Muzej opsade Sarajeva

Muzej opsade Sarajeva – Umijeće življenja 1992.-1996. je projekat koji nudi nove načine međudjelovanja i učenja kroz fenomen Opsade Sarajeva fokusiranjem na Mehanizam preživljavanja nasuprot Mehanizmu terora.

Muzej će biti jedinstvena riznica ljuskog znanja – domišljatosti, kreativnosti i inteligencije iskazanih usred urbane postkataklizme: baština ovjekovječenih lica i glasova koji su oblikovali najdužu opsadu u modernoj istoriji čovječanstva.

Cilj Muzeja je da mapiranjem činjenica, dokaza, uzroka i posljedica, priču o opsadi prikaže u svjetlu savremenih događaja, prepreka, strahova i aspiracija, i tako ponudi obrazovni materijal za suočavanje s izazovima 21. vijeka.


Link Projekta: Muzej opsade Sarajeva

Mnoge zemlje pokazale interes za pomoć u izgradnji Muzeja opsade Sarajeva

Dvadeset godina nakon opsade Sarajeva, podržana je ideja da se izgradi muzej s multimedijalnom arhivom o onome što se dogodilo.

Međutim, s obzirom na to u kakvom su stanju kulturne institucije i kako se vlasti odnose prema njima, postavlja se pitanje da li je Muzej opsade uopće potreban.

Muzej opsade Sarajeva trebao bi sustavno i trajno obilježiti najdužu opsadu grada u modernoj historiji.

Dok neki umjetnički stručnjaci smatraju da bi to bilo dupliranje, čak i atak na Historijski muzej BiH, drugi pojašnjavaju da bi poklapanja bilo malo, te da bi novi muzej imao i različit način finansiranja, piše BIRN-Justice Report.

Suada Kapić, osnivačica i direktorica “Fama International”, organizacije koja je jedan od pokretača ideje Muzeja opsade, pojašnjava da nije riječ o klasičnom muzeju, već bi prilagođavali sadržaje posjetiocima, koji bi tu mogli boraviti po 12 sati.

"Zašto bi otvaranje jedne kulturne i obrazovne institucije ugrožavalo rad druge", pita se Dino Mustafić, član Konzorcija Muzeja opsade.

Adnan Busuladžić, direktor zatvorenog Zemaljskog muzeja BiH, smatra da je otvaranje ovog novog muzeja direktan atak na Historijski muzej BiH, koji se bori za opstanak.

"Dupliranje tema nije praktično, niti donosi benefit bilo kome. Ne kažem da ideja nije dobra, ali već imamo stalnu postavku 'Opkoljeno Sarajevo' i mislim da bi tu izložbu trebalo više obnavljati i obogaćivati", kaže Busuladžić.

Mustafić pojašnjava da nije riječ o ataku na bilo koga, već da se želi sustavno i trajno obilježiti najduža opsada grada u modernoj historiji.

Muhiba Kaljanac, direktorica Historijskog muzeja BiH, ističe da je tema opsade Sarajeva samo mali dio onog što ima i pokriva institucija kojom rukovodi.

"Za razliku od nas, ovdje nije riječ o trodimenzionalnim i originalnim predmetima, već videomaterijalima, intervjuima i anketama", kaže Kaljanac.

Pored sadržaja, pojašnjava Kapić, Muzej opsade će se finansirati na osnovu samoodrživosti.

"Taj model samoodrživosti podrazumijeva novi pristup, tako da će i sam objekat po sebi biti atraktivan, u pitanju je novi moderni koncept, javno-privatnog vlasništva", kaže Kapić.

Ipak, Kaljanac ne vjeruje u priču o otvaranju takve samoodržive institucije, pojašnjavajući da se muzeji finansiraju iz budžeta država.

Grad Sarajevo je do prije dvije godine davao po 10.000 KM godišnje kao podršku Historijskom muzeju BiH.

Ramiz Kadić, pomoćnik sarajevskog gradonačelnika za obrazovanje, kulturu i sport, pojašnjava da su, zbog strmoglavog pada prihoda, zaustavili finansiranje velikog broja projekata.

Ipak, sada projekat Muzeja opsade podržava Grad Sarajevo.

Kadić kaže da, zbog trenutne finansijske situacije, nije riječ o značajnim sredstvima.

Projekat Muzeja opsade podržala je i Opština Centar, koja je osigurala zemljište na kojem bi trebao biti sagrađen.

Jovan Divjak, član Konzorcija Muzeja opsade, naglašava da osim zemljišta koje je ustupila Opština, u ovom projektu tek slijedi prikupljanje novca za izgradnju muzeja, uspostavljanje i funkcioniranje.

Po njegovim riječima, trenutno je raspisan međunarodni tender za izgradnju objekta muzeja.

"Mnoge zemlje pokazale su interes za pomoć ovom projektu", dodaje Divjak.

[/i]