Sarajevo | Construction News

Gradilište pješačkog mosta koji će povezivati dvije obale Miljacke između Radićeve ulice i Akademije likovnih umjetnosti, gdje se istovremeno radi i na obnovi šetališta duž Obale Maka Dizdara, obišao je danas Dževad Bećirević, načelnik Općine Centar.
"Jučer smo počeli s radovima na obnovi šetnice duž Obale Maka Dizdara, investiciji vrijednoj pola miliona maraka, čiji završetak je planiran do polovine jula, dok okončanje izgradnje pješačkog mosta očekujemo nešto ranije", rekao je načelnik Bećirević.

Dodao je da novi most i ova šetnica čine jednu cjelinu čije svečano otvaranje planiraju obaviti zajedno krajem jula.

"Obala Maka Dizdara će obnovom šetnice i izgradnjom mosta još više dobiti na značaju i nakon uređenja Radićeve ulice kao pješačke zone, bez saobraćaja za motorna vozila, koje je planirano za narednu godinu, a naš poznati arhitekta Amir Vuk Zec je već uradio idejni projekt", kazao je Bećirević.

Tokom narednog perioda, dodao je, krenut ćemo u rješavanje imovinskopravnih odnosa i pribavljanje potrebnih odobrenja od Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo.

Šetnica duž Obale Maka Dizdara bit će popločana novim granitnim i kulir pločama otpornim na uticaj mraza i soli za zimsko posipanje ulica. Uz sanaciju šetnice radit će se i rekonstrukcija vodovodne mreže.

U dosadašnjim radovima na izgradnji pješačkog mosta Radićeva - ALU nakon montaže metalne konstrukcije mosta, koju je uradila firma ''Metalno'' iz Zenice, uspješno je okončano ispitivanje nosivosti mosta koje je pokazalo da su zadovoljeni svi statički uvjeti.

Sada se radi na postavljanju nosača za zaštitnu ogradu. Nakon montaže zaštitne ograde slijede radovi na oblaganju mosta aluminijskim pločama (trespa), postavljanje rasvjete, farbanje ...

Dužina mosta, za čiju izgradnju će iz budžeta Općine Centar biti izdvojeno oko dva miliona KM, iznosi 38 metara, a širina od četiri do sedam metara, saopćeno je iz Općine Centar.

Zloglasni bunker kod Sonje biće pretvoren u Historijski muzej stradalnicima, koji su u ratu od 1992. do 1995. godine bili zatočeni u ovom objektu, zaključeno je na današnjem sastanku načelnika Općine Vogošća Edina Smajića, ministra za boračka pitanja Kantona Sarajevo (KS) Nedžada Ajnadžića, te predstavnika kantonalnog i općinskog saveza logoraša sa Sofijom Beganović, vlasnicom pansiona "Kon Tiki", poznatiji kao zloglasni logor Bunker kod Sonje.
Kroz logore na prostoru Vogošće (Planjina kuća, Nakina garaža i Bunker kod Sonje) prošlo je oko 800 ljudi, žena i djece, a gotovo polovina njih je ubijena ili odvedena u nepoznatom pravcu.
U više masovnih i pojedinačnih grobnica do sada je ekshumirano 213 tijela žrtava, saopšteno je iz Općine Vogošća.

Načelnik Općine Centar Dževad Bećirević obišao je danas gradilište pješačkog mosta koji će povezivati dvije obale Miljacke između Radićeve ulice i Akademije likovnih umjetnosti, gdje se istovremeno obnavlja šetalište duž Obale Maka Dizdara.
- Počeli smo obnovu šetnice, investiciju vrijednu pola miliona maraka, čiji završetak je planiran do polovine jula, dok završetak izgradnje mosta očekujemo nešto ranije. Novi most i ova šetnica čine cjelinu, čije svečano otvaranje planiramo obaviti zajedno krajem jula. Obala Maka Dizdara će još više dobiti na značaju i nakon uređenja Radićeve ulice kao pješačke zone, bez saobraćaja za motorna vozila, koje je planirano za narednu godinu, a naš poznati arhitekta Amir Vuk Zec je već uradio idejni projekt.

Tokom narednog perioda krenut ćemo u rješavanje imovinskopravnih odnosa i pribavljanje potrebnih odobrenja od Ministarstva saobraćaja KS-a, kazao je načelnik Bećirević.

Šetnica duž Obale Maka Dizdara će biti popločana granitnim i kulir-pločama otpornim na uticaj mraza i soli za zimsko posipanje.
U dosadašnjoj izgradnji pješačkog mosta Radićeva - ALU nakon montaže metalne konstrukcije, uspješno je okončano ispitivanje nosivosti koje je pokazalo da su zadovoljeni svi statički uvjeti. Sada se postavljaju nosači za zaštitnu ogradu. Nakon ograde slijedi oblaganje mosta aluminijskim pločama, postavljanje rasvjete, farbanje...

Cjelokupni otpad iz Sarajeva odlaže se na gradsku deponiju, koja se nalazi u Buča Potoku. Svake godine se deponuju oko 153.000 tona kućnog otpada, što iznosi oko jedan kilogram po stanovniku na dan.
Ako se ovim tempom nastavi odlagati smeće, gradska deponija će biti puna za 20-ak godina. O novim lokacijama za odlaganje smeća nije potrebno ni razmišljati, jer ih jednostavno nema. Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život, nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sistem upravljanja otpadom.

Zakonom o održavanju čistoće i upravljaju komunalnim otpadom, čije je donošenje u proceduri, predviđeno je i formiranje centra za upravljanje otpadom, u koji će biti pretvorena gradska deponija, za šta će iz fondova IPA biti izdvojeno 1,5 miliona eura.

- Ti novci biće utrošeni za sadržaje koji trebaju da se na deponiji završe u skladu sa postojećim projektom, ali predložili smo i neke nove. Ono što je najpotrebnije na deponiji, jeste nastavak uređivanja prostora za odlaganje otpada, reciklažnog dvorišta, završetak projekta za odlaganje inertnog materijala, te zamjena dotrajale opreme kao što je kamionska laga, neka mehanizacija. Sve su to sadržaji koji trebaju dopuniti i osvježiti rad deponije kao jednog reciklažnog centra, odnosno centra za upravljanjem otpadom, ali i da poboljšaju aktivnosti prostora, kazao je za Oslobođenje Selim Babić, direktor KJKP Rad.

Iduće sedmice u Sarajevo bi trebala doći delegacija iz Bruxellesa koja će obići sve potencijalne korisnike sredstava fondova IPA, između ostalih i gradsku deponiju i prečistač Butile, za čiju obnovu je zaduženo KJKP Vodovod i kanalizacija.

- Zavisno od propozicija EU koja će dati sredstva, saznat ćemo kad bi trebali početi radovi. Na sastanku sa delegacijom Evropske unije vjerovatno ćemo razgovarati o detaljima, terminima i procedurama kako ide implementacija tih sredstava. Što se nas tiče, voljeli bismo da to bude što prije kako bismo upotpunili sadržaje same deponije, istakao je Babić.

Komadi fasade sa zgrade Prve gimnazije već nekoliko mjeseci obrušavaju se u dvorište OŠ "Safvet-beg Bašagić" i predstavljaju veliku opasnost za učenike, upozorava direktorica škole Lejla Dizdarević. Ona kaže da je pod ovim uvjetima veoma teško i rizično raditi.

Stara zgrada

- Naša škola nema salu za tjelesni odgoj, tako da djeca vježbe rade u dvorištu, a problem je što su nam počele padati dijelovi fasade sa zgrade. O tome smo obavijestili nadležno ministarstvo, ali za mjesec i po niko nije odgovorio. Jedino je građevinska inspekcija izašla na teren i nalijepila po zidovima plakate upozorenja na obrušavanje s krova - kazala je Dizdarević.

Nadležni u ovoj osnovnoj školi zabrinuti su za sigurnost svojih učenika, a u Prvoj gimnaziji kažu da je njihov Upravni odbor upoznat s ovim problemom.

- Upućen je dopis svim nadležnim institucijama i čekamo odgovor. Ništa vezano za fasadu i krov ne zavisi od škole. Ova zgrada stara je više od 130 godina, tako da su se ovakve stvari mogle i očekivati - kazala nam je direktorica Prve gimnazije Jasmina Hadžimurtezić.

Mnogo zahtjeva

Iz Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS rekli su nam da je teško sve sanirati, jer je veliki broj školskih zgrada oštećen, a stanje se još više pogoršalo tokom velikog snježnog nevremena u februaru.

- Imamo previše zahtjeva za sanaciju, a novac se trenutno izdvaja samo za objekte koji se smatraju prioritetima, što Prva gimnazija nije - kazali su iz resornog ministarstva.

Šareni park na Trgu heroja prilagođen je djeci sa posebnim potrebama, ali istu opremu mogu koristiti i druga djeca do 12 godina.
Park će danonoćno biti pod nadzorom, a čuvar će dobiti i svoju kućicu. Udruženje Međunarodni klub žena IWCS zajedno sa Općinom Novo Sarajevo izmamilo je osmijehe mališana koji su nestrpljivo čekali otvorenje svog parka.

- Shvatile smo da djeca sa posebnim potrebama provode najviše vremena u zatvorenom prostoru, odnosno da nemaju mjesto na kojem bi se igrala sa svojim vršnjacima. Ovo će biti mjesto gdje će se sva djeca igrati zajedno, istakla je Kasey Vannett, predsjednica Udruženja Međunarodni klub žena IWCS.

Opremanje i izgradnja parka koštala je 220 hiljada maraka, od čega je Općina izdvojila 140 hiljada, dok je 80 hiljada donirao Međunarodni klub žena, što se odnosilo na opremu. U narednom periodu u općini Novo Sarajevo planirana je izgradnja još nekoliko dječijih parkova.

- Ponosan sam što smo napravili nešto što je rijetko na našim prostorima, prostor koji je prilagođen za djecu do 12 godina i djecu za posebnim potrebama. Sada već radimo na projektovanju sličnih objekata sa željom i ciljem da stvorimo što je moguće više lijepih i ugodnih mjesta gdje bi mogli djeca i stariji koji dođu u njihovoj pratnji uživati. Sličan park treba bi biti u zoni Vilsonovog šetališta, Grbavice i Čengić-Vile jer tu nema ovakvih objekata, naglasio je načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo.

Mališani iz Centra "Vladimir Nazor" došli su da posjete i isprobaju sve što im nudi ovaj park.

- Ovaj zabavni park je jedan od sadržaja koji je pretpostavka za socijalnu integraciju, odnosno uključivanje djece sa teškoćama u sredinu, pod istim uvjetima, ravnopravno sa populacijom bez teškoća, riječi su Zulfe Ahmetovića, direktora Centra.
Dvadesetogodišnji Mirza nije mogao sakriti svoje oduševljenje ovim parkom, te nam je kazao da će sigurno dolaziti ovdje.

Konzorcij projekta Fama kolekcije - Opsada Sarajeva 1992.-1996. počinje realizaciju druge faze, nakon što su nedavno promovirani virtuelna Fama kolekcija i idejni projekt Muzeja opsade Sarajeva - Umijeće življenja 1992.-1996., koji bi trebao biti izgrađen na prostoru parka Hastahana na Marijin dvoru u Sarajevu.
Potvrdio je to Feni direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS i jedan od članova konzorcija Dino Mustafić, naglašavajući da je na tehničkom planu sljedeća faza vrlo značajna - rad grupe arhitekata na urbanističkom projektu muzeja, što se očekuje da će biti završeno do ljeta.

"Potom ćemo raditi na umrežavanju gradova koji podržavaju ovu ideju - od Barcelone koja je lider i pokrovitelj ove ideje, do Grada Sarajeva koji je podržao ideju o izgradnji muzeja. Sada ćemo raditi na prikupljanju sredstava i donacija da bi izgradnja objekta muzeja mogla početi", kazao je on.

Ocijenio je važnim naglasiti spremnost Općine Centar i načelnika Dževada Bećirevića koji je djelovao vrlo efikasno od davanja zemljišta površine 11.500 kvadratnih metara za muzej, do podrške prvim radovima na izgradnji muzejskog objekta.

"Sarajevo će ovim zaista dobiti jako važan kulturni objekt. Taj muzej će biti svojevrsni naučno-edukacioni centar, jer je cijela strategija projekta njegova samoodrživost. Prvi put u BiH je na djelu jasna relacija javnog i privatnog sektora, u kojem Fama kolekcija ulaže i donira najznačajniju balkansku kolekciju usmene i pisane historije o fenomenu opsade Sarajeva", smatra Mustafić.

On se nada da će se već sljedeće godine moći izglednije govoriti o terminima početka gradnje muzeja.

FAMA kolekcija predstavlja najveću svjetsku nezavisnu kolekciju multimedijalnih projekata o opsadi Sarajeva i dešavanja u vezi s raspadom Jugoslavije. Nastajala je 20 godina, kao novi pristup dokumentiranju činjenica i dokaza.

U kolekciji se, pored ostalog, može pogledati najveća svjetska govorna historija fenomena opsade Sarajeva, s 50 sati needitovanog i 30 sati editovanog videomaterijala koji obuhvata 1.000 videointervjua s više od 450 Sarajlija - ljekara, djece, generala, umjetnika, novinara, prosvjetnih radnika, domaćica, glumaca, političara, inovatora, građana.

Tu je i anketa o preživljavanju '92.-'96., kao prvo i jedino istraživanje provedeno o iskustvu preživljavanja Sarajlija za vrijeme opsade, zatim više od 10.000 tekstualnih podataka na različitim jezicima o iskustvima i događajima tokom perioda 1991.-1999., 60 sati videomaterijala snimanih uživo i tematskih kompilacija, te više od 3.000 vizuelnih podataka - fotografija, crteža, animacija, detaljnih mapa i ilustracija koji predstavljaju različite teme - od opsade Sarajeva do raspada Jugoslavije.

Konzorcij projekta FAMA kolekcije čine - Internacionalni teatarski festival MESS, FAMA International, Obrazovanje gradi BiH i Inicijativa mladih za ljudska prava.

Mostovi već stoljećima krase sarajevsku kotlinu. Pričama o svom davnom nastanku duboko su utkani u historiju grada. Rastrti su preko rijeka koje iz Sarajeva teku kroz cijelu Bosnu pa sve do Save. No, od svih mostova najinteresantniju prošlost imaju oni kameni, među kojima je i onaj na rijeci Bosni, govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Najviše naziva

- Rimski most jedini je sačuvani kameni most na Bosni, koji se nalazi u blizini Vrela Bosne. Nema Sarajlije koji nije čuo za njega i teferičio u njegovoj blizini. Imao je najviše naziva, jedni su ga zvali Most na Plandištu, drugi Most na Blažuju, treći Most u polju, a Osmanlije ga zvaše i "Bosna basi kuprisi" ili Most kod izvora Bosne - govori Garibija.

No, najduže se sačuvao naziv Rimski most, jer je bio naslonjen na stari rimski put koji je vodio prema Ilidži, koju su Rimljani zvali "Aqua S...".

- Na početku osmanlijske vlasti u Bosni putopisci nisu zabilježili most na ovom mjestu. Sredinom 16. stoljeća, tačnije 1560. godine, vezir Rustem-paša Okupović napravio je i uvakufio han, karavan-saraj i veliki most na rijeci Željeznici.

Paralelno s njim Rustem-paša je podigao i novi-stari most na Bosni. Tadašnji stanovnici Sarajeva odmah su ga prozvali Rimski most malo zbog navike, malo zbog gradnje tesanim kamenom s jasno vidljivim detaljima s rimskih građevina i stećaka - kaže Garibija.

Sposobni neimari

Prema njegovim riječima, njegov graditelj bio je Bosanac rođen u hrvatskoj katoličkoj porodici, koji je odveden na školovanje u Carigrad, gdje je završio visoku vojnu školu.

- Zbog svoje posebnosti i vojnih vještina, bio je blizak sultanu Sulejmanu Veličanstvenom, s čijom se kćerkom kasnije i oženio. Tim činom Rustem-paša je postao damat, odnosno zet osmanske dinastije. Od tada mu je karijera još brže napredovala, a ljubav prema rodnoj grudi podsticala ga je da sagradi i uvakufi mnoge objekte po Bosni. Za gradnju Rimskog mosta angažirani su bili neimari, vješti u radu s kamenom - ističe Garibija.

Dodaje da je Rimski most opstao do danas zahvaljujući gradnji novog betonskog mosta, preko kojeg je preusmjeren saobraćaj.
Obnovljen 1762.

Stilizacija Rimskog mosta je posebna i potpuno pejzažna. Ima sedam lukova, dugačak je 40 metara, dok je širina mosta sa ogradom bila oko 4,5 metara. Najvažnija rekonstrukcija ovog mosta urađena je 1762. godine. Obale oko mosta u narodu su prozvali Plandište, jer su na tom mjestu ovčari okupljali svoje ovce.

Pod zaštitom Nacionalne komisije BiH

- Današnji most pod zaštitom je Nacionalne komisije BiH i oko njega su podignuti novi objekti. Koristi se i kao izletište, jer je posjetiocima veoma interesantan. Hladna voda, lijepi most i umirujuća okolina služe Sarajlijama kao mjesto za odličan odmor i vlastito "plandovanje" - naglašava Garibija.

Izgradnja prihvatilišta i higijenskog centra za pse lutalice u sklopu Zemljoradničke zadruge u Rakovici je završena.
Objekat je pušten u funkciju početkom maja i trenutno je ovdje smješteno oko 70 pasa. Ove namjenske prostorije su površine oko 300 kvadrata, a ukoliko bude potrebno, mogu se i proširiti. Kapacitet azila je 120 životinja i one su raspoređene u boksove po starosti, veličini, polu i agresivnosti. Kavezi su rađeni po zakonskim propisima i njihove dimenzije, prostor za hranjenje i izvođenje, zadovoljavaju u cijelosti tražene standarde.

Zasad je planiran smještaj životinja samo iz općine Ilidža, mada postoji ideja da prihvatilište bude neka vrsta servisa za azil u Prači. Pristigli psi su u Rakovici prošli kroz higijenski centar, okupani su i vakcinisani, a određeni broj je već udomljen. O životinjama se za sada brinu dva radnika.

Kompletan tretman

Općina Ilidža je uplatila sredstva neophodna za rad azila, a finansirat će i ishranu pasa, kao i plate radnika. Kako saznajemo od Almira Džankovića, direktora Zadruge, sva proceduralna pitanja su riješena, među kojima su i najbitnija, način hvatanja i dovođenja životinja te briga o njima.
- Smješteni psi su, uglavnom, pokupljeni sa ilidžanskih ulica. To radimo u koordinaciji sa sekretarima mjesnih zajednica i građanstvom, koji nas obavještavaju gdje se psi nalaze, a naša ekipa ih hvata i dovodi u prihvatilište. Ovdje prolaze potreban higijenski i veterinarski tretman, imaju odgovarajući smještaj i hranu. Posebnu pažnju, zajedno sa udruženjima za zaštitu životinja, posvjećujemo udomljavanju, jer ovdje psi neće boraviti do kraja života, već privremeno. Svakim udomljavanjem stvara se prostor za nove pse koje ćemo skloniti sa ulica, kazao je Džanković.

Sterilizacija

Zato iz azila poručuju da svi zainteresovani građani i njihova djeca mogu u određenim terminima doći i posjetiti ih, vidjeti pse, a možda nekog odabrati i udomiti. Dosad je u maju udomljeno sedam pasa, a za još toliko su zainteresovani potencijalni vlasnici. U azilu je dosta napuštenih pasa raznih vrsta, kao i mladih životinja, tako da oni koji žele ovdje sigurno mogu naći svog novog ljubimca.
- Otvoreni smo prema svim udruženjima za zaštitu životinja i građanima, koji mogu doći da nas posjete. Želja nam je da ovaj praktičan projekat zaživi. Mi ćemo se brinuti o psima, ali su nam svaka pomoć i podrška dobrodošle. Za sada se neće obavljati sterilizacija pasa, jer nemamo dovoljno sredstava za to. Očekujemo da ćemo kroz naše akcije uspjeti obezbijediti podršku veterinara, pa bi i ove medicinske zahvate u budućnosti mogli primjenjivati, naglasio je Džanković.