Nadležne kantonalne i općinske službe nemaju, do kraja, izgrađen sistem upravljanja kvalitetom zraka i potrebno je uspostaviti sistem menadžmenta koji će uključiti sve relevantne institucije i službe i uspostaviti vezu među njima, kao i koristiti alate menadžmenta kvaliteta zraka, te prikupljati podatke o emisijama i kvalitetu zraka u količini koju je moguće koristiti, kako bi se uspostavile tačne mjere kojim bi se riješio problem oko zagađenja, kazao je u razgovoru za Radisarajevo.ba akademik Kemal Hanjalić.

Predsjednik Odbora za energiju, energetiku i okoliš pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH (ANU BiH), akademik Kemal Hanjalić smatra da se postojeći sistemi baziraju na velikom broju podataka iz kojih se ne izvlače svi potrebni zaključci kao i da se hiperprodukcijom mjernih podataka o kvalitetu zraka ne može nadomjestiti nedostatak organizacionog sistema.

"Problem loše kvalitete zraka kako u Sarajevu, tako i u gradovima BiH, se ne može riješiti ako se nastavi sa dosadašnjom praksom 'malo više istog'. Početkom godine ANU BiH je organizirala širi sastanak na kojem su svoje učešće uzeli stručnjaci za ovu tematiku kako iz BiH tako i iz regije, a na kojem se govorilo o aktuelnim problemima kvalitete zraka u gradovima BiH. Upravo na ovom sastanku donešeni su neki zaključci i smjernice na kojima treba raditi u budućnosti kako bi se zagađenost zraka smanjila", objašnjava akademik Hanjalić.

"Prvi se odnosi na organizaciju, regulaciju i menadžment gdje je neophodno uspostaviti saradnju i koordinaciju subjekata, koji se bave problematikom kvaliteta zraka, a zatim izraditi šemu djelovanja pojedinih aktivnosti i nabaviti potrebnu laboratorijsku i terensku insfrastrukturu kao i hardware, software pomoću kojih će se pristupiti rješavanju ovog problema", kazao nam je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, potrebno je uspostaviti sistem menadžmenta kvaliteta zraka u gradovima i na lokalnom nivou, sa šemom upravljanja putem uspostave Centra za upravljanje kvalitetom zraka što uključuje: monitoring-provjeru emisije i kvaliteta zraka, zoniranje kvaliteta zraka, emisione faktore, uzorkovanje kvaliteta zraka i proračune...

"Također, potrebno je utvrditi porijeklo emisija u gradovima i uticaj visoke gradnje, posebno u kotlinama sa slabim mehanizmima samočišćenja atmosfere uz uspostavljanje i održavanje Registra operatera (zagađivača) i katastar zagađivanja, vođenje katastra emisija, u okviru prostornog i urbanističkog planiranja, te donošenja mjera za sanaciju kvaliteta zraka na datom području", dodao je akademik Hanjalić.

U drugu važnu stavku spadaju mjerenja i monitoring čime bi se uspostavila inspekcijska kontrola mjerenja emisija zagađujućih materija koja se vrše u okviru zakonskih obaveza, uz proširenje i na druge štetne materije koje nisu obuhvaćene sadašnjom regulativom i praksom, (aerosol, ćađ, teški metali i dr)

"Također potrebno je primjeniti nove pristupe mjerenja kvaliteta zraka kroz mobilne mjerne stanice na vozilima, primjenom dronova kao i drugim prevoznim sredstvima. Nakon svega ovoga, da bi se došlo do najboljih rješenja i mjera potrebno je prepoznati potencijal kompjuterskih simulacija i usvojiti kao neizbježni integralni 'alat' ne samo za potpuniju i sveobuhvatniju dijagnozu kvaliteta zraka, nego i za analizu uzroka i efekata na okoliš i zdravlje, te prognoze i ocjenu fizibilnosti scenarija za upravljanje i rješavanje problema", kazao je za Radiosarajevo.ba naš sagovornik.

U razgovoru za Radiosarajeov.ba, predsjednik Odbora za energiju, energetiku i okoliš pri ANUBiH, smatra da je u budućnosti veoma važno početi primjenjivati simulacione software bazirane na kompjuterskoj dinamici fluida (CFD), koji omogućavaju dinamički proračun strujanja zraka i disperzije polutanata u prostoru i vremenu u realnoj orografiji uključujući detalje urbanih sadržaja (zgrade, objekti, ulični ''kanjoni'') u kritičnim meteorološkim uslovima inverzije bez vjetra.

Kako objašnjava akademik Hanjalić, kompjuterske simulacije potrebno je raditi uporedno sa mjerenjima u cilju kalibracije i verifikacije modela, ali i upute za razmještaj i lociranje stacionarnih i mobilnih mjernih stanica, što zahtijeva optimalno planiranje mjerenja i utvrđivanje validnosti ulaznih podataka.

"Nužne su kvalitativne i kvantitativne promjene i inovacije u pristupu, menadžmentu i praksi uvođenjem i primjenom novih metoda dijagnostike, analize i prognoze, mobilnih mjerenja na terenu i u prostoru, naučnim procesuiranjem i statističkom obradom rezultata mjerenja, te komplementarnih kompjuterskih simulacija kojima se mogu dobiti mnogo potpunije informacije o prostornoj raspodjeli i vremenskoj dinamici kvaliteta zraka u širem kontekstu", smatra akademik Kemal Hanjalić.

(Radiosarajevo.ba)