Jedino arhitekte nisu zaboravile staru hidroelektranu u Banjaluci, Delibašino selo. Dok je oštećenu i potpuno zapuštenu posjećuju samo pokoji fotografi, turisti i ribolovci, javila se mogućnost za njen spas.

Naime, ideju za njenu obnovu predstavili su studenti Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta odnijevši pobjedu kao najbolji projekat naziva “Mlin kulture”.
Zahvaljujući jednoj od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je izgrađena 1899. godine, Banjaluka je bila među prvim gradovima koji su dobili struju, čak osam godina prije Zagreba, koji je osvijetljen 1907.godine. Osvjetljene su tada prostorije Gradske uprave Banjaluke, pojedine javne službe, dvije željezničke stanice, kao i pojedina domaćinstva.

Danas, mjesto sa kojeg je stigla svjetlost, pada u potpuni mrak. Išarana, polupanih prozora ali otključana. Projekat Mlin kulture, mladih arhitekata mogao bi dati novo ruho hidrocentrali, koja je je pala u zaborav.

Svi dosadašnji pokušaji njene obnove su propali. Svojevremeno su bili angažovani strani konsultanti koji su procijenili da na ovom mjestu zbog devastacije postojećeg objekta nije moguće napraviti novu hidroelektranu, već bi morala biti primjerena uzvodno, što bi stvorilo probleme imovinsko pravnih odnosa sa Katoličkom crkvom.

Nakon toga, kada je utvrđeno da se ne može vratiti u prvobitnu namjenu, a to je da proizvodi električnu energiju, stvorila se ideja, preduzeća Elektrokrajina u čijem je vlasništvu da se pretvori u muzej. Međutim, i to je ostalo samo na ideji.

2020. godine ponovo je na kratko pokrenuta priča o njenoj obnovi, kada su u preduzeću Elektrokrajina istakli da se uz određena ulaganja može dovesti u funkcionalnu formu.

Staru HE Delibašino selo sagradili su monasi franjevačkog samostana Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv.

Na područje Banjaluke došli su 1869. godine. Izgradili su manastir “Mariju Zvijezdu”, siranu, pivaru, radionice, štampariju…

Elektrana je funkcionisala sve do osamdesetih godina prošlog vijeka kada je oštećena u poplavi.

Objekat star više od jednog vijeka pokušavaju spasiti studenti. Autori najboljeg rada su studenti Aleksandar Marić, Nemanja Petković, Isidora Komljenović, Anastasija Šarenac, a mentori su prof. dr Milijana Okilj i Milica Malešević, viši asistent.

(N1)