Uz most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, na bosanskohercegovačkoj Listi svjetske baštine UNESCO-a je i Stari most i stara gradska jezgra Mostara.

Ipak, primjetni su problemi s (ne)održavanjem mostarskog Starog grada. Već duže vrijeme brojni arhitekti, restauratori, historičari ali i turistički radnici upozoravaju na velike poteškoće i nepravilnosti u području koje predstavlja UNESCO-zonu u Mostaru. Nebriga oko ovog dijela grada je otišla toliko daleko, da, prema riječima stručnjaka iz područja historijske baštine i arhitekture, prijeti skidanjem s UNESCO-ve Liste svjetske baštine.

„Pogledajte ovaj užas! Na objektima starim nekoliko stotina godina su klima uređaji, satelitske antene, PVC otvori… Kaldrma je toliko loše postavljena da je nemoguće njom normalno koračati. O tome da ovuda mogu proći majke s bebama u kolicima ili osobe s invaliditetom koje koriste pomagala pri kretanju je nemoguće govoriti“, ogorčena je Zehra Čolić, stanovnica Mostara.

Amir Pašić, doktor arhitekture, te jedan od vodećih svjetskih stručnjaka iz tog područja, kaže da Stari grad zahtjeva što hitniju izradu Regulacionog plana.

„Regulacioni plan je istekao prije četiri godine. On hitno mora biti izrađen. Mora se analizirati postojeće stanje, da se sagledaju elementi zbog čega se dešava ovo što se dešava, te da se urade smjernice intervencija. A intervencije će itekako biti potrebne.

Kao neko ko ima 45-godišnje iskustvo sa Starim gradom, ističem da je ključno pitanje upravljanja tim područjem i izrada menadžment plana. Potrebno je uvesti komunalni red. Pitanje je kontrole – od boje fasada, postavljanja klima uređaja, do najsitnijih detalja kao što je ispisivanje imena vlasnika, odnosno, korisnika prostora u staroj gradskoj jezgri. Treba reorganizirati agenciju koja upravlja tim područjem“, navodi Pašić.

Da je stanje uistinu loše potvrđuje i univerzitetska profesorica, arhitektica-konzervatorica Maja Popovac, koja je bila uključena u proces obnove mostarskog Starog mosta koji je 23. jula 2004. pušten u funkciju.

„Stari grad u Mostaru je, prema mom mišljenju, u najgorem stanju od završetka rata u Bosni i Hercegovini. Narušeno je sve ono kako bi stara gradska jezgra trebala izgledati. Evidentan je izostanak bilo kakvih pravila koji bi pomogli vlasnicima ili korisnicima prostora u starom dijelu grada. Ovako, sve je jako loše!

Agencija Stari grad je nadležna, ali tu je i prebacivanje odgovornosti i na nivo Federacije BiH, pa i države. Stari grad u Mostaru se hitno mora staviti pod nadležnost stručnjaka. Mora se slušati struka, moraju se poštivati zakoni i propisi. Generalno je ovdje primjetan nedostatak nadzora. Struka je isključena iz svih procesa i faza obnove i održavanja. Nikom nisu interesantne gomile šalova upitne kvalitete, ruske babuške, kineski ili turski suveniri koji su preplavili Stari grad. Čak su i tende koje su postavljene, urađene potpuno amaterski, s pravopisnim greškama i na bosanskom (hrvatskom, srpskom) i na engleskom jeziku”, tvrdi.

Profesorica Popovac je zabrinuta da bi UNESCO mogao reagovati, ukoliko se trend zapuštenosti stare mostarske jezgre nastavi.

„Bojim se da bi, ako se nastavi ovakav odnos prema staroj gradskoj jezgri, UNESCO mogao početi proces povlačenja Mostara, odnosno stare gradske jezgre sa svoje Liste svjetske baštine. To bi bilo katastrofalno za ovaj grad, ali i razumljiv potez jer se uistinu ne vodi računa o historijskog jezgri. Struka je odavno digla svoj glas. No, niko nas ne sluša“, govori profesorica Popovac.

Iz Agencije „Stari grad“, na pitanje zašto su na tendama u staroj gradskoj jezgri Mostara evidentne pravopisne greške, te zbog čega je kaldrma urađena nestručno, odgovaraju: „Nadzor na izradi i postavljanju tendi radilo je tehničko osoblje Agencije ‘Stari grad'”.

„Natpisi na tendama rađeni su na engleskom kao međunarodnom jeziku, a prevod na bosanski (hrvatski) je urađen doslovno. Zamjena metalnih tendi koje ne odgovaraju tradicionalnim će biti urađena kada za to budu osigurana finansijska sredstva. Agencija ‘Stari grad’ kao odgovorna institucija i implementator projekta će preuzeti odgovornost za sve eventualne tehničke nedostatke. Postavljanje kaldrme u Starom gradu rađeno je 2004. godine, a Agencija ‘Stari grad’ tada nije postojala. Služba za komunalne poslove Grada Mostara je nadležna za održavanje kaldrme, kao i ostalih javnih površina“.

Predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić (SDA) upitan o stanju stare gradske jezgre kaže da je je Grad umnogome zavisan od Komisije za zaštitu spomenika, kao i nivoa Federacije BiH.

„Nadam se da ćemo već tokom ove godine nabaviti mašine koje će služiti za čišćenje Starog grada. Doći će na red i komunalni problemi u tom području. Slažem se da moramo mnogo učiniti, kako bi se stanje počelo mijenjati nabolje. Nažalost, nemamo, kao Grad, velika ovlaštenja, ali ćemo svakako učiniti što možemo u koordinaciji s nivoom Federacije Bosne i Hercegovine“, kaže Marić.

Stanovnici Mostara, ali i turisti i oni koji dođu u ovaj grad, zasigurno će na rješavanje problema u staroj jezgri čekati još neko vrijeme, posebno uzme li se u obzir činjenica da u Mostaru sve ima dodatnu težinu, onu političku prvenstveno, ali i činjenicu da Mostar godinama nije imao Gradsko vijeće koje bi moglo pokrenuti stvari s mrtve tačke.

Gradsko vijeće je ponovo formirano. I djeluje. Sada je potreba politička volja i želja da se ne dozvoli propadanje stare gradske jezgre Mostara, te da se ovo, najznačajnije područje Mostara, uredi adekvatnim i konkretnim odlukama i potezima, vodeći se pri tome uputama i nadzorom stručnjaka.

(Al Jazeera / foto:sa-c.net)