Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za razvoj solarnih elektrana (naročito Hercegovina), ali kao i u svim ostalim područjima, potrebno je dosta napora i ulaganja da se stvari od značaja za ova segment dovedu u red, kako bi se ljudi lakše odlučivali za ulaganja u ovaj oblik obnovljivih izvora energije.

Prednosti

"BiH raspolaže značajnim resursom za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije. Jedan od načina da se intenzivira korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne energije je i donošenje zakona o prosumerima (proizvođačima-potrošačima električne energije) koji električnu energiju iz fotonaponskih elektrana proizvode za sebe, višak isporučuju u mrežu, manjak uzimaju iz mreže, a plaćaju razliku po unaprijed ustanovljenim kriterijima i cijenama", kazali su nam iz Elektroprivrede BiH.

Spoznavši moć sunčeve energije, od koje se upotrebljava samo jedan neznatni dio, firma Ivex iz Usore odlučila se prvo za izgradnju solarne fotonaponske elektrane. Prvu takvu elektranu na području Zeničko-dobojskog kantona izgradili su 2012. godine pod nazivom IVEX, snage 30 kW.

"Kroz izgradnju solarne fotonaponske elektrane IVEX spoznali smo višestruke prednosti solarne energije i koliko je zapravo ona neiskorištena i već 2013. u neposrednoj blizini upravne zgrade u rad puštamo solarnu fotonaponsku elektranu ENERGY TRADE snage 150 kW koja je instalisana direktno na tlo. Četiri godine kasnije, tačnije 2017, proširujemo svoje kapacitete trećom solarnom fotonaponskom elektranom IVEX 2, čija je snaga također 150 kW", kazala nam je Jelena Erceg iz Ivexa.

Procedure za dobijanje dozvola za gradnju solarnih elektrana su, kaže Erceg, dugotrajne i prilično iscrpljujuće. Za izgradnju njihove prve solarne elektrane procedura je trajala oko 18 mjeseci, “jer je u tom periodu sve vezano za solarnu energiju u našoj državi bilo u povojima”.

"Godišnje proizvedemo oko 350.000 kWh u naše tri solarne elektrane, a proizvedenu energiju prodajemo Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK). S obzirom na to da smo spoznali moć sunčeve energije od koje se upotrebljava samo jedan neznatni dio, kroz protekli period izgradili smo tri solarne elektrane i tu ne planiramo stati. U proceduri smo dobijanja dozvola za izgradnju još dvije solarne elektrane. Ako sve bude išlo po planu, jedna od njih bi trebala biti izgrađena do sredine ove godine", istakla je Erceg.

Na distributivnu mrežu Elektroprivrede BiH priključeno je 86 solarnih elektrana, a njihova proizvodnja u 2019. godini iznosila je 4.902.022 kWh.

"Cijena električne energije po kojoj snabdjevači otkupljuju od Operatora za OIEiEK je veća od proizvodne cijene električne energije. U FBiH je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji definisan sistem poticaja u okviru kojeg se proizvođačima električne energije iz postrojenja na obnovljive izvore energije plaća za svaki kWh proizvedene električne energije po cijenama koje su za privilegovane proizvođače i nekoliko puta veće od referentne cijene", kažu iz Elektroprivrede BiH.

Tenderi

Sve je više ozbiljnih investitora koji su zainteresovani za energetske projekte u oblasti iskorištavanja solarne energije, a u narednih nekoliko mjeseci Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona planira raspisati tri tendera za izgradnju solarnih elektrana. Kako nam je kazao kantonalni ministar privrede Nijaz Kadirić, planiraju raspisati javni poziv za izgradnju solarnih elektrana u Bosanskom Petrovcu, Bihaću i Sanskom Mostu.

"Još razgovaramo sa stručnim ljudima iz ove oblasti o lokacijama gdje bi to bilo najbolje uraditi. Aktivnostima Ministarstva podstakli smo veliki interes i kod domaćih i stranih investitora da ulažu u ovu oblast. Potencijal, kako za solarnu tako i vjetroenergiju, u Kantonu je veliki. U USK-u ima dosta napuštenog zemljišta koje se ne može iskoristiti u poljoprivredi, a idealno je za proizvodnju solarne energije", kaže Kadirić.

Prošle godine u USK-u je počela da radi prva solarna elektrana i to u Bosanskom Petrovcu, a Kadirić kaže kako su njeni rezultati odlični. Proizvodnja je za 10 posto veća nego u Hercegovini, gdje je temperatura zraka inače veća.

"Međutim, solarna energija treba teren gdje se oprema neće pregrijavati, tako da su naše temperature, koje uglavnom ne prelaze 35 Celzijusa, idealne za proizvodnju solarne energije", istakao je Kadirić, te podsjetio kako je prošle godine počela gradnja prvog vjetroparka u ovom kantonu. On je tek u početnoj fazi, a to je, kaže, dugogodišnji proces.

(Oslobođenje)