World | Construction News
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
05 Avg 2013 14:32 #3702
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Obnova najvećeg amfiteatra
Rimska gradska vlast organizovala je u subotu navečer "bijelu noć" kako bi proslavila privremeni prekid prometa glavnim prilazom Koloseju kojim želi zaštititi taj spomenik - simbol italijanske prijestolnice koji je pocrnio od onečišćenja i propada.
"Ovo je početak sna, veliki preokret za naš grad" - rekao je novi rimski gradonačelnik Ignazio Marino (Demokratska stranka, ljevica).
Marino je oko 20.00 sati službeno označio početak "bijele noći" ili "noći foruma", u pratnji predsjednice Zastupničkog doma Maure Boldrini.
Od 3.30 sati u subotu automobili, kamioni i motocikli ne mogu prometovati zadnjom dionicom Ulice carskih foruma (Via fori imperiali) koja Venecijanski trg povezuje s glasovitim starorimskim amfiteatrom.
Ovo je prva simbolična odluka Ignazija Marina koji planira da Ulica carskih foruma jednog dana u cijelosti bude pješačka zona.
Ovaj projekt je prvi korak u orijaškom pothvatu obnove Koloseja dok se već mjesecima vodi polemika zbog njegova propadanja.
Obnovu najvećeg amfiteatra sagrađena u doba Rimskog Carstva, s 25 miliona eura finansira italijanski proizvođač luksuznih cipela Tod's, prenosi portal croenergo.eu.
Broj posjetitelja Koloseja čija je gradnja završena 80. poslije Krista, u vrijeme cara Tita (188 x 156 m, visine 48,5 m) porastao je u zadnjih desetak godina s milion na šest miliona na godinu, među ostalim zahvaljujući uspjehu filma "Gladijator" Ridleyja Scota.
Rimska gradska vlast organizovala je u subotu navečer "bijelu noć" kako bi proslavila privremeni prekid prometa glavnim prilazom Koloseju kojim želi zaštititi taj spomenik - simbol italijanske prijestolnice koji je pocrnio od onečišćenja i propada.
"Ovo je početak sna, veliki preokret za naš grad" - rekao je novi rimski gradonačelnik Ignazio Marino (Demokratska stranka, ljevica).
Marino je oko 20.00 sati službeno označio početak "bijele noći" ili "noći foruma", u pratnji predsjednice Zastupničkog doma Maure Boldrini.
Od 3.30 sati u subotu automobili, kamioni i motocikli ne mogu prometovati zadnjom dionicom Ulice carskih foruma (Via fori imperiali) koja Venecijanski trg povezuje s glasovitim starorimskim amfiteatrom.
Ovo je prva simbolična odluka Ignazija Marina koji planira da Ulica carskih foruma jednog dana u cijelosti bude pješačka zona.
Ovaj projekt je prvi korak u orijaškom pothvatu obnove Koloseja dok se već mjesecima vodi polemika zbog njegova propadanja.
Obnovu najvećeg amfiteatra sagrađena u doba Rimskog Carstva, s 25 miliona eura finansira italijanski proizvođač luksuznih cipela Tod's, prenosi portal croenergo.eu.
Broj posjetitelja Koloseja čija je gradnja završena 80. poslije Krista, u vrijeme cara Tita (188 x 156 m, visine 48,5 m) porastao je u zadnjih desetak godina s milion na šest miliona na godinu, među ostalim zahvaljujući uspjehu filma "Gladijator" Ridleyja Scota.
(Fena)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
01 Okt 2013 19:31 #3840
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Video: What the Sagrada Familia Will Look Like in 2026
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
26 Mar 2014 11:00 #4024
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Za obnovu Camp Noua 600 miliona eura
Uprava kluba svojim članovima ponudit će na glasanje prijedlog obnove, kako bi Barcelona do 2021. godine imala moderan stadion.
Stadion Camp Nou, inauguriran 1957. godine, nije više dovoljan za potrebe Barcelone, smatra sadašnja uprava kluba, koja se sprema svojim članovima, "sociosima", ponuditi na glasanje prijedlog obnove vrijedan 600 miliona eura, kako bi katalonski klub do 2021. godine imao moderan stadion.
Prema postojećoj dokumentaciji, broj mjesta na Berceloninom stadionu bio bi povećan na 105.000, sa sadašnjih 99.000, a stadion bi dobio i krov.
Rubovi stadiona bi bili premodelirani i "mini Estadi", mali stadion, pripojen Campu Nou, na kojem se igraju utakmice rezervne ekipe, trebao bi biti srušen u korist palate sporta sa 10.000 do 12.000 mjesta, namijenjene za košarkaški tim, također jednu od najboljih ekipa u Evropi.
"Imamo sreću da u centru grada raspolažemo sa 20 hektara terena, na kojem imamo puno sportskih objekata koje želimo poboljšati", izjavio je predsjednik Barcelone Josep Maria Bartomeu.
"Istaknuli smo potrebu da se poboljšaju dijelovi stadiona kako bi se poboljšao pristup i kako bismo raspolagali modernim stadionom, pokrivenim stadionom, gdje se 'sociosi' ne bi mučili kada pada kiša."
'Porodično ime'
Starost sadašnjeg Camp Noua, od kojeg 40 posto strukture nije mijenjano od izgradnje, veliki je nedostatak u usporedbi s Barcinim suparnicima.
Za finansiranje projekta Barca računa iskoristiti vlastita sredstva (200 miliona eura), bankovni kredit (200 miliona eura) i uzimanje partnera, koji bi dao ime stadionu.
"Naša je ideja da Camp Nou ima 'porodično ime'. Tako bismo pridonijeli finansiranju projekta", dodao je Bartomeu.
Gotovo 164.000 članova kluba, "sociosa", pozvano je na glasanje 5. aprila, kada će se biti održan referendum o obnovi, koja bi mogla trajati od 2017. do 2021. godine.
Uprava kluba svojim članovima ponudit će na glasanje prijedlog obnove, kako bi Barcelona do 2021. godine imala moderan stadion.
Stadion Camp Nou, inauguriran 1957. godine, nije više dovoljan za potrebe Barcelone, smatra sadašnja uprava kluba, koja se sprema svojim članovima, "sociosima", ponuditi na glasanje prijedlog obnove vrijedan 600 miliona eura, kako bi katalonski klub do 2021. godine imao moderan stadion.
Prema postojećoj dokumentaciji, broj mjesta na Berceloninom stadionu bio bi povećan na 105.000, sa sadašnjih 99.000, a stadion bi dobio i krov.
Rubovi stadiona bi bili premodelirani i "mini Estadi", mali stadion, pripojen Campu Nou, na kojem se igraju utakmice rezervne ekipe, trebao bi biti srušen u korist palate sporta sa 10.000 do 12.000 mjesta, namijenjene za košarkaški tim, također jednu od najboljih ekipa u Evropi.
"Imamo sreću da u centru grada raspolažemo sa 20 hektara terena, na kojem imamo puno sportskih objekata koje želimo poboljšati", izjavio je predsjednik Barcelone Josep Maria Bartomeu.
"Istaknuli smo potrebu da se poboljšaju dijelovi stadiona kako bi se poboljšao pristup i kako bismo raspolagali modernim stadionom, pokrivenim stadionom, gdje se 'sociosi' ne bi mučili kada pada kiša."
'Porodično ime'
Starost sadašnjeg Camp Noua, od kojeg 40 posto strukture nije mijenjano od izgradnje, veliki je nedostatak u usporedbi s Barcinim suparnicima.
Za finansiranje projekta Barca računa iskoristiti vlastita sredstva (200 miliona eura), bankovni kredit (200 miliona eura) i uzimanje partnera, koji bi dao ime stadionu.
"Naša je ideja da Camp Nou ima 'porodično ime'. Tako bismo pridonijeli finansiranju projekta", dodao je Bartomeu.
Gotovo 164.000 članova kluba, "sociosa", pozvano je na glasanje 5. aprila, kada će se biti održan referendum o obnovi, koja bi mogla trajati od 2017. do 2021. godine.
(balkans.aljazeera.net)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
11 Maj 2014 10:04 #4138
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Ovako Kinezi planiraju povezati svijet!
Kina planira povezati svijet brzom željeznicom, a plan uključuje i podvodnu vezu s SAD-om. Riječ je o trasi dugoj 13 hiljada kilometara, piše Independent.
Linija koju je predložila kineska Akademija tehničkih znanosti startala bi na sjeveroistoku Kine, putovala kroz Sibir, preko Beringovog prolaza i Kanade do SAD-a.
Ostale planirane linije vode do Londona preko Pariza, Berlina i Moskve, te do Njemačke preko Irana i Turske. U tijeku su pregovori.
Četvrta linija koja Kinu povezuje sa Signapurom preko Vijetnama, Kambodže, Tajlanda i Malezije već je u izgradnji. U tijeku je i sastavljanje prijedloga linija koje bi povezivale Kinu s Afrikom.
Neviđeni podvig
Strukturno najambiciozniji prijedlog je američko-kineska veza koja bi zahtijevala gradnju 200 kilometara tunela potrebnih za premostiti jaz između Rusije i Aljaske. Ako bude izgrađen bit će to najduži podvodni tunel i neviđeni podvig inžinjerstva.
Kina planira povezati svijet brzom željeznicom, a plan uključuje i podvodnu vezu s SAD-om. Riječ je o trasi dugoj 13 hiljada kilometara, piše Independent.
Linija koju je predložila kineska Akademija tehničkih znanosti startala bi na sjeveroistoku Kine, putovala kroz Sibir, preko Beringovog prolaza i Kanade do SAD-a.
Ostale planirane linije vode do Londona preko Pariza, Berlina i Moskve, te do Njemačke preko Irana i Turske. U tijeku su pregovori.
Četvrta linija koja Kinu povezuje sa Signapurom preko Vijetnama, Kambodže, Tajlanda i Malezije već je u izgradnji. U tijeku je i sastavljanje prijedloga linija koje bi povezivale Kinu s Afrikom.
Neviđeni podvig
Strukturno najambiciozniji prijedlog je američko-kineska veza koja bi zahtijevala gradnju 200 kilometara tunela potrebnih za premostiti jaz između Rusije i Aljaske. Ako bude izgrađen bit će to najduži podvodni tunel i neviđeni podvig inžinjerstva.
(dnevnik.hr)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
12 Maj 2014 10:19 - 12 Maj 2014 10:20 #4140
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Četiri milijarde dolara za branu u Etiopiji
Planovi Etiopije da izgradi najveću branu u Africi doveli su u pitanje dalji gospodarski razvoj zemlje koja ima jedno od najbrže rastućih gospodarstava, oslonjeno na proizvodnju nafte. Velika renesansna brana, kako je nazivaju, sve bi to mogla promijeniti.
Očekuje se da će, kada bude završena, najveća hidroelektrana u Africi, koja se nalazi na Nilu nedaleko granice sa Sudanom, proizvoditi 6.000 megavata električne energije.
"Ovo je bez presedana u povijesti. Druga stvar je što je brana stvorila naboj nacionalizma među Etiopljanima, koji smatraju da već dugo ne koriste Nil, niti imaju od njega koristi. Sada konačno to mogu", ukazuje ekonomist Costantinos Costantinos.
Četiri milijarde dolara za branu
Izgradnja brane košta četiri milijarde dolara, što je novac za koji Etiopija kaže kako će ga izdvojiti iz svog džepa.
"Brana je dio masovne Vladine potrošnje u sektoru energije, infrastrukture i željeznice jednog od najbrže rastućih afričkih gospodarstava. Tokom posljednjeg desetljeća taj rast je iznosio najmanje 10 posto, što je privuklo investitore iz svih dijelova svijeta", javlja Al Jazeerin reporter Mohammed Adow.
Ipak, etiopsko gospodarstvo ove godine pokazuje znakove usporavanja. Vlada je nedavno potvrdila da je rast pao na 9,7 s prethodno prognoziranih 11 posto, za što je djelomično kriva odluka Etiopije da samostalno financira izgradnju brane.
"Mislim da će brana prouzročiti mnogo promjena u regiji i, ma koliko iznosila njena konačna cijena, Vlada se nada da će, zarad veće dobrobiti na kraju, izdržati sve financijske obveze", dodaje Constantinos.
Spor sa Egiptom
Gradnju su od početka pratile ogromne kontroverze, jer joj se oštro protivio Egipat, budući da se ta zemlja plaši da će brana ozbiljno narušiti tok Nila i ostaviti milijune ljudi bez ključnog izvora prihoda i života. Ipak, Vlada u Addis Ababi smatra da će od izgradnje brane koristi imati mnogi, a ne samo Etiopija.
"Imamo prijatelje u Egiptu i braću u Sudanu, kao što ih imamo diljem regije i svijeta. Smatramo da taj projekt pripada svima na svijetu. Stvar je u tome što smo ga samo izgradili ovdje", navodi projektant Simegnew Bekele.
Za kompromis među zemljama kroz koje protječe Nil sada je vjerojatno kasno, jer vojska od gotovo 8.500 radnika radi 24 sata dnevno. Trećina brane već je završena.
Planovi Etiopije da izgradi najveću branu u Africi doveli su u pitanje dalji gospodarski razvoj zemlje koja ima jedno od najbrže rastućih gospodarstava, oslonjeno na proizvodnju nafte. Velika renesansna brana, kako je nazivaju, sve bi to mogla promijeniti.
Očekuje se da će, kada bude završena, najveća hidroelektrana u Africi, koja se nalazi na Nilu nedaleko granice sa Sudanom, proizvoditi 6.000 megavata električne energije.
"Ovo je bez presedana u povijesti. Druga stvar je što je brana stvorila naboj nacionalizma među Etiopljanima, koji smatraju da već dugo ne koriste Nil, niti imaju od njega koristi. Sada konačno to mogu", ukazuje ekonomist Costantinos Costantinos.
Četiri milijarde dolara za branu
Izgradnja brane košta četiri milijarde dolara, što je novac za koji Etiopija kaže kako će ga izdvojiti iz svog džepa.
"Brana je dio masovne Vladine potrošnje u sektoru energije, infrastrukture i željeznice jednog od najbrže rastućih afričkih gospodarstava. Tokom posljednjeg desetljeća taj rast je iznosio najmanje 10 posto, što je privuklo investitore iz svih dijelova svijeta", javlja Al Jazeerin reporter Mohammed Adow.
Ipak, etiopsko gospodarstvo ove godine pokazuje znakove usporavanja. Vlada je nedavno potvrdila da je rast pao na 9,7 s prethodno prognoziranih 11 posto, za što je djelomično kriva odluka Etiopije da samostalno financira izgradnju brane.
"Mislim da će brana prouzročiti mnogo promjena u regiji i, ma koliko iznosila njena konačna cijena, Vlada se nada da će, zarad veće dobrobiti na kraju, izdržati sve financijske obveze", dodaje Constantinos.
Spor sa Egiptom
Gradnju su od početka pratile ogromne kontroverze, jer joj se oštro protivio Egipat, budući da se ta zemlja plaši da će brana ozbiljno narušiti tok Nila i ostaviti milijune ljudi bez ključnog izvora prihoda i života. Ipak, Vlada u Addis Ababi smatra da će od izgradnje brane koristi imati mnogi, a ne samo Etiopija.
"Imamo prijatelje u Egiptu i braću u Sudanu, kao što ih imamo diljem regije i svijeta. Smatramo da taj projekt pripada svima na svijetu. Stvar je u tome što smo ga samo izgradili ovdje", navodi projektant Simegnew Bekele.
Za kompromis među zemljama kroz koje protječe Nil sada je vjerojatno kasno, jer vojska od gotovo 8.500 radnika radi 24 sata dnevno. Trećina brane već je završena.
(Al Jazeera)
Sei bella come un gol al 90´!
Last Edit: 12 Maj 2014 10:20 by ASOT.
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
19 Maj 2014 07:01 #4153
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Peking gradi novu zračnu luku vrijednu 14 milijardi dolara
Kina planira izgraditi novu zračnu luku za svoj glavni grad kako bi se zadovoljila potreba sve razvijenijeg domaćeg i međunarodnog zračnog prometa…
Južno od Pekinga uskoro će započeti izgradnja nove međunarodne zračne luke koje će, kada bude dovršena 2017. godine, moći primiti 72 milijuna putnika i 2 milijuna tona tereta (godišnje). Ukupna vrijednost projekta iznosi astronomskih 14 milijardi dolara.
Postojeća međunarodna zračna luka u Pekingu prošle je godine ostvarila promet od 83 milijuna putnika. Sve kineske zračne luke prošle godine zabilježile su rekordni promet od 754 milijuna putnika.
Kina planira izgraditi novu zračnu luku za svoj glavni grad kako bi se zadovoljila potreba sve razvijenijeg domaćeg i međunarodnog zračnog prometa…
Južno od Pekinga uskoro će započeti izgradnja nove međunarodne zračne luke koje će, kada bude dovršena 2017. godine, moći primiti 72 milijuna putnika i 2 milijuna tona tereta (godišnje). Ukupna vrijednost projekta iznosi astronomskih 14 milijardi dolara.
Postojeća međunarodna zračna luka u Pekingu prošle je godine ostvarila promet od 83 milijuna putnika. Sve kineske zračne luke prošle godine zabilježile su rekordni promet od 754 milijuna putnika.
(poslovni plus)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
19 Jun 2014 11:03 #4190
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Počinje izgradnja najvećeg teleskopa na svijetu
Tišinu pustinje Atakama će nešto poslije podneva u Čileu naglo prekinuti eksplozija dinamita, koja će raznijeti cijelu jednu stijenu.
Eksplozija koja je planirana za 14 časova po lokalnom vremenu označava početak mjesecima dugog projekta izgradnje velikog teleskopa na vrhu 3.000 metara visoke planine Sero Armazones.
Kada se prašina slegne, a kamenje raščisti, planina će biti niža, ravnija i spremnija da primi najveći optički i infracrveni teleskop na svijetu.
E-ELT (European Extremely Large Telescope) služiće astronomima i kosmolozima narednih decenija. Dvije i po hiljade tona težak čelični nosač treba da pridržava “objektiv” teleskopa širok gotovo 40 metara. To je dovoljno veliki teleskop da primijeti i najmanje svjetlo dalekih zvijezda i znake života na planetama daleko izvan našeg sistema.
“Danas ne možemo ni da zamislimo šta će sve biti otkriveno zahvaljujući ovoj stanici”, kaže programski menadžer Roberto Tamai. “Uzbuđen sam. Otvaramo ‘autoput’ budućeg znanja u astronomiji”.
Teleskop je posljednji i najambiciozniji projekat Evropske južne opservatorije, multinacionalne organizacije čiji je Britanija vodeći član.
Ta zemlja investirala je čak 88 miliona funti u E-ELT i igraće značajnu ulogu u izgradnji i upravljanju teleskopom.
Teleskop vrijedan 1,1 milijardu evra imaće gotovo savršene uslove za posmatranje neba.
Sero Armazones, međutim, neće biti prva planina koja je “obezglavljena” u ime nauke. Dvadeset kilometara dalje, nalazi se Sero Paranal na kojoj je smješten VLT teleskop (Very Large Telescope) iste organizacije.
U mjesecima koji dolaze, više od pola miliona tona stijena biće uklonjeni sa vrha planine, što će je učiniti 18 metara nižom. Inženjeri i naučnici nadgledaće prvu eksploziju sa Paranala, a za dan – dva, moći ćemo da vidimo i snimak rušenja vrha planine.
Rad u pustinji biće izuzetno naporan. Vlažnost vazduha iznosi svega 10 procenata, a prašina se u tako suvim uslovima zavlači svuda – u cipele, naočare, mašine... A teleskop će se graditi barem jednu deceniju.
Njegovo veliko ogledalo je preveliko da bi bilo sačinjeno iz samo jednog dijela stakla, pa će inženjeri morati da kombinuju 798 manjih šestougaonih ogledala, od kojih se svako može nezavisno pomjerati.
E-ELT ima sistem takozvane adaptivne optike, koja može da prevaziđe zamućivanje slike pod uticajem atmosfere.
Kada bude operativan, oko 2024, astronomi će ga uperiti u planete slične Zemlji u dalekim sistemima. Do sad, naučnici imaju samo osnovne podatke o njima, ali E-ELT će promijeniti sve.
Atmosfere planeta mogu sadržati bezbrojne znake života, pa će E-ELT tražiti infracrveni “potpis” metana, kakav oslobađa najveći broj živih bića na Zemlji, ali i druge gasove, poput kiseonika i ugljen dioksida.
Teleskop će moći da detektuje i hlofil, koji se inače nalazi u vegetaciji, a doprineće i razumijevanju širenja svemira.
Izobel Huk, astrofizičarka sa Oksford univerziteta koja radi na E-ELT, nada se da će uz pomoć ovog teleskopa uspjeti da vidi daleke supernove.
“Moći ćemo da mapiramo širenje svemira mnogo preciznije. E-ELT je veliki korak za astronomiju”, kaže ona.
Tišinu pustinje Atakama će nešto poslije podneva u Čileu naglo prekinuti eksplozija dinamita, koja će raznijeti cijelu jednu stijenu.
Eksplozija koja je planirana za 14 časova po lokalnom vremenu označava početak mjesecima dugog projekta izgradnje velikog teleskopa na vrhu 3.000 metara visoke planine Sero Armazones.
Kada se prašina slegne, a kamenje raščisti, planina će biti niža, ravnija i spremnija da primi najveći optički i infracrveni teleskop na svijetu.
E-ELT (European Extremely Large Telescope) služiće astronomima i kosmolozima narednih decenija. Dvije i po hiljade tona težak čelični nosač treba da pridržava “objektiv” teleskopa širok gotovo 40 metara. To je dovoljno veliki teleskop da primijeti i najmanje svjetlo dalekih zvijezda i znake života na planetama daleko izvan našeg sistema.
“Danas ne možemo ni da zamislimo šta će sve biti otkriveno zahvaljujući ovoj stanici”, kaže programski menadžer Roberto Tamai. “Uzbuđen sam. Otvaramo ‘autoput’ budućeg znanja u astronomiji”.
Teleskop je posljednji i najambiciozniji projekat Evropske južne opservatorije, multinacionalne organizacije čiji je Britanija vodeći član.
Ta zemlja investirala je čak 88 miliona funti u E-ELT i igraće značajnu ulogu u izgradnji i upravljanju teleskopom.
Teleskop vrijedan 1,1 milijardu evra imaće gotovo savršene uslove za posmatranje neba.
Sero Armazones, međutim, neće biti prva planina koja je “obezglavljena” u ime nauke. Dvadeset kilometara dalje, nalazi se Sero Paranal na kojoj je smješten VLT teleskop (Very Large Telescope) iste organizacije.
U mjesecima koji dolaze, više od pola miliona tona stijena biće uklonjeni sa vrha planine, što će je učiniti 18 metara nižom. Inženjeri i naučnici nadgledaće prvu eksploziju sa Paranala, a za dan – dva, moći ćemo da vidimo i snimak rušenja vrha planine.
Rad u pustinji biće izuzetno naporan. Vlažnost vazduha iznosi svega 10 procenata, a prašina se u tako suvim uslovima zavlači svuda – u cipele, naočare, mašine... A teleskop će se graditi barem jednu deceniju.
Njegovo veliko ogledalo je preveliko da bi bilo sačinjeno iz samo jednog dijela stakla, pa će inženjeri morati da kombinuju 798 manjih šestougaonih ogledala, od kojih se svako može nezavisno pomjerati.
E-ELT ima sistem takozvane adaptivne optike, koja može da prevaziđe zamućivanje slike pod uticajem atmosfere.
Kada bude operativan, oko 2024, astronomi će ga uperiti u planete slične Zemlji u dalekim sistemima. Do sad, naučnici imaju samo osnovne podatke o njima, ali E-ELT će promijeniti sve.
Atmosfere planeta mogu sadržati bezbrojne znake života, pa će E-ELT tražiti infracrveni “potpis” metana, kakav oslobađa najveći broj živih bića na Zemlji, ali i druge gasove, poput kiseonika i ugljen dioksida.
Teleskop će moći da detektuje i hlofil, koji se inače nalazi u vegetaciji, a doprineće i razumijevanju širenja svemira.
Izobel Huk, astrofizičarka sa Oksford univerziteta koja radi na E-ELT, nada se da će uz pomoć ovog teleskopa uspjeti da vidi daleke supernove.
“Moći ćemo da mapiramo širenje svemira mnogo preciznije. E-ELT je veliki korak za astronomiju”, kaže ona.
(Guardian)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
20 Jun 2014 12:10 #4194
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Podvodni tunel između Njemačke i Danske
Sljedeće godine će početi implementacija jedinstvenog infrastrukturnog projekta Tunel “Fehmarnbelt”. Riječ je na saobraćajnom tunelu ispod morske površine, čija izgradnja će biti dovršena 2021. godine. Fehmarnbelt će spajati dansku luku Rødbyhavn sa njemačkom lukom Putgarden, dio je većeg koridora između Hamburga (DE) i Kopenhagena (DK), nazvanog Vogelfluglinie – “Linija ptičjeg leta.”
Dužina tunela će iznositi 18 kilometara, sa saobraćajnim trakama, željezničkom prugom i dodatnim evakuacijskim tunelom. U momentu kada postane prohodan, ovaj će saobraćajni koridor skratiti 45-60 vremena dug konvencionalni put trajektom na samo osam minuta putovanja. Ograničenje brzine za motorna vozila će iznositi 110 km/h, dok će se vozovi kretati brzinom i do 200 km/h.
Ukrašavaće ga i posebni estetski detalji, poput zidova čije osvijetljenje mijenja boje i prikazuje različite motive, kako bi se putnicima na jednom od najdužih putovanja tunelom putovanje učinilo ugodnijim. Ukupna vrijednost projekta je oko 5,5 milijardi eura, a na projektu će biti uposleno oko 30 hiljada ljudi.
Sljedeće godine će početi implementacija jedinstvenog infrastrukturnog projekta Tunel “Fehmarnbelt”. Riječ je na saobraćajnom tunelu ispod morske površine, čija izgradnja će biti dovršena 2021. godine. Fehmarnbelt će spajati dansku luku Rødbyhavn sa njemačkom lukom Putgarden, dio je većeg koridora između Hamburga (DE) i Kopenhagena (DK), nazvanog Vogelfluglinie – “Linija ptičjeg leta.”
Dužina tunela će iznositi 18 kilometara, sa saobraćajnim trakama, željezničkom prugom i dodatnim evakuacijskim tunelom. U momentu kada postane prohodan, ovaj će saobraćajni koridor skratiti 45-60 vremena dug konvencionalni put trajektom na samo osam minuta putovanja. Ograničenje brzine za motorna vozila će iznositi 110 km/h, dok će se vozovi kretati brzinom i do 200 km/h.
Ukrašavaće ga i posebni estetski detalji, poput zidova čije osvijetljenje mijenja boje i prikazuje različite motive, kako bi se putnicima na jednom od najdužih putovanja tunelom putovanje učinilo ugodnijim. Ukupna vrijednost projekta je oko 5,5 milijardi eura, a na projektu će biti uposleno oko 30 hiljada ljudi.
(trtbosanski.com)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
08 Jul 2014 09:35 #4208
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Fascinantan završetak Sagrada familije nakon 144 godine
Jedna od najpoznatijih i najljepših evropskih bazilika, Sagrada familija u Barseloni, biće završena 2026. godine - 144 godine nakon što je čuveni arhitekta Antonio Gaudi postavio kamen temeljac za tu veličanstvenu građevinu.
Sagrada familija (La Sagrada Família) je vjerovatno nešto najnevjerovatnije što možete vidjeti u Barseloni. Nezavršena katedrala već decenijama je jedna od najupečatljivijih znamenitosti glavnog grada Katalonije, ujedno i jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija u cijeloj Evropi.
Proslavljena bazilika sa pet tornjeva životno je djelo proslavljenog arhitekte Antonija Gaudija (1852-1926), koji je još davne 1882. završio projekat i vodio radove sve do 1926. godine, kada je nastradao pod točkovima tramvaja.
Iako je većina Gaudijevih skica i projekata uništena za vreme Španskog građanskog rata što je znatno usporilo radove, pedesetpetogodišnji arhitekta Đordi Fauli konačno će realizovati zamisao Gaudija, koji je postavio uslov da se katedrala gradi isključivo donacijama, što se do danas poštuje iako su se često mogli čuti prigovori da na taj način katedrala nikada neće biti završena.
"Moj klijent je Bog, a njemu se nigde ne žuri", kratko je odgovarao Gaudi.
Iako ova bazilika i danas izgleda spektakularno, kada se završi imaće potpuno drugačije dimenzije i strukturu, ali i još fascinantniji izgled. O tome najbolje svjedoči video koji prikazuje proces građenja po fazama i finalno oblikovanje Sagrada familija, koja bi trenutnom dinamikom radova trebalo da bude završena 2026. godine.
Jedna od najpoznatijih i najljepših evropskih bazilika, Sagrada familija u Barseloni, biće završena 2026. godine - 144 godine nakon što je čuveni arhitekta Antonio Gaudi postavio kamen temeljac za tu veličanstvenu građevinu.
Sagrada familija (La Sagrada Família) je vjerovatno nešto najnevjerovatnije što možete vidjeti u Barseloni. Nezavršena katedrala već decenijama je jedna od najupečatljivijih znamenitosti glavnog grada Katalonije, ujedno i jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija u cijeloj Evropi.
Proslavljena bazilika sa pet tornjeva životno je djelo proslavljenog arhitekte Antonija Gaudija (1852-1926), koji je još davne 1882. završio projekat i vodio radove sve do 1926. godine, kada je nastradao pod točkovima tramvaja.
Iako je većina Gaudijevih skica i projekata uništena za vreme Španskog građanskog rata što je znatno usporilo radove, pedesetpetogodišnji arhitekta Đordi Fauli konačno će realizovati zamisao Gaudija, koji je postavio uslov da se katedrala gradi isključivo donacijama, što se do danas poštuje iako su se često mogli čuti prigovori da na taj način katedrala nikada neće biti završena.
"Moj klijent je Bog, a njemu se nigde ne žuri", kratko je odgovarao Gaudi.
Iako ova bazilika i danas izgleda spektakularno, kada se završi imaće potpuno drugačije dimenzije i strukturu, ali i još fascinantniji izgled. O tome najbolje svjedoči video koji prikazuje proces građenja po fazama i finalno oblikovanje Sagrada familija, koja bi trenutnom dinamikom radova trebalo da bude završena 2026. godine.
(6yka)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Topic Author
- Offline
- Administrator
28 Avg 2014 23:50 #4262
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Rumunija pokreće projekat rekonstrukcije toka Dunava
Rumunija je pokrenula vrijedan projekat ekološke rekonstrukcije toka rijeke Dunav koji finansira EU.
Projekat koordinira WWF Rumunija, a bit će proveden uz konsultacije i sudjelovanje lokalnih zajednica uz rijeku. To će im pomoći u iznalaženju najboljih rješenja za napore na rekonstrukciji toka rijeke, temeljene na lokalnim društvenim i gospodarskim prioritetima, rekli su stručnjaci WWF-a.
"Ovaj se projekt temelji na suradnji s vlastima kako bi se pronašla zajednička rješenja koja će zadovoljiti sve lokalne i nacionalne interese, budući da ekološka rekonstrukcija donosi razne pogodnosti u siromašnim područjima, gdje lokalno stanovništvo nema alternativnih izvora prihoda, a ovaj će im projekt omogućiti pristup tim prirodnim resursima kako bi ostvarili napredak", izjavio je za SETimes Cristian Tetelea, upravitelj za slatke vode pri WWF-ovom Dunavsko-karpatskom programu za Rumunjsku.
Liviu Mihaiu, predsjednik Udruge za spas delte Dunava i bivši upravitelj Rezervata biosfere delte Dunava, rekao je kako će projekt pomoći u prevenciji poplava.
"Ta jezera uz Dunav su napravljena kako bi apsorbirala višak vode u slučaju poplava. Dakle, konkretno i pragmatički gledano, te su bare i jezera koji pokrivaju oko 200.000 hektara najjeftiniji i najučinkovitiji način borbe protiv poplava", izjavio je Mihaiu za SETimes.
Mihaiu je rekao kako će rekonstruirano područje lokalnom stanovništvu donositi više novca od intenzivne poljoprivrede.
"Ta se jezera uz Dunav mogu koristiti za ribolov, uzgoj ribe i eko-turizam. Dakle, govorimo o ekonomskoj učinkovitosti za zajednice oko tih jezera", rekao je Mihaiu.
Projekat će najprije uspostaviti pilot područja u okruzima Giurgiu i Calarasi na jugu Rumunije, a njegovo je okončanje predviđeno za travanj 2016. godine. Prema Nacionalnom institutu za istraživanje i razvoj delte Dunava, procjenjuje se kako bioraznolikost uz rijeku i na delti Dunava uključuje 7405 vrsta flore i faune, što ekosustav Dunava stavlja na treće mjesto na svijetu, nakon australskog Velikog koraljnog grebena i ekvadorskog arhipelaga Galapagos.
Rumunija je pokrenula vrijedan projekat ekološke rekonstrukcije toka rijeke Dunav koji finansira EU.
Projekat koordinira WWF Rumunija, a bit će proveden uz konsultacije i sudjelovanje lokalnih zajednica uz rijeku. To će im pomoći u iznalaženju najboljih rješenja za napore na rekonstrukciji toka rijeke, temeljene na lokalnim društvenim i gospodarskim prioritetima, rekli su stručnjaci WWF-a.
"Ovaj se projekt temelji na suradnji s vlastima kako bi se pronašla zajednička rješenja koja će zadovoljiti sve lokalne i nacionalne interese, budući da ekološka rekonstrukcija donosi razne pogodnosti u siromašnim područjima, gdje lokalno stanovništvo nema alternativnih izvora prihoda, a ovaj će im projekt omogućiti pristup tim prirodnim resursima kako bi ostvarili napredak", izjavio je za SETimes Cristian Tetelea, upravitelj za slatke vode pri WWF-ovom Dunavsko-karpatskom programu za Rumunjsku.
Liviu Mihaiu, predsjednik Udruge za spas delte Dunava i bivši upravitelj Rezervata biosfere delte Dunava, rekao je kako će projekt pomoći u prevenciji poplava.
"Ta jezera uz Dunav su napravljena kako bi apsorbirala višak vode u slučaju poplava. Dakle, konkretno i pragmatički gledano, te su bare i jezera koji pokrivaju oko 200.000 hektara najjeftiniji i najučinkovitiji način borbe protiv poplava", izjavio je Mihaiu za SETimes.
Mihaiu je rekao kako će rekonstruirano područje lokalnom stanovništvu donositi više novca od intenzivne poljoprivrede.
"Ta se jezera uz Dunav mogu koristiti za ribolov, uzgoj ribe i eko-turizam. Dakle, govorimo o ekonomskoj učinkovitosti za zajednice oko tih jezera", rekao je Mihaiu.
Projekat će najprije uspostaviti pilot područja u okruzima Giurgiu i Calarasi na jugu Rumunije, a njegovo je okončanje predviđeno za travanj 2016. godine. Prema Nacionalnom institutu za istraživanje i razvoj delte Dunava, procjenjuje se kako bioraznolikost uz rijeku i na delti Dunava uključuje 7405 vrsta flore i faune, što ekosustav Dunava stavlja na treće mjesto na svijetu, nakon australskog Velikog koraljnog grebena i ekvadorskog arhipelaga Galapagos.
(SETimes)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.119 seconds