Frapantni primjeri kako se odnosimo prema historijskom naslijedju

Zahvaljujući dugoj historiji postojanja, Bosna i Hercegovina ima i izuzetno značajno kulturno-historijsko naslijeđe, o čemu svjedoče izuzetno vrijedni spomenici koji se mogu vidjeti u gotovo svakom kutku naše domovine. 

Nelegalna gradnja

Ti svjedoci duge i burne historije već stoljećima unazad, ali i danas, izazivaju divljenje, pogotovo stranih turista koji upravo kulturno blago navode kao jedan od najčešćih razloga posjeta našoj zemlji, nerijetko nam poručujući kako nismo ni svjesni kakvim draguljima raspolažemo. Da je svijest o tom pitanju veoma niska, potvrđuje, nažalost, i poduga lista ugroženih nacionalnih spomenika u BiH. Prema evidenciji Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, trenutno njih 78 ima taj neslavni epitet.  Osim što mnogi od njih propadaju zbog nebrige ili, jednostavno, neodolijevanja zubu vremena, mnogo je primjera i da spomenici stradaju isključivo od ljudske ruke, a primjeri uništavanja koji su, uglavnom, uzrokovani nelegalnom gradnjom su frapantni.   

Tako pojedinci sebi daju pravo da grade teniske terene na dijelovima zemljišta gdje se nalaze nacionalni spomenici, da vade kamen iz zidova zaštićene tvrđave i koriste ga za pravljenje svojih objekata, da kopaju i uklanjaju predmete arheološkog naslijeđa, da spomenike uništavaju u vojnim vježbama, da vozilima prelaze preko nekropola, ali i da potkopavaju nekropole, zbog čega iz grobnica ispadaju kosti onih koji su tu sahranjeni. Takav je slučaj na nekropoli sa stećcima na lokalitetu Navitak u olovskom selu Boganovići.     Govoreći o ugroženim nacionalnim spomenicima, u Komisiji nam objašnjavaju da je ova lista napravljena kako bi ukazali na to da ovom historijskom blagu prijeti nestanak, ali i s ciljem usmjeravanja pažnje svih nadležnih institucija na problem, kao i mogućih donatora i investitora. 

"S obzirom na to da je implementacija odluka Komisije u nadležnosti vlada entiteta, Komisija je zatražila da poduzmu sve neophodne mjere iz njihove nadležnosti radi zaštite ugroženih spomenika. Bez obzira na vlasništvo, entitetske vlade su dužne osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju, rehabilitaciju nacionalnih spomenika i druge mjere potrebne za provedbu odluka Komisije" - kažu u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.  

Postupak u tužilaštvu 

Upitani za sankcije predviđene u slučajevima uništavanja spomenika koji su zvanično pod zaštitom države, u Komisiji kažu da, ukoliko se utvrdi da je došlo do oštećenja ili uništavanja nacionalnog spomenika, pokreće se postupak kod nadležnog tužilaštva radi utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinilaca

"Ukoliko nacionalni spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi osobine spomenika usljed raznih aktivnosti, uključujući i konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove bez dozvole nadležnog organa, Krivičnim zakonom Federacije BiH utvrđena je kazna zatvora do pet godina, dok je u skladu s Krivičnim zakonom Republike Srpske za isto djelo previđena zatvorska kazna do osam godina" – kažu Komisiji. 

U vezi s destrukcijom nacionalnih spomenika, odnosno zahvatima koji nisu u skladu s propisanim mjerama zaštite, Komisija, i pored  ograničenih nadležnosti u oblasti zaštite kulturnog naslijeđa, poduzima sve mjere koje joj stoje na raspolaganju. 

"Komisija smatra velikim nedostatkom nepostojanje inspektora nadležnog isključivo za kulturno naslijeđe, jer inspekcijski nadzor nad kulturno-historijskim naslijeđem, kao i nadzor nad svim ostalim intervencijama u prostoru, vrši urbanističko-građevinski inspektor. Komisiji nije poznato je li ijedno rješenje urbanističko-građevinskog inspektora u posljednjih dvadeset godina izvršeno, dok je bespravna i neplanska gradnja prisutna u velikom obimu" - upozoravaju u Komisiji.

Kriteriji za utvrđivanje najugroženijih spomenika  

• da nije bio u potpunosti srušen u ratu 1992./1995. 
• da je rijedak ili jedinstven primjerak određenog tipa ili stila
• da ima visoku vrijednost
• da ima veliki značaj za obnovu građanskog povjerenja i za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH  
• da postoji opasnost da spomenik izgubi svoja najznačajnija svojstva ili da u potpunosti nestane usljed ljudskog ili djelovanja prirode 

Veliki potencijal za razvoj turizma

Veliki broj odluka Komisije odnosi se na zaštitu graditeljskih cjelina, historijskih i arheoloških područja te arhiva i zbirki, tako da broj pojedinačnih dobara koja su obuhvaćena zaštitom na osnovu odluka Komisije iznosi više hiljada pokretnih i nepokretnih spomenika.  

Osim pokretnih i nepokretnih dobara, nacionalnim spomenicima proglašeni su i gradski urbani ansambli poput Mostara, Jajca, Kreševa, dijelova Stoca i dr. te kulturni pejzaži poput kulturnog pejzaža sela Lukomir, koje karakterizira snažna interakcija prirodnih i antropogenih faktora. 

"Svi ovi nacionalni spomenici predstavljaju veliki potencijal za razvoj turizma, što podrazumijeva da kulturno naslijeđe ima tretman razvojnog resursa. Tome obavezno mora prethoditi tzv. upravljanje kulturnim naslijeđem koje mora biti zasnovano na principima integrirane zaštite" - kažu u Komisiji.  

78 ugroženih nacionalnih spomenika - kompleksa, jezgara, historijskih i arheoloških područja, kuća, džamija, crkava, tvrđava, kula, biblioteka, graditeljskih i grobljanskih cjelina, pokretnih dobara, kulturnih krajolika i pejzaža, nekropola sa stećcima, arhivskih građa

1. Ada u Stocu

- razaranje Opijačeve kuće unutar zaštićene cjeline i izgradnja novog objekta čiji oblik i obrada narušavaju zaštićenu cjelinu

2. Radimlja kod Stoca

- u neposrednoj blizini nekropole izgrađena industrijska i trgovačka zona prema nezakonito usvojenom regulacionom planu

3. Stari grad Stolac

- nezakonita izgradnja 15 križeva, od kojih je jedan izgrađen od betona i obložen kamenom iz zidova zaštićene tvrđave

4. Tvrđava u Jajcu

- utvrda ugrožena zbog neodržavanja i nepovoljnih klimatskih uvjeta

5. Resulbegovića kuća u Trebinju

- betoniranje ploče i izgradnja sportskih terena na prostoru zaštićenog spomenika

6. Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini (Foča)

- izgradnja novog objekta na zaštićenom prostoru srušenog spomenika, uništavanje fragmenata spomenika

7. Ripač kod Bihaća

- unutar zaštićenog područja nezakonito se grade objekti

8. Blagaj

- izgradnja novih objekata koji narušavaju zaštićenu cjelinu historijskog jezgra

9. Šeranića kuća u Banjoj Luci

- ugrožena nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

10. Crkva sv. Georgija (Đurđevica) u Gomiljanima, Trebinje

- spomenik ugrožen nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

11. Korića-han u Gračanici

– unutar zaštićenog područja nezakonito se grade objekti

12. Tvrđava Kozarac, Prijedor

- unutar zaštićenog područja nezakonito se grade objekti

13. Stari grad Bužim

– graditeljska cjelina ugrožena nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

 14. Kreševo 

– historijsko gradsko područje ugroženo rušenjem objekata u sastavu cjeline

15. Rataje, Foča

- arheološko područje ugroženo nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

16. Stari grad Ljubuški 

- ugrožen nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

17. Džamija i medresa Mehmed-paše Kukavice u Foči 

– ostaci graditeljske cjeline su ugroženi izgradnjom stambenih objekata u neposrednoj blizini kompleksa

18. Stari grad Prusac, Donji Vakuf 

– ugrožen nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

19. Stari grad Koštun (Koštur) u Dabrici, Berkovići, RS 

– ugrožen usljed totalnog neodržavanja

20. Groblje na Presjeci kod Ustikoline, Foča 

– ugroženo ubog neodržavanja, vegetacije i postojanja minskog polja

21. Most na rijeci Žepi, Rogatica, RS 

– ugrožen usljed oštećenja konstrukcije

22. Balagija (Balaguša) džamija s haremom u Livnu

- ugrožena zbog vlage koja oštećuje zidove i dekoracije na njima

23. Srpska pravoslavna crkva sv. Nikole u Srđevićima, Gacko

– ugrožena slijeganjem terena i zbog vlage koja oštećuje zidove i dekoracije na njima

24. Delijaš kod Trnova

- nekropola ugrožena zbog opasnosti od pomjeranja stećaka iznad puta

25. Kazanci, džamija Osman-paše Kazanca, kod Gacka

– ugrožena zbog opasnosti od urušavanja munare

26. Stari grad Glamoč

– ugrožen zbog nepoduzimanja hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

27. Stari križevi u Drežnici kod Mostara 

– ugroženi zbog nepoduzimanja hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

28. Stari grad Samobor 

– ugrožen zbog nepoduzimanja hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

29. Helenistički grad Daorson u Ošanićima kod Stoca, FBiH

– ugrožen zbog neodržavanja, protuzakonitog korištenja metal-detektora, iskopavanja i uklanjanja predmeta arheološkog naslijeđa, uništavanja kiklopskih zidova grafitima i sl.

30. Zasoci Brdo i Perići, naselje Hodovo, općina Stolac

– nekropole sa stećcima ugrožene zbog neodržavanja,

31. Pravoslavno groblje u selu Ljubljenici, Berkovići

– ugroženo zbog neodržavanja

32. Sulejman-pašina kula u Odžaku kod Bugojna 

– stabilnost objekta ugrožena usljed pojave vegetacije i neodržavanja, opasnost od kolapsa objekta

33. Staro pravoslavno groblje u Šljivnu na Manjači, Banja Luka

- oštećeno tokom vojnih vježbi EUFOR-a, te ugroženo usljed neodržavanja

34. Ostaci stare tvrđave Prozor

– ugroženi zbog nepoduzimanja hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja

35. Prahistorijska gradina, Stari grad Sokolac u selu Sokocu, općina Bihać

– ugroženi usljed nepoduzimanja hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;

36. Tašlihan, općina Stari Grad, Sarajevo

- arheološko područje ugroženo intervencijama koje narušavaju integralnost i autentičnost

37. Zgrada nekadašnjeg Samostana i škole časnih sestara Milosrdnica u Travniku

– u požaru teško oštećeni krovna konstrukcija i pokrov; objekt ugrožen i prisustvom vlage i neodržavanjem 

38. Dvorana bivšeg hotela “Bosna“ u Brčkom

- zgrada Turskog konzulata

39. Nekropola sa stećcima Srednje, Ilijaš

– započeti radovi na izgradnji objekata (gasulhana i imamska kuća), koji su potkopali nekropolu i ugrožavaju stećke

40. Stari grad Kamengrad, Sanski Most

– objekt djelimično prekriven samoniklim rastinjem, ugrožen usljed neodržavanja, što uzrokuje trajni gubitak dijelova objekta

41. Navitak u selu Boganovići, općina Olovo

– prokopavanje i proširivanje prilaznog puta stambenim objektima koji se nalaze u blizini nekropole sa stećcima. Nekropola potkopana s južne strane i iz grobnih mjesta ispadaju kosti onih koji su sahranjeni na tim mjestima

42. Musafirhana (Salihagića kuća) u Fojnici 

- nepoduzimanje mjera zaštite od daljnjeg propadanja i mjera održavanja

43. Nekropola sa stećcima na lokalitetu “Mramorje“ na lokalitetu Moguš, Olovo

– stećci utonuli i ugroženi vegetacijom (širenje borove šume)

44. Hadžišabanovića kuća u Sarajevu, općina Stari Grad, Sarajevo

- objekt teško oštećen eksplozijom plina i trenutno izložen utjecaju atmosferalija

45. Zgrada Društva Crvenog krsta u Sarajevu, općina Centar

- objekt teže oštećen tokom rata, a nisu vršeni nikakvi sanacioni radovi

46. Opara, općina Novi Travnik

– nekropola ugrožena usljed pomjeranja stećaka i izgradnje ograde koja je presjekla nekropolu na dva dijela

47. Jajce kasarna u Sarajevu 

- nema definiranog vlasnika; struktura objekta tokom rata teško oštećena i od tada je izložen atmosferskim utjecajima i niko ga ne održava

48. Korito Bregave s mlinicama, stupama i mostovima, općina Stolac 

– ugrožena neodržavanjem objekata; većina mlinica i stupa je pred kolapsom

49. Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo

– prostori u kojima se arhivska građa čuva ne uvjetima ne zadovoljavaju međunarodne arhivske standarde (vlažnost zraka, temperatura, svjetlost i dr.), što vodi ka propadanju ili potpunom uništenju pojedinih eksponata

50. Selo Lukomir (Gornji Lukomir), Konjic 

– ugroženo nepostojanjem plana upravljanja, propadanjem objekata usljed neodržavanja i iseljavanjem stanovništva iz sela

51. Selo Sovići, Jablanica

- ugroženo prirodnim klizištem, kao i inicijativom pojedinaca za izmještanjem nekropole unutar Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci i Rama-Šćitu

52. Stari grad Todorovo (Novigrad) i džamija u Todorovu, Velika Kladuša

- ugroženo nedostatkom redovnog održavanja, nestajanjem struktura (Stari grad) i izloženosti atmosferskim utjecajima (nepostojanje krova i postojanje vegetacije na objektu džamije)

53. Utvrda Vrnograč u Vrnograču, Velika Kladuša

- ugrožena samoniklom vegetacijom i neodržavanjem što uzrokuje trajni gubitak dijelova cjeline

54. Gračani, Konjic, FBiH 

– nekropola sa stećcima i grobovi direktno ugroženi eksploatacijom pijeska na lokalitetu, zbog čega se stvara klizište

55. Kinoteka BiH u Sarajevu 

– filmski materijal ugrožen usljed nezadovoljavajućih uvjeta čuvanja (vlaga), nepostojanja laboratorija za restauraciju i potrebe za stručnom obukom osoblja

56. Hadžibegova kuća (kuća Hasanbega Ljubovića) u Zvorniku 

– dugotrajno neodržavanje i oštećenje zbog kojih prijeti urušavanje objekta

57. Stara željeznička stanica na Ilidži u Sarajevu

- ugrožena usljed dugotrajnog neodržavanja i oštećenja, zbog kojih prijeti kolaps objekta

58. Nekadašnja Fabrika papira (“Papirna“) u Zenici

- zbog pukotina i oštećenja prouzrokovanih zemljotresom 27./28. i 30. jula 2012. godine, ugrožena je stabilnost i nosivosti dimnjaka tvornice, kao i sigurnost okolnih objekata, stanovnika koji žive u njima i prolaznika

59. Hastahana (zgrada Vakufske bolnice) u Sarajevu, općina Stari Grad

– urušavanje objekta zbog dugotrajnog neodržavanja, ugrožena je stabilnost preostalih dijelova konstrukcije, kao i sigurnost prolaznika

60. Kuća porodice Džabić, poznata kao Džabića kula, u Vrapčićima kod Mostara 

– dugotrajno neodržavanje i oštećenje zbog kojih prijeti urušavanje objekta

61. Zgrada u ul. Varoš 11 u Jajcu

– u objektu se ne stanuje više od 20 godina, što je, uz neodržavanje, glavni razlog veoma zapuštenog stanja

62. Grupa zgrada u Kotromanićevoj ulici u Sarajevu

– opasnost od konstruktivnog kolapsa

63. Hajduk kula na Kručevića brdu kod Čitluka

– dugotrajno neodržavanje i oštećenja zbog kojih prijeti kolaps objekta

64. Bijača, Ljubuški

– nekropola sa stećcima ugrožena usljed konzervatorsko-restauratorskih radova, agresivnim hemijskim sredstvima (a nisu prethodno izvedeni arheološki radovi, tj. grobovi nisu istraženi)

65. Dervišagića kuća u mahali Crvena Rijeka u Srebrenici

– kuća srebreničkog kadije hadži Husejna ef. Đozića ugrožena usljed nepoduzimanja mjera preventivne zaštite

66. Arhiv BiH, općina Centar, Sarajevo

- arhivska građa ugrožena vandalizmom i nezadovoljavajućim uvjetima čuvanja materijala

67. Ozren, Ilijaš

- nekropola sa stećcima i nišanima ugrožena usljed vandalizma (premještanje stećaka i prelazak motornih vozila preko njih), dezintegracije zbog dugogodišnjeg neodržavanja, nepovoljnih vremenskih utjecaja i niskog stepena svijesti članova PD Igman i zaposlenika KJP “Sarajevo-šume” o vrijednostima spomenika iz srednjovjekovnog perioda i osmanske uprave u BiH

68. Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, Čapljina

– neredovno održavanje, nestajanje struktura i izloženost atmosferskim utjecajima

69. Ferhat-pašina biblioteka u Banjoj Luci

– ugrožena nezadovoljavajućim uvjetima čuvanja materijala

70. Novo Selo (Franz Josefsfeld), Bijeljina

– ugroženo usljed nepoduzimanja mjera zaštite i održavanja

71. Staro pravoslavno groblje na Pašinovcu u Mostaru

– ugroženo usljed neodržavanja; tonjenje nadgrobnika, erozija terena i nepostojanje vegetacije koja sprečava negative utjecaje sunca i vjetra

72. Zgrada željezničke stanice Šipad (bivša željeznička stanica Steinbeiss) u Jajcu

– dugotrajno neodržavanje i oštećenja zbog kojih prijeti urušavanje objekta

 73. Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama, Gornji Vakuf-Uskoplje

– dugotrajno neodržavanje i oštećenja zbog kojih prijeti kolaps objekta

74. Kino Centar u Tuzli

– ugroženo usljed dugotrajnog neodržavanja i oštećenja nastalih slijeganjem terena

 75. Stari grad Kozograd, Fojnica

– dugotrajno neodržavanje

76. Mlinica u Budošima, Grad Trebinje

– dugotrajno neodržavanje

77. Kunovski zapis

- vlasništvo Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu

78. Stari grad Rmanj u Martinbrodu, općina Bihać

- ugroženi ostaci kule i zidova.

(avaz.ba)

---