Autoput predstavlja najvišu saobraćajnu klasu puteva, a njihova zastupljenost i umreženost značajan je pokazatelj razvoja jedne države. Pogledamo li situaciju u regiji zapadnog Balkana, vidimo da su razlike značajne među državama.

Hrvatska, sa više od 1.300 kilometara autoputa, prednjači po broju izgrađenih kilometara, dok Crna Gora još uvijek čeka svoje prve kilometre. Svakako bolji pokazatelj razvijenosti mreže autoputeva jeste pogled na gustinu mreže autoputeva - koliko je autoputa izgrađeno po jednom kvadratnom kilometru.

Tu prednjači Slovenija, koja na svaki kvadratni kilometar ima 34,1 metar autoputa, i time je iznad prosjeka velikog broja članica Evropske unije. Na drugom mjestu je Hrvatska sa 23,2 metra, zatim Kosovo, koje na nepunih 11.000 kvadratnih kilometara površine ima 170 kilometara autoputa, odnosno 15,6 metara na kvadratni kilometar.

Srbija, koja je površinom najveća, ima 12,4 metara autoputa na kvadratni kilometar površine. Sjeverna Makedonija ima 9,4 metara na kvadratni kilometar, a BiH svega četiri.

U nastavku ćemo analizirati mrežu autoputeva po državama regije.

HRVATSKA

1.314 km autoputa

23,2 m autoputa na kvadratni kilometar

Hrvatska ima najdužu mrežu autoputeva u regiji i prema podacima HUKA-e (Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine) ona iznosi 1.313,8 kilometara. Pod tu brojku spada i 60-ak kilometara autoputa sa samo jednom trakom u jednom smjeru (2×1) dok je većina autoputeva u sistemu 2×2 trake, te 20-ak kilometara sa tri trake u jednom pravcu (2×3). Najitenzivnije period gradnje autoputeva u Hrvatskoj bio je od 2000-2010. godine.

Dugogodišnja želja povezivanja Zagreba i Splita ostala je neostvarena za vrijeme Jugoslavije. Dva grada su spojena autoputem 2005. godine, a autoput A1 produžen je prema Dubrovniku i trenutno ide do Ploča.

Autoput A3 je produžen tako da povezuje Zagreb sa hrvatskom granicom prema Srbiji i Sloveniji. Autoput A6 povezuje Rijeku i Zagreb, dok autoput A4 izlazi na granicu sa Mađarskom. A2 vodi od Zagreba na sjeverozapad i slovensku granicu. A9 između Pule i slovenske granice najvećim dijelom je završen.

SRBIJA

962 km autoputa

12,4 m autoputa na kvadratni kilometar

Prema posljednjim podacima Javnog preduzeća 'Putevi Srbije', Srbija u novu 2020. godinu ulazi sa 962,34 kilometra autoputa u upotrebi, ali i sa velikim brojem otvorenih gradilišta i najavom otvaranja novih dionica početkom 2020. godine.

Krajem godine potpisan je ugovor o gradnji 112 kilometara dugog Moravskog koridora, autoputa koji bi za četiri godine trebalo da spoji Koridore 10 i 11. Počeli su i radovi na autoputu Beograd-Sarajevo, kao i na autoputu od Rume do Šapca, a potpisan je i ugovor za gradnju prve dionice autoputa od Niša ka Prištini.

SLOVENIJA

692 km autoputa

34,1 m autoputa na kvadratni kilometar

Prema podacima Ministarstva državne uprave za 2018. godinu, Slovenija ima 692 kilometra autoputa. Proporcionalno veličini (kilometraža autoputa na kvadratni kilometar površine države) Slovenija ima više autoputa od EU prosjeka.
1994. godine Slovenija je imala manje od 200 kilometara autoputa. Prema Nacionalnom programu izgradnje autoputeva, od tada je izgrađeno 533 kilometara autoputeva, brzih cesta i i drugih javnih puteva.

SJEVERNA MAKEDONIJA

242 km autoputa

9,4 m autoputa na kvadratni kilometar

Podaci Javnog preduzeća za puteve Sjeverne Makedonije pokazuju da ova država ima ukupno 242 kilometra autoputa. Prema klasifikaciji, pored autoputeva, tu su i nacionalni putevi kojih ima 911 kilometara, regionalni putevi (3.771 kilometara) i lokalni putevi (9.258 kilometara). Dio makedonskog autoputa naslijeđen je iz Jugoslavije, dok je najveći dio novih dionica napravljen nakon raspada zajedničke države. Radovi na autoputu koji će spojiti Skoplje sa Kosovom trebali bi početi u 2020. godini. Postoje planovi spajanja Gostivara i Kičeva autoputem, kao i Ohrida i Struge prema albanskoj granici.

BOSNA I HERCEGOVINA

208 km autoputa

4,0 m autoputa na kvadratni kilometar

U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 208 kilometra autoputa u posljednjih 20 godina, od toga u Federaciji BiH (autoputa A1 na Koridoru 5C) - 102 kilometra, a u Republici Srpskoj 106 kilometara.

Autoput kroz Federaciju BiH dio je panevropskog Koridora Vc, definisanog 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju. Dužina ceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 338 kilometara, a operativno je izgradnja počela 2001. godine.

Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali BiH dočekuje 2020. godinu sa manje od trećine planiranih izgrađenih kilometara.

Kroz Bosnu i Hercegovinu, u okviru Koridora Vc, u prometu je 81 kilometar autoputa od Zenice do Tarčina (koji se nalazi 30 kilometara od Sarajeva), krajnja sjeverna dionica autoputa od Svilaja (mjesta udaljenog 20 kilometara od Slavonskog Broda) do Odžaka (grad na sjeveru BiH) dužine 11 kilometara, te dionica na jugu od Zvirovića (naselja u Čapljini) do graničnog prelaza Bijača (na jugu BiH) duga 9,6 kilometara.

U Republici Srpskoj se u posljednjih nekoliko godina aktivno gradilo.

Tako je otvoren autoput '9. januar', koji povezuje Banju Luku i Doboj, u dužini 72 kilometra čija gradnja je koštala 402 miliona eura. Ako se na to doda postojeći autoput koji povezuje Gradišku i Banju Luku, Republika Srpska u 2020. godinu ulazi sa 106 kilometara autoputa.

KOSOVO

170 km autoputa

15,6 m autoputa na kvadratni kilometar

Kosovo dočekuje 2020. godinu sa približno 170 kilometara autoputa.

U maju 2019. otvorena je posljednja dionicu autoputa 'Arben Xhaferi' (Autoput R6) na relaciji Priština – Elezov Han, a koji spaja Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Autoput je dug 65,5 kilometara, radovi su trajali pet godina, a cijeli projekt je koštao je gotovo 700 miliona eura.

Autoput R7, poznat i kao 'Autostrada Ibrahim Rugova' najduži je autoput na Kosovu koji spaja Prištinu sa Prizrenom i nastavlja prema graničnom prelazu Morine-Vermice sa Albanijom.

Trenutno je izgrađeno 102,8 od ukupnih 129,8 kilometara. Kada bude završen, bit će dio panevropskog Koridora 10 koji će povezivati Drač u Albaniji s Nišom u Srbiji.
U izgradnji je autoput R 7.1 dužine 47,1 kilometara koji spaja istok i zapad Kosova preko gradova Gjilane, Priština i Kamenica.

CRNA GORA

0 km autoputa

Crna Gora je jedina država u regiji bez kilometra autoputa.

Ipak, gradnja jednog od najzahtjevnijih i najskupljih autoputeva počela je 11. maja 2015. godine. Autoput Bar - Boljare najvažniji razvojni projekt Crne Gore. Autoput dužine 164 kilometara prolazit će kroz 42 tunela, preko 92 mosta i vijadukta - tuneli čine gotovo polovicu trase.

Procjenjuje se da će po kilometru koštati najmanje 20 miliona eura. Prioritetna dionica Smokovac-Uvač-Mateševo trebala bi biti gotova sredinom 2020. godine. Kada jednom bude kompletiran, spajat će se sa autoputem A2 u Srbiji i tako povezati Bar sa Beogradom.

(Al Jazeera)