Zemaljski muzej BiH 4. oktobra zatvorit će vrata za javnost. Osim što će posjetiocima biti onemogućen ulaz u prostorije najstarije moderne kulturne i naučne institucije u regionu, njome će vladati praznina i tišina. 

Telefoni, internet, faks, sve će biti isključeno. Od ukupno 65 uposlenih, na radna mjesta javit će se tek nekolicina, da budu tu i ako mogu zaštite koju kolekciju. Rješenje finansijskoj agoniji se ne nazire, tvrdi direktor muzeja Adnan Busuladžić. 

''Posljednje dvije godine praktično smo ostali bez finansija. Naši uposlenici žive i rade bez penzionog i zdravstvenog osiguranja, bez plaća. Dugovanja radnicima premašila su milion i četiri stotine hiljada konvertibilnih maraka. Trinaest plaća nije isplaćeno'', govori Busuladžić. 

O ovom problemu, kaže, obaviješteni su svi u Kantonu, od premijera do svih ministara, a povratna informacija stigla je tek od Vahida Karavelića, ministra za boračka pitanja, u čijoj nadležnosti svakako nije Zemaljski muzej. 

''Ne mogu reći da je sve crno. Inicijativu Mirvada Kurića i Mirka Pejanovića podržali su zimus svi u Parlamentu, ali je zakazala izvršna vlast. Zapravo, daju se rješenja koja samo znače razvodnjavanje problema'', tvrdi direktor muzeja. 

Rješenje Busuladžić vidi u sudskom postupku. 

''Muzej će zatvoriti svoja vrata u vrijeme kada slavi 124 godine postojanja. Ovo nema veze s lokalnim izborima. Ovako više ne može. Naši problemi nagomilavaju se jer nikada nije definirano ko je osnivač muzeja, je li to država ili Mjesna zajednica Marindvor. Samo dugotrajnija sudska borba može potvrditi da Zemaljski muzej nije pao s neba'', tvrdi Busuladžić te dodaje da je to jedini način da se definira ko treba osigurati finansije za ovu ustanovu. 

(Dnevni Avaz/sa-c.net)