ,bave se izučavanjem događaja na prostoru bivše Jugosdlavije, što ljudi sa naših prostora, raznih istraživača koji imaju želju da u određenim segmentima daju svoje doprinose širenju istine.

Na jednoj adresi

"Evo imat ćemo jednu adresu gdje će svi ti ljudi dolaziti, gdje će vrlo lako moći naći sve što im treba, da se ne moramo sastajati po kafanama i da im donosim materijale da se to prebacuje sa laptopa. Sretan sam da će Istraživačko dokumentacioni centar biti nešto što će itekako koristiti i godinama iza nas, kada nas ne bude bilo", stava je Huseinović.

Jasmin Mešković predsjednik Saveza logoraša u BiH podržao je projekat, kaže u jednoj mjeri u kojoj je to bio u mogućnosti.

"Naravno i ja lično podržavam ovaj projekat. Ovo je nužno potrebno BiH. Ovdje se na jedan poseban način doživljava onaj period najteži za BiH, a to je period agresije, period 1992-1995. godina. Pored fotografija, predmeta, može se osjetiti miris masovne grobnice: kada vidiš krvi, kada možeš dotaći džemper u kojem je osoba strijeljana, ubijena na ulici, u logoru, u kući. To je poseban doživljaj koji treba svaki građanin doći da doživi, ovu atmosferu, da doživi ovaj Muzej. Mene kao čovjeka ohrabruje da ima toliko hrabrih entuzijasta da su ovo pokrenuli, ove aktivnosti ne tražeći pare od države, gradeći nešto. Ovo je hrabrost. Vjerujem da će u narednom periodu svi oni koji mogu podržati ovakav projekat, da će naći načina. Treba jasno i glasno kazati da ovo nije Muzej Bošnjaka, Muzej Srba, nije Muzej Hrvata. Ovo je muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992- 1995 za BiH", kaže Mešković.

Najteži trenuci

Tu se, veli Mešković, ne može vidjeti svijetleća vitrina, ne možete vidjeti spektar ili zvučni efekat koji će uljepšavati Muzej, jer njega ne treba u suštini ništa uljepšavati.

"Svaki predmet je posebna priča, svaki predmet je iz nekog dijela BiH. Ohrabruje što je Haški tribunal ustupio građu, svoje predmete, svoja svjedočenja. To svemu daje ozbiljnost. Naravno, svaki predmet ima priču vlasnika tog predmeta: vidjeti, opipati džemper, vidjeti majicu djeteta koje ju je nosilo, dimije koje je nana nosila. To je nešto gdje svaki posjetilac osjeti situaciju posljednjih trenutaka osobe koja je to preživljavala. Ovo nije Muzej pojedinačnih sudbina, ovo je muzej sudbina BiH", rekao je Mešković.

Navodi da to nije samo Muzej logoraša, ali u njemu se nalazi samica urađena približno u elementima samica kroz koje su prolazili logoraši.

"Vidi se položaj logoraša, ćebe, kanta za nuždu, posuda iz koje su jeli. Krv na podu. Svaki čovjek, pojedinac koji dođe u Muzej može u roku minute proći svu neizvjesnost, muku, patnju, torturu kroz koju su prolazili logoraši. Može se u jednom danu proći kroz sudbinu čitavu istoriju BiH u najtežim trenucima, a to su trenuci 1992-1995. godine", navodi Mešković.

Muzej zločina protiv čovječnosti u genocida 1992.-1995. nalazi se na adresi Ferhadija 17, a radno vrijeme je svakim danom od 9 do 22 sata, prenosi Anadolija.

Anadolija

Historijski muzej BiH za vrijeme SFF-a otvoren za posjetioce od 9 do 24 sata



Historijski muzej Bosne i Hercegovine će kao i prethodnih godina, za vrijeme Sarajevo Film Festivala, od 12. do 20. augusta biti otvoren za posjetioce od 9 do 24 sata, saopćeno je iz tog muzeja.

Trenutno su postavljene stalne izložbe "Opkoljeno Sarajevo“, "Otvoreni depo" te izložba fotografija Jim Marshalla "15 godina", kao i gostujuća izložba Muzeja istorije Jugoslavije "Nikad im bolje nije bilo?" i tematska izložba "Mapiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma".

U postavci su također izložba akademskog slikara Jasmina Pehlivanovića "Memory and Life" te izložba fotografija "Srebrenica" forenzičkog fotografa Tima Lovelessa.

U suvenirnici Historijskog muzeja BiH posjetioci mogu pronaći unikatne suvenire, napominju iz muzeja.

Cijena ulaznica je 5 KM za odrasle, 2 KM za bosanskohercegovačke školske grupe i 1 KM za osobe s invaliditetom.

Fena

Muzej ratnog djetinjstva nalazit će se u ulici Logavina

Općinsko vijeće Stari Grad na danas održanoj 42. sjednici usvojilo je prijedlog odluke o dodjeli u zakup poslovnog prostora u ulici Logavina br.32 Udruženju građana “Urban”, a u svrhu realizacije projekta osnivanja Muzeja ratnog djetinjstva. Ranije je utvrđeno da je Projekat osnivanja"Muzeja ratnog djetinstva" od strateškog interesa za Općinu Stari Grad Sarajevo i odlučeno da se nađe adekvatan prostor za njegovo osnivanje. S obzirom na tražene gabarite, jedina mogućnost za realizaciju ovog projekta bila je u prostoru Društvenog doma "Logavina". Prostor je pregledao predstavnik udruženja građana u pratnji angažovanih stručnih lica arhitektonske struke i izjavili su da isti odgovara traženoj namjeni, kako veličinom tako i pozicijom na kojoj se nalazi. Vijeće je danas donijelo odluku da prostor izda u zakup pomenutom udruženju po cijeni zakupnine od šest konvertibilnih maraka po m2, a Udruženje “Urban” će svojim sredstvima izvršiti potrebnu adaptaciju navedenog prostora radi prilagođavanja namjeni.

Općinsko vijeće Stari Grad danas je podržalo projekat izgradnje “Trebevićke žičare”, a planirana sredstva u iznosu od 500.000 KM bit će uplaćena kada nadležna Služba za urbanizam izda građevinsku dozvolu. Kako je na prošloj sjednici donesen zaključak o izdvajanju dijela sredstava od prodaje zemljišta bivšeg objekta “Feroelektro” za izgradnju Trebevićke žičare, ukoliko da održavanja današnje sjednice nadležnoj službi bude dostavljen glavni projekat, danas je konstatovano da projekat nije dostavljen, ali su vijećnici bili opredjeljenja da se podrži gradnja žičare. Iz tog razloga je donesen zaključak da će sredstva postati operativna kada se izda građevinska dozvola.
Vijećnici su se na današnjoj sjednici očitovali i o proglašenju Zaštićenog pejzaža “Bentbaša”. Kako je na ranije održanoj tematskoj sjednici o ovoj temi Vijeće zatražilo mišljenje Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, koja se pozitivno izjasnila na Nacrt Zakona, Općinsko vijeće je danas prihvatilo mišljenje Komisije. Zatražit će se da se prilikom donošenja zakona posebno vodi računa o zaštiti Isa-begove zavije i Kozije ćuprije.
Usvojen je prijedlog zaključka o izmjeni naziva ulice Fazilin sokak, na prijedlog Komisije za obrazovanje, kulturu i kulturno-historijsko naslijeđe koja je prihvatila inicijativu građana da se ulica Fazilin sokak preimenuje u Sedrenik sokak. Zaključak će biti proslijeđen nadležnoj Komisiji za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti Skupštine Kantona Sarajevo na dalje postupanje.
Općinsko vijeće Stari Grad danas je prihvatilo rješenje o razrješenju Alena Albinovića sa dužnosti člana Komisije za obrazovanje, kulturu i kulturno-historijsko naslijeđe i imenovanju Haruna Čehajića.

starigrad.ba

Muzej ratnog djetinjstva bit će otvoren u decembru



Potpisivanjem ugovora o zakupu poslovnih prostorija u Društvenom domu Logavina, između Općine Stari Grad i Udruženja “Urban” ostvareni su uslovi za otvaranje Muzeja ratnog djetinjstva. Prostor će u narednom periodu biti prilagođen muzejskoj namjeni, bit će izgrađen izložbeni dio, dokumentaciono-istraživački centar, kancelarije, a čitav prostor će biti multifunkcionalan, prilagođen održavanju edukativnih sadržaja, poput radionica za djecu i drugog.
Ugovor o zakupu poslovnih prostorija potpisali su danas načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić i predsjednik Udruženja “Urban” Jasminko Halilović. Načelnik Hadžibajrić je izrazio zadovoljstvo što će se Muzej ratnog djetinjstva nalaziti baš na prostoru općine Stari Grad, gdje je smještena većina sarajevskih muzeja. “Na prostoru naše općine već imamo Galeriju 11/07/95, koja je posvećena genocidu u Srebrenici, također tu je i muzej posvećen ratnim i civilnim zarobljenicima u toku agresije na BiH, te brojni depadansi koji pripadaju Muzeju grada Sarajevo. Ovim muzejem smo kompletirali bližu historiju iz perioda 92-95,” kazao je Hadžibajrić. Dodao je da se zahvaljuje Općinskom vijeću koje je prihvatilo ovaj prijedlog i dodijelio prostor u Logavinoj Udruženju “Uraban” jer je on svojim gabaritima jedini odgovarao namjeni. “Ovo će izuzetno poboljšati turističku ponudu naše općine, pogotovo dijela ulice Logavina, koja je malo udaljenija od starogradskog turističkog jezgra, i vjerujem da će, uz dobru signalizaciju, muzej biti dobro posjećen, “kazao je Hadžibajrić. Za samu postavku je kazao da izaziva emocije i vraća u period prije 20 i više godina, te da je dobro da se mlađe generacije upoznaju sa prošlošću i načinom na koji su tadašnja djeca preživljavala rat.
Muzej ratnog djetinjstva je svjetski jedinstvena institucija, jer se jedini u svijetu bavi isključivo odrastanjem i iskustvima djece u ratu. Značajan je za sve građanke i građane Sarajeva koji su svojom podrškom ovom projektu to već pokazali, a pogotovo za ljude koji su donirali predmete muzeju. Kako je kazao Jasminko Halilović, predsjednik Udruženja “Urban” dosad već imaju spremnih preko 3.000 muzejskih eksponata.

“Dosad smo imali izložbe u Sarajevu, Visokom i Zenici, a sada dobijamo svoj stalni dom u općini Stari Grad. Naša kolekcija danas broji preko 3000 muzejskih eksponata, povezanih priča, dokumenata ljudi koji su bili djeca za vrijeme rata. Postavka predmeta u Sarajevu će biti stalno u našem muzeju, i to će imati veliki značaj za ljude koji su donirali te predmete,” kazao je Halilović.

On je dodao da je već ostvarena i međunarodna saradnja, te da idućeg mjeseca gostuju na Univerzitetu Toronto u Kanadi, te na Univerzitetu Columbia u New York-u. “Zahvaljujem se načelniku Hadžibajriću i svim vijećnicima, koji su dominantnom većinom izglasali pozitivno ovu odluku. Obećavam u ime Muzeja ratnog djetinjstva i Udruženja 'Urban' da će Stari Grad dobiti jedan poseban muzej, jer nigdje u svijetu ne postoji muzej ove vrste,” kazao je Halilović.

Općinsko vijeće Stari Grad je na 42. sjednici usvojilo Prijedlog odluke o dodjeli u zakup poslovnog prostora u ulici Logavina br. 32 Udruženju “Urban”, a u svrhu realizacije projekta osnivanja Muzeja ratnog djetinjstva. Ranije je utvrđeno da je Projekat osnivanja"Muzeja ratnog djetinstva" od strateškog interesa za Općinu Stari Grad Sarajevo.

starigrad.ba