Odbor za energiju, energetiku i okoliš Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine(ANU BiH)  objavilo je svoj stav o nacrtu Okvirne energetske strategije Bosne i Hercegovine do 2035. Godine.

U Odbor za EEO su uključeni referentni naučnici i stručnjaci iz BiH u oblasti energetike i okoliša, sa znanjem, iskustvom i ambicijom, da doprinesu razvoju i transformaciji energetskog sektora BiH, u skladu sa potrebom održivosti i zahtjevima EU.

Usvajanje Strategije na nivou BiH jedan je od uslova za provođenje reformi u ovom sektoru, kao obaveza iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, te pristup fondovima EU i privlačenje investitora.

Navode da posebno treba imati u vidu izazove i složenost prilika otvorenog tržišta energije i konkurentnost sa kojim će biti suočeni energetski subjekti i privreda u BiH.

Ističu da je u uvodu Okvirne energetske strategije navedeno da je ‘’cilj prioritizacija ključnih energetskih strateških smjernica Bosne i Hercegovine s jasno postavljanim ciljevima i prioritetima’’, a u ''Indikativnoj mapi strateških smjernica'' da se u ''Okvirnoj strategiji nudi više različitih opcija ismjerova razvoja infrastrukture, pa je potrebno provođenje dodatnih analiza i odabira optimalnih projekata na strateškoj razini, kao i da planiranje mora biti relativno brzo i koordinirano, jer su brojnisektori međusobno zavisni’’.

''Smatramo da treba podsjetiti da već postoje značajni dokumenti koje treba uzeti u obzir, kao što su Studija razvoja energetskog sektora BiH (2008.), Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH (2009.), a posebno Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu (2013.) koja se pretežnoodnosi na energetski sektor, a prihvatile su je vlade oba entiteta i Vijeće ministara BiH'', navode iz ANU BiH.

Dodaju da Okvirna Strategija sadrži značajan obim podataka, informacija, te četiri scenarija razvoja energetskog sektora BiH, ali ne i sugestije, odnosno opredjeljenj, više za optimalni scenario imajući u vidu prilike i mogućnosti BiH, uz kvantifikaciju u projiciranom periodu.

Naročito se to odnosi na uključene planove izgradnje termoelektrana na ugalj, njihovu konkurentnost, kao odvojenih proizvodnih jedinica, a zbog troškova zaštite okoliša u skladu sa preuzetim obavezama i zahtjevima EU i Energetske zajednice, zatim troškova vezanih za emisije ugljendioksida. Uz to, realna je projekcija smanjenja proizvodnih cijena energije iz obnovljivih izvora.

''Osim toga, primarno mjesto u Strategiji treba da zauzme ključni element povećanja energetske efikasnosti konverzije energenata u elekričnu i toplotnu energiju, te smanjenjem potrošnje, ne samo finalne energije nego i primarne potrošnje u svim podsektorima'', ističu iz ANU-a

Također, ističe se potreba za identificiranjem prioriteta i prepoznavanjem problema čije rješavanje zahtijeva posebna znanja, iskustva i sopstvena istraživanja. Kako će izgledati energetska rješenja u budućnosti, kako će promjena energetske paradigme (obnovljivi izvori, energijski efikasna privreda, električna vozila, sl.) uticati na razvoj energetskog sektora u BiH, koja je cijena suzbijanja klimatskih promjena za BiH, da li izgradnja novih termoenergetskih blokova na ugalj ima alternativu, samo su neka od pitanja koja zahjevaju jasne odgovore.

''Zato bi ovakva vrsta dokumenta, kao Strategija (a ne ''Okvirna'') sa jasnim projekcijama i  opredjeljenjima, trebalo da bude realna osnova za donosioce odluka iz ove oblasti (ministarstva iparlamenti), uz naučnu i akademsku zajednicu (univerziteti i instituti), privredne subjekte (kompanije koje se bave energetikom i okolišem i koje koriste energiju) te svim ostalim subjektimazainteresovanim za ovu oblast'', navode iz ANU-a.

Dodaju da u skladu sa svojim okvirom rada i nadležnostima, Odbor za energiju, energetiku i okoliš ANUBiH može dati adekvatan doprinos u kreiranju strateških planova i ciljeva.

(Akta.ba)