Bihać | Construction News

Sredstvima grada Bihaća pokrivena sportska dvorana u Izačiću

Nakon uspješno realiziranog projekta uvođenja grijanja u područnu školu Izačić, sredstvima grada Bihaća postavljanjem krova na područnoj školi završena je prva faza izgradnje ovog za učenike i mještane Izačić strateškog projekta.

Za postavljanje krova grad Bihać, iako nije njegova nadležnost izdvojio je 92.000 KM.

''Ovo je jedna od pet dvorana koje su se počeli graditi prije pet godina i grad Bihać nije mogao ostati po strani i gledati kako ovi objekti u izgradnji propadaju i stoga smo odlučili podržati završetak izgradnje i nadam se da će nova kantonalna vlada imati sluha i osigurati sredstva za preostale četiri dvorane u Bihaću'', kazao je gradonačelnik Emdžad Galijašević prilikom posjete područnoj školi Izačić.

[/i]

Potencijali Bihaća pred ruskim investitorima

Šefik Smlatić, savjetnik gradonačelnika grada Bihaća održao je radni sastanak sa predstavnicima Ruskog poslovnog kluba u Beogradu na kojem je predstavnike kluba upoznao sa svim komparativnim prednostima grada Bihaća koje može da pruži ruskim investitorima, saopšteno je na gradskom sajtu.

"Na sastanku je prezentiran set projekata koji su najvećim dijelom spremni za realizaciju uz usaglašavanje zajedničkih interesa kako grada Bihaća tako i potencijalnih ruskih investitora. Kao i kroz dosadašnje kontakte sa drugim stranim predstavnicima, Kabinet gradonačelnika je u punom kapacitetu prezentirao mogućnosti javnog i privatnog sektora grada Bihaća" – kazao je Smlatić.

Poseban interes ruska strana pokazala je prema projektima u vezi sa termalnim vodama u Gati, rudniku gipsa i fabrici vode u Kulen Vakufu, te potencijale energetskog sektora. Predstavnici Ruskog poslovnog kluba najavili su zvaničnu posjetu gradu Bihaću u junu ili julu ove godine.


[/i]

U Bihaću se realizuje projekat u vrijednosti 1,9 miliona KM

U mjesnim zajednicama Bakšaiš i Hatinac u gradu Bihaću, u sklopu projekta KFW-a, postavlja se nova elektro i telekomunikacijska mreža. Riječ je o projektima zahvaljujući kojem će biti postavljena nova telekomunikacijska mreža u gradu Bihaću u dužini preko 40 km vrijednosti 1,9 miliona KM. Istovremeno, Elektroprivreda će postaviti i 20 kilovatni kabal vrijedan 1,3 miliona KM.

"Ovaj projekat krenuo je i pored silnih problema. Uspjeli smo sve riješiti i krenuti sa realizacijom. Do sada je riješeno 3,5 kilometra kanalizacije i u ovaj projekat uključili smo telekom i elektroprivredu da prije asfaltiranja postavi novu savremenu mrežu i nakon toga krećemo u asfaltiranje do sad završenih dionica KFW projekta", kazao je Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća.

Prema tvrdnjama izvođača radova, za mjesec i pol biti završeno asfaltiranje svih završenih dionica u Kraljama, Bakšaišu i Hatincu.

(ekapija.ba)

Bihać: Počela izgradnja pogona za prečišćavanje otpadnih i oborinskih voda

Strateški projekt gradske uprave Bihaća, izgradnja sistema kanalizacione mreže za oborinske i otpadne vode vrijedan 50 miliona KM, sa početkom radova na izgradnji Pogona za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda u Velhovu ušao je u drugu fazu radova.

Početak radova na postavljanju šipova za pročišćivač danas je obišao Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća, kazavši da je izgradnja pogona još jedan korak ka završetku najvećeg infrastrukturnog projekta u gradu Bihaću.

"Vrijednost ugovora za projektovanje, izgradnju i probni rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koštati skoro 24 miliona KM uz dva miliona KM koje je gradska uprava izdvojila za eksproprijaciju zemljišta u Velhovu. Ovo je zahtjevan projekat kojeg gradska uprava uz sve nedaće uspješno servisira i ono što je bitno da smo dobili i podršku Vlade F BiH u iznosu od milion KM . Ovo gradilište i radovi bude optimizam da se u našem gradu ipak puno radi i uz ostale privatne investicije možemo reći da je u našem gradu realizirano preko 100 miliona KM raznih infrastrukturnih projekata", kazao je gradonačelnik Galijašević.

Od ukupno 680 šipova do sada je postavljeno njih 40, a završetak radova predviđen je za kraj septembra 2016.godine.

ekapija.ba

Grad Bihać prodaje kino "Una" za 1,9 mil KM



Nakon što je Ugovor o zakupu kina "Una" istekao u maju ove godine, a zakupac "Art Company" iz Kiseljaka nije pokazao interes za njegovo produženje, Gradska uprava Bihaća se, zbog lošeg poslovanja kina u proteklom periodu odlučila za prodaju ove nekretnine. Interes investitora već postoji, a ovlašteni vještak je za prodaju kina "Una" odredio početnu cijenu od 1,9 mil KM, saopšteno je na sajtu grada.

Odluku o prodaji kina "Una" Gradsko vijeće Bihaća je usvojilo sa 21 glasova za. Pored vijećnika SDA, Odluku su podržali i vijećnici iz drugih političkih partija i jedan iz SDP-a.

ekapija.com

Počela gradnja poslovne zgrade Agram vrijedna 40 mil. KM



Radovi na objektu koji se gradi na lokaciji nekadašnjeg objekta JKP Komrad Bihać, uveliko su počeli,a izvođač prve etape radova je građevinska firma ŽGP iz Sarajeva. Radove je danas obišao gradonačelnik mr.sci. Emdžad Galijašević, koji se tom prilikom susreo sa arhitektom Aladinom Saračevićem, koji je radio projekat ovog objekta i sa predstavnicima koncerna “Agram” koja je investitor ovog projekta.

“Ovo je do sad najveća investicija u grad Bihać, koji će ovim projektom dobiti jednu impozantnu i luksuznu zgradu u kojoj će biti oko 300 slobodnih parking mjesta. Najbitnije da u Bihaću vidimo strojeve kako rade i to je upravo ono što sam govorio da ćemo otvoriti grad Bihać kao jedno veliko radilište.“ – istakao je gradonačelnik Galijašević.

Osnovna namjena zgrade bit će uredski prostori. Zgrada će imati šest etaža ispod i osam iznad. Polovina prostora u objektu namjenjena je članicama koncerna “Agram”, a druga polovina za iznajmljivanje. Ukupna vrijednost objekta je oko 40 miliona KM. Za grad Bihać i gradsku upravu ovo predstavlja veliki iskorak ka modernizaciji grada i otvaranju novih radnih mjesta.

Gotov projekat uređenja aerodroma u Bihaću



Gradska uprava Bihaća nedavno je federalnom premijeru Fadilu Novaliću predstavila projekat uređenja aerodroma "Golubići", kako bi se on mogao osposobiti za civilne letove. S obizorm na to da je na sastanku definisano da Unsko-sanski kanton treba ulaganje u infrastrukturu, oživljavanje aerodroma bio bi veliki impuls za razvoj turizma tog kantona. Samo NP "Una" bilježi ove godine 30% više turista u odnosu na 2014. Kartu za ulazak je kupilo 30.000 turista, a nezvanično je 70.000 ljudi uživalo u slapovima Une.

Kako saznajemo u upravi Grada Bihaća, aerodrom "Golubići" sada koristi aero-klub za sportske manifestacije, a radi se o površini od 200.000 m2. Sletna pista je duga 1.200 metara, kaže u razgovoru za "eKapiju" Smail Turmanović, savjetnik načelnika Grada Bihaća.

"Zemljište je u vlasništvu Grada Bihaća, tako da nema prepreka oko imovinskih odnosa. Mi smo uradili projekat koji predviđa izgradnju tornjeva i proširenje piste sa sadašnjih 1.200 na 2.000 metara, kako bi slijetali i transportni avioni" - kaže Turmanović.





Cjelokupna investicija koštala bi 26 mil KM. Nakon što je Vladi FBiH predočen projekat, dogovoreno je da Bihać narednih godina iz federalnog budžeta dobija 2 mil KM za postepeno ulaganje u aerodrom.

"Prvu tranšu koju dobijemo investiraćemo u uređenje sletne piste, a onda svake naredne godine po jedan dio posla biće urađen".

S obzirom na to da je riječ o velikoj investiciji, gradska uprava očekuje da će finansiranje moći da se realizuje kroz javno-privatna partnerstva. Strani investitor je, kažu, dobrodošao.



"Dugo bi trajala investicija, ali do konačnog cilja želimo da barem osposobimo postojeću pistu za slijetanje čarter letova. Jer takvi letovi mogu da se obavljaju na pisti dužine 1.200 metara" - objašnjava Turmanović.

Povoljan geografski položaj

Bihać i NP "Una" su srce turizma Unsko-sanskog kantona, koji broji 300.000 stanovnika. Povećan broj turista govori da je nužno ulagati u postojeću infrastrukturu. Čarter letovi bili bi odlična prilika za sve veći priliv gostiju iz Bliskog istoka. Blizina granice sa EU, "Plitvičkih jezera", Zagreba i Sarajeva dodatna je prednost. Osim toga, transportni avioni bi se u budućnosti iskoristili za kargo prevoz proizvoda iz ovog dijela BiH.



Putevi, poljoprivreda, aerodrom

Nakon nedavnog sastanka, premijer Vlade FBiH Fadil Novalić je rekao da je spreman ukjljučiti Bihać u veliki kredit EBRD-a od 25 mil EUR koji su predviđeni za ulaganje u puteve. Najrpije bi se radilo na brzoj cesti Bihać-Cazin. Dio novca bi se obezbijedio, kako je rekao Novalić, od efikasnije naplate putarine u Federaciji. Asfalt i nove mašine čeka i putni pravac Martin Brod-Kulen Vakuf.

"Naša sistemska podrška ide i ka poljoprivredi USK-a, jer ovde postoji veliki potencijal. Takođe, aerodom "Golubići" imao bi odlične prihode, jer je regija turistički interesantna" - zaključio je nedavno Novalić.

eKapija.com

Bihać postaje veliko gradilište: U 2016. godini investicije u vrijednosti 35 miliona KM

U 2016. godini u Gradu Bihaću očekuju se investicije od 35 miliona KM, a fokus je stavljen na proizvodno poduzetništvo, saopćeno je za Klix.ba u Gradskoj upravi.

Naime, prema riječima Smaila Toromanovića, savjetnika gradonačelnika, za tekuću 2016. godinu najavljen je čitav niz novih investicija, zbog čega bi Bihać trebao biti veliko gradilište.

"U Gradu Bihaću će vrlo brzo započeti izgradnja fabrike za preradu voća i povrća koja će imati 75 radnika, zatim u objektima preduzeća Šipad ubrzo ćemo imati fabriku za proizvodnju fasadnih mrežica koja bi trebala uposliti 30 radnika. U Kamenici će se pokrenuti pogon za preradu papirne ambalaže, a u ovom mjestu će započeti i izgradnja najveće fabrike za proizvodnju paleta na prostoru USK, kao i jedan pogon za proizvodnju armaturnih mreža“, ističe Toromanović.

Pored toga, gradit će se nova dva poslovno-stambena objekta u vrijednosti 6 i 4 miliona KM. Planirana je i izgradnja četiri Doma kulture u četiri mjesne zajednice u Bihaću, kao i projekti izgradnje lokalnih puteva u vrijednosti 1,7 miliona KM. Gradsko vijeće odobrilo je i građenje pet šehidskih obilježja, šest spomen ploča logorašima, kao i jednu spomen ploču kao zahvalu svim braniocima Grada Bihaća.

Iz Gradske uprave ističu da je u protekle 3,5 godine u Bihać stiglo preko 160 miliona KM različitih investicija, ali i da je u istom periodu izdvojeno 9,3 miliona KM za izgradnju 38 kilometara putne mreže.

"Tu je objekt Bingo koji je vrijedan 25 miliona KM, objekt FIS-a 15 miliona KM, objekt Agram koji vrijedi skoro 40 miliona KM i koji se trenutno radi, kao i čitav niz drugih investicija. I naravno, ono čime smo veoma ponosni jeste KfW projekat, kao jedan od najznačajnijih projekata u regiji, a radi se o Projektu odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda u Bihaću vrijedan 60 miliona KM", kaže Toromanović.

Prema Toromanoviću, Grad Bihać je jedina lokalna zajednica koja, poredeći podatke iz decembra 2014. i decembra 2015., bilježi rast zaposlenosti za oko 1.700 osoba što je, kako ističe, dokaz otvorenosti i transparentnosti Gradske uprave i dolaska raznih investicija.

klix.ba

Izgradnja BBI centra u Bihaću čeka dozvolu gradske uprave

Do izgradnje BBI centra u Bihaću ostalo je da BBI Real Estate od grada dobije urbanističku dozvolu. Ta kompanija je u martu ove godine predala dokumentaciju, a u želji da saznamo više informacija o ovoj investiciji kontaktirali smo BBI Real Estate. Generalni direktor Sead Živalj je za eKapiju rekao da još ne znaju kada će je dobiti.

- Tražili smo pisano očitovanje gradskih vlasti, ali još nikakvog zvaničnog objašnjenja nismo dobili. BBI Real Estate je još prošle godine, u postupku javnog nadmetanja, kupio nekretninu Kino Una u centru Bihaća koje već niz godina nije u funkciji. U javnom pozivu je bilo navedeno da se na toj lokaciji može graditi poslovni objekat sa tri podzemne etaže, prizemlje i četiri sprata - rekao je Živalj.

Iz uprave Grada Bihaća dobili smo informaciju da je ostalo da se sprovedu neophodne procedure pred dobijanje dozvole.

- Ostalo je da se uradi anketa među stanarima u čijoj blizini bi se gradio ovaj tržni centar. Nakon toga, i kompletne pripremljene dokumentacije, neće biti problema da se dodijeli dozvola. Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH je dala zeleno svjetlo, jer bi se ovaj objekat gradio blizu džamije - naveli su za eKapiju.

Inače po prvobitnom planu BBI Galeria u Bihaću je trebala biti otvorena u septembru 2017.

- Što se tiče drugih gradova, ako bi pronašli atraktivnu lokaciju u nekom većem gradu koja je imovinski i urbanistički 'čista', bili bi spremni realizovati projekat kao što je BBI Centar u Sarajevu, naravno primjereno tom gradu - zaključio je Živalj.

ekapija.com

Bihać u projektu korištenja šumske biomase za proizvodnju energije

Zlatan Čizmić, šef Odsjeka za komunalne djelatnosti u gradskoj upravi Bihaća, održao je radni sastanak sa Mersudinom Avdibegovićem sa Šumarskog fakulteta Univerzitet u Sarajevu. Na sastanku se razgovaralo o projektu „Analiza potencijala i pripremljenosti za korištenje šumske biomase za proizvodnju energije“, a kojeg implementira Češke Republika putem Češke razvojne agencije i firme GEOtest d.o.o. Sarajevo.

Grad Bihać u julu ove godine ispunio je obrazac-upitnik sa općim pitanjima o gradu Bihaću, šumama i šumskim bogastvima i svoj problematici koja prati iskorištavanje i čuvanje šumskih resursa, kao i mogućnosti da se koristi šumska biomasa za proizvodnju toplote za grijanje stanova, kuća, škola, fakulteta, bolnica, javne administracije i slično. Na osnovu toga upitnika, grad Bihać je u konkurenciji preko 30 lokalnih zajednica ušao među 14 gradova i općina sa kojima treba nastaviti razgovore i ići eventualno u implementaciju projekta daljinskog grijanja na šumsku biomasu.

"Napravljen je jedan kompletan Izvještaj o stanju šuma, šumskih ekositema, iskorištavanju istih i vođenju brige i odgovornosti o tim važnim resursima u gradu Bihaću, na jednoj strani i mogućnostima izgradnje toplane na drvnu biomasu za potrebe stanovništva grada Bihaća. U Bihaću je prije rata postojao sistem centralnog grijanja i od tri kotlovnice na lož ulje, danas je u funkciji samo jedna kojom se zagrijava JU“Poliklinika“ Bihać. Druge dvije kotlovnice su devastirane a sistem daljinske distribucije toplotne energije nije uspostavljen, uprkos značajnim ulaganjima u obnovu pomenute infrastrukture", ističe Čizmić.

Procjena je da trenutno 46 posto stambenih objekata koristi drvo kao energent za grijanje. Značajan je broj internih kotlovnica u institucijama i individualnim stambenim objektima, a primjetan je i trend prelaska ovih kotlovnica na pelet. Uspostava sistema centralnog grijanja na bazi sagorjevanja šumske i drvne biomase je predviđen i u strateškim razvojnim dokumentima na nivou Grada (Strategija razvoja općine Bihać, LEAP i SEAP).Pored projekata povećanja energetske efikasnosti i utopljavanja zgrada(finansijer UNDP i gradska Uprava), realizirano je i nekoliko projekata koji su za cilj imali korištenje biomase kao energenta. Kotlovnice u većini škola na području grada Bihaća koriste pelet, a u 2017. godini se planira da se i zgrada gradske uprave Bihać počne grijati na pelet.

Idući sastanak i finalni razgovori o ovoj temi i eventualni produžetak saradnje sa Češkom razvojnom agencijom, kroz implementaciju Projekta daljinskog grijanja u gradu Bihaću, biti će organiziran za dvije sedmice u Sarajevu.

Akta.ba