Nakon dvije decenije ponovo se čuju otkucaji sa Sahat-kule u Mostaru

mostar sahat kulaSat na mostarskoj Sahat-kuli, nacionalnom spomeniku BiH koji nije bio u funkciji od 2000. godine, ponovo otkucava vrijeme. Tako nakon dvodecenijske pauze, na radost Mostaraca, ali i turista koji posjećuju ovaj spomenik, ponovo se čuje zvuk zvona sa Sahat-kule.

Radovi na sanaciji satnog mehanizma, kako nam je potvrdio Miralem Fajić, direktor Agencije „Stari Grad“ Mostar, koja je i realizirala projekt, započeli su koncem prošle godine.

Najpovoljniji ponuđač, nakon provođenja postupka javne nabavke, bila je Obrtnička radnja „Urar Mario“, kojoj je na koncu i povjeren posao u vrijednosti od 5.800 KM.

''Iskorišten je postojeći satni mehanizam, koji je bio u vrlo lošem stanju, a sve je rađeno, što je i konstatirano tokom primopredaje, u skladu s propisima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Izvođač je dao i dvogodišnju garanciju'', kazao nam je Fajić.

Mostarska sahat-kula nalazi se u mahali Brankovac, u čaršiji kao poslovnom dijelu grada, koja se nekad nazivala Kazaska, po majstorima kazazima. Visoka je 16 metara, ima pravougaonu osnovu i piramidalno četverostrešno krovište.

Poznati turski putopisac Evlija Čelebija u svom djelu ''Sejjathaname'' navodi ovu sahat-kulu „s čijeg se zvonika zvuk čuje na daljini od tri sata hoda“, što je bila uobičajena mjera za udaljenost.

U informaciji Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika stoji da je „legator Fatima kaduna Šarić podigla Sahat-kulu u Mostaru prije 1636. godine“.

O legatorki, Šarića kaduni postoji i narodna pjesma koja glasi:

„Zareče se Šarića kaduna/ u mahali među hanumama/ „Jest tako mi dina i imana/i tako mi šehri –ramazana/sagradiću mekteb i munaru/ i veliki sahat u Mostaru/nek' se čuje preko Bišća ravna/Velagića i Blagaja grada/ a da nije Bišine/ čulo bi i Nevesinje.“

U historijatu o Sahat-kuli ostat će ubilježeno ime Avdage Bjelavca, sahadžije iz Mostara, koji se brinuo o satnom mehanizmu.

Za vrijeme Austro-Ugarske uprave, neposredno pred njen slom 1917. godine, vlasti su zvono skinule i pretopile za ratne svrhe i jedno vrijeme Sahat-kula je izgubila svoju funkciju. Ponovo se našao dobrotvor, ovaj put to je bio Bajram Bijedić, trgovac iz Mostara koji je 1919. godine uspio sahat opraviti o svom trošku. No, sedam godina kasnije satni mehanizam se pokvario i Mostar je ostao bez javnog sata iz osmanskog perioda.

Tek poslije Drugog svjetskog rata pristupilo se restauraciji Sahat-kule i postavljanju sata koji je nabavljen iz italijanskog grada Trebina kao poklon tamošnje firme gradu Mostaru. To se desilo 1981. godine, prilikom svečanog otvaranja Spomen-kuće Džemala Bijedića koja se nalazi prekoputa Sahat-kule. Nakon rata, ponovo je iz istog grada iz Italije dopremljen satni mehanizam koji je bio u funkciji sve do 2020. godine.

(Avaz)

 

Prijavite se ili registrujte kako biste ostavili komentar.

Prijavite se Registrujte se

Top