Hrvatska nastoji bespravnu gradnju staviti u zakonske okvire do konca godine, Srbija se nada ovo privesti kraju tokom naredne tri godine, dok BiH i nakon tri legalizacije još uvijek ima ogroman broj nelegalnih objekata.

Uredba Vlade Republike Hrvatske (RH) o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih objekata, kako su ocijenili premijer RH-a Zoran Milanović i ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, posljednja je prilika za svođenje u zakonske okvire nelegalno građenih objekata, i to uz razmjerno malu naknadu.

Tako će vlasnici bespravno izgrađenih kuća platiti naknadu za legalizaciju bespravno izgrađenog objekta u iznosu od 500 do 22.000 kuna (od 70 do 3.000 eura), ovisno o vrsti i veličini objekta, te njegovoj lokaciji i modelu plaćanja.

Prema novom proračunu za legalizaciju kuće od stotinu kvadrata u glavnom gradu Hrvatske platit će se 3.200 kuna ili 420 eura, dok će za istu toliku ću na Jadranu platiti 22.400 kuna ili 3.000 eura.

Legalizacija u Hrvatskoji - isplativi kriminal

No, legalizacija bespravne gradnje naišla je na kritike prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića.

On je, kako piše Jutarnji list, podržao projekat dovođenja nezakonite gradnje u legalne okvire, ali je svog stranačkog kolegu Vrdoljaka upozorio i na probleme koje to nosi sa sobom.Za legalizaciju kuće od stotinu kvadrata u glavnom gradu Hrvatske plaća 420 eura, a za istu toliku ću na Jadranu 3.000 eura.

“Ovo je važna poruka. Mi nakon 1968., nakon 44 godine, šaljemo poruku da se kriminal isplati, da se kršenje zakona isplati. Govorimo o desecima i desecima tisuća objekata, ne znamo im ni broj. Kolega Vrdoljak, sad nastupa problem. Ako ne uspostavimo sustav praćenja, nismo napravili ništa”, poručio je Čačić.

I Vrdoljak je, piše Jutarnji list, svjestan da je stanje daleko od idealnog. Jedan od razloga za to on vidi u malom broju inspektora, kojih je samo dva do pet u svakoj županiji, što znači da je nemoguće nadzirati stanje u prostoru koji pokrivaju. Drugi problem su, istakao je, složene procedure jer za svaki nelegalni objekat inspektor čak sedam puta mora izlaziti na teren.

U Srbiji legalizacija u naredne tri godine

Legalizacija bespravno sagrađenih objekata u Srbiji bi se mogla provesti u sljedeće tri godine, a bespravni objekti legalizirali bi se prema posebno povoljnim uvjetima, najavio je ministar građevine i urbanizma Velimir Ilić.

Legalizacija u Srbiji bit će gotovo besplatna, plaćat će se samo troškovi administracije i geometara, i to u ratama.

Cijena legalizacije, kako objašnjava ministar, mora biti takva da je svaki građanin može platiti uprkos teškoj ekonomskoj situaciji.

No, vlasnike koji to ne učine ni uz takve pogodnosti čeka rušenje njihovih objekata, rekao je Ilić.

Dodao je kako će legalizacija biti gotovo besplatna. Naime, plaćat će se samo najnužniji troškovi za administraciju i geometre, i to u ratama.

BiH bez jedinstvene uredbe

U Bosni i Hercegovini na nivou države nije riješeno pitanje legalizacije bespravne gradnje. To je prepušteno kantonima, koji odluke o legalizaciji donose u prosjeku svake četiri godini, uoči izbora.U 2009. godini, samo na području KS-a bilo je 26.000 bespravno izgrađenih objekata.

Tako je u Sarajevkom kantonu od 1998. godine naovamo tri puta donesena odluka o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata. Zadnji put u maju 2006. gradonačelnica Sarajava i načelnici gradskih općina potpisali su Protokol o suzbijanju bespravne gradnje. Pa ipak još uvijek je ostao veliki broj nelegalnih objekata uglavnom zbog visokih troškova legalizacije i slabog materijalnog stanja Sarajlija. U 2009. godini, samo na području KS-a bilo je 26.000 bespravno izgrađenih objekata. Ipak, u posljednjih petnaestak godina samo jednom se desilo da je srušen neki nelegalni objekat i to zato što je izazvao klizište. 

Ministar prostornog uređenja i zaštite okoline Kantona Sarajevo (KS) Zlatko Petrović je u julu ove godine načelnicima opština je uputio prijedlog za novu legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. Naravno, i ovaj zahtjev se donosi uoči novih, opštinskih izbora.

U Republici Srpskoj ima blizu 80.000 bespravno izgrađenih objekata. Proces legalizacije je za većinu u toku, ali je odziv građana veoma slab, uprkos pozivu nadležnih ministarstava načelnicima opština. 

(Al Jazeera)